Grad Zagreb pokrenuo je otvoreni postupak javne nabave za izradu analize parkirališnih kapaciteta na području svih gradskih četvrti, vrijedan do 150 tisuća eura bez PDV-a. Riječ je o poslu koji će završiti dokumentom na temelju kojega će Tomislav Tomašević donijeti odluku o širenju sustava naplate parkiranja, uključujući i blokovsko parkiranje.
Na prvi pogled riječ je o tehničkoj studiji iz domene prometnog planiranja. No sadržaj projektnog zadatka i trenutak u kojem je natječaj raspisan daju mu znatno širi značaj.
Od budućeg izvođača traži se da za cijeli Zagreb izradi detaljnu sliku postojećeg sustava parkiranja: koliko parkirnih mjesta postoji, gdje se nalaze, koliko su opterećena tijekom dana, koliko se dugo vozila na njima zadržavaju i kakva je stvarna rotacija. Analiza obuhvaća javna ulična parkirališta, otvorena i zatvorena parkirališta, javne i poslovne garaže, ali i privatne parkirne kapacitete koji se u praksi koriste za stanovanje ili komercijalne svrhe.
Jedan od ključnih ciljeva, izrijekom naveden u projektnom zadatku, jest procjena učinkovitosti postojećeg sustava naplate parkiranja. To podrazumijeva sagledavanje strukture postojećih zona, tarifnih modela i vremenskih ograničenja, mjerenje razine popunjenosti parkirnih mjesta po zonama, identificiranje preopterećenih dijelova grada te povezivanje postojećih rješenja s razvojnim potrebama pojedinih gradskih četvrti.
Drugim riječima, Grad traži odgovor na pitanje kako sadašnji sustav parkiranja doista funkcionira na terenu.
Grad tek sada kreće u analizu blokovskog parkiranja?
Natječaj se ne može odvojiti od blokovskog parkiranja, modela koji je u Zagrebu uveden krajem listopada 2024. godine i koji se u projektnom zadatku tretira kao dio postojećeg sustava naplate. Upravo zato ovaj dokument ima dodatnu težinu.
Naime, blokovsko parkiranje najavljivano je kao mjera koja će rasteretiti ulice i pravednije raspodijeliti parkirna mjesta među stanarima. Istodobno je najavljeno da će se nakon određenog razdoblja primjene izraditi studija koja će pokazati njegove stvarne učinke.
Tijekom zime i proljeća 2024. godine gradonačelnik Tomašević u više je navrata govorio o izradi studije učinkovitosti blokovskog parkiranja. Rokovi su se pritom pomicali od početka prosinca prošle godine, preko siječnja pa do ožujka.
No do danas takav dokument nije predstavljen javnosti. Štoviše, u postupku po zahtjevu za pristup informacijama Povjerenik za informiranje u svibnju je potvrdio kako Grad Zagreb u tom trenutku ne raspolaže studijom učinkovitosti blokovskog parkiranja, zbog čega je zahtjev za njezino dostavljanje odbijen.
Drugim riječima, nekoliko mjeseci nakon uvođenja sustava nije bilo jasno je li evaluacija uopće započela, u kojoj je fazi ili kada bi mogla biti dovršena.
U tom kontekstu aktualni natječaj dobiva dodatno značenje. Projektni zadatak, među ostalim, predviđa upravo ono što se ranije najavljivalo kao evaluacija: procjenu učinkovitosti postojećeg sustava, razine popunjenosti parkirališta, identifikaciju preopterećenih zona i analizu povezanosti parkiranja s razvojnim potrebama gradskih četvrti.
Razlika je u tome što se takva analiza sada pojavljuje kao dio novog postupka javne nabave, zajedno s izradom prijedloga daljnjeg širenja sustava blokovskog parkiranja i naplate parkiranja općenito.
Time se otvara pitanje je li ranije najavljivana studija ikada započela ili će se njezina izrada faktički tek sada provesti, gotovo godinu dana nakon uvođenja samog sustava.
Analitičari će hodati parkinzima i zapisivati stanje
Središnji dio posla čine terenska istraživanja, koja se ne mogu provesti iz ureda. Projektni zadatak predviđa da će izvođač morati izaći na ulice i fizički bilježiti stanje parkiranja na terenu.
Tijekom reprezentativnog tjedna, izvan blagdana i školskih praznika, potrebno je u satnim intervalima brojati zauzeta parkirališna mjesta, pratiti koliko se vozila izmjenjuje na istom mjestu te koliko se dugo zadržavaju. Na temelju tih podataka izračunavat će se razina popunjenosti po zonama, koeficijenti izmjene i obrasci korištenja parkiranja tijekom dana i večeri.
Poseban naglasak stavlja se i na nepropisno parkiranje, odnosno evidentiranje vozila parkiranih na nogostupima, zelenim površinama, raskrižjima i drugim za to neprikladnim mjestima, kao i procjenu razmjera takve prakse. Upravo ti terenski podaci trebali bi pokazati gdje sustav funkcionira, a gdje dolazi do zasićenja ili potpunog raspada prometnog reda.
Ugovor s odabranim izvođačem trebao bi trajati devet mjeseci. Nakon toga Grad bi prvi put trebao raspolagati jedinstvenom, metodološki definiranom analizom parkiranja u Zagrebu, koja će poslužiti kao temelj za buduće odluke o širenju naplate.
Za sada, međutim, ostaje otvoreno i dodatno pitanje: hoće li rezultati ove analize biti javno objavljeni u cijelosti ili će javnost o njima doznati tek posredno. U međuvremenu se ponovno čeka očitovanje Povjerenika za informiranje o tome postoji li studija učinkovitosti blokovskog parkiranja u bilo kojem obliku i, ako postoji, kada će biti dostupna.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....