Biste li željeli da se dio parkirnih mjesta u vašem susjedstvu trajno zamijeni stablima ili „džepnim šumama“? A da se neka parkirna mjesta barem privremeno pretvore u prostor sa zelenilom u teglama i mjestima za sjedenje?
To su samo neke od mogućih mjera o kojima Grad Zagreb ovih dana traži mišljenje stanovnika. U anketi o podnošenju vrućina građanima je ponuđen cijeli niz zahvata kojima bi se moglo pokušati smanjiti zagrijavanje gradskih četvrti. Među njima su i natkrivanje velikih parkirališta solarnim panelima te smještanje parkirališta pod zemlju kako bi se iznad njih uredile ozelenjene javne površine.
Anketu provodi Odjel za inovacijske projekte Grada Zagreba u sklopu istraživanja urbanih toplinskih otoka. Namijenjena je svim stanovnicima Zagreba, anonimna je, a Grad navodi kako će se prikupljeni podaci koristiti za bolje razumijevanje problema i moguće oblikovanje budućih mjera prilagodbe klimatskim promjenama. Ispunjavati se može od 26. kolovoza do 13. rujna.
Što su urbani toplinski otoci?
Pojmom urbanih toplinskih otoka Grad opisuje dijelove grada koji se zagrijavaju osjetno više od okolnih područja. Velike asfaltirane i izgrađene površine tijekom dana akumuliraju toplinu, a zatim je isijavaju i nakon zalaska sunca. Ondje gdje nema dovoljno stabala, zelenila ili vode izostaju i hlad te učinak hlađenja isparavanjem. Posljedice, navode iz Grada, nisu samo neugoda, nego i veći zdravstveni rizici, osobito za starije, djecu, kronične bolesnike i ljude koji rade na otvorenom.
Grad već kao mjere tijekom toplinskih valova navodi besplatan ulaz na bazene i u muzeje te ulaganja u sadnju drveća i ozelenjavanje. Sada od građana želi dobiti detaljniju sliku o tome gdje ih i na koji način vrućina najviše pogađa te kakve bi intervencije željeli u svojim četvrtima.
Anketa zato ulazi prilično duboko u svakodnevni život Zagrepčana. Građane se pita žive li u stanu ili kući, koliko je stara zgrada u kojoj stanuju, ima li toplinsku izolaciju, klima-uređaj i vanjsku zaštitu od sunca. Među pitanjima su i koliko stabala vide iz svojeg doma, koliko im je udaljen najbliži park ili šuma te kako ocjenjuju dostupnost hlada u svojoj ulici i susjedstvu.
Pogledajte temperature u autima koji su ostavljeni na suncu u centru Zagreba!
Ispituje se i koliko teško građani podnose vrućine te otežavaju li im one boravak kod kuće, rad, putovanje na posao, odlazak liječniku, bavljenje sportom ili provođenje slobodnog vremena na otvorenom. Jedno od pitanja jest i jesu li ikada doživjeli toplinski udar.
Grad zanima kako se rashlađujete
Građani trebaju opisati i kako se sami rashlađuju. Među ponuđenim odgovorima su zatvaranje i zamračivanje prostorija tijekom dana, korištenje ventilatora ili klima-uređaja, izbjegavanje izlaska u najtoplijem dijelu dana i planiranje kretanja gradom tako da se što više ostane u hladu. Anketa pita čak i koliko često ispitanici stavljaju vlažne plahte pred prozore ili vješaju mokre ručnike u prostoriji.
Najopsežniji dio ankete odnosi se, međutim, na izgled grada. Stanovnike se pita bi li u svojem susjedstvu željeli rjeđu i višu košnju tijekom toplog dijela godine, kontrolirano nepokošene cvjetne livade, više grmlja i trajnica te revitalizaciju potoka i jezera i izgradnju kišnih vrtova.
Među mogućnostima su i drvoredi uz pješačke i biciklističke staze, pergole i nadstrešnice na mjestima gdje nije moguće posaditi stabla, ozelenjeni krovovi na stajalištima javnog prijevoza te posebno označene „rute u hladu“ koje bi povezivale škole, vrtiće, domove zdravlja, tržnice, parkove, česme i klimatizirane javne prostore. Pita se i o plitkim fontanama i raspršivačima vodene magle na frekventnim javnim površinama.
Manje asfalta, više zelenila?
U dijelu posvećenom takozvanoj debetonizaciji predlaže se ozelenjivanje dijelova trgova i kružnih tokova koji ne moraju biti asfaltirani ili betonirani, drukčije uređenje pješačkih i dječjih igrališta te zamjena umjetne pravom travom na sportskim terenima.
Građane se pita i bi li tijekom toplinskih valova trebalo otvarati javne zgrade u kojima bi mogli sjediti, piti vodu i boraviti u klimatiziranom prostoru, kao i bi li trebalo postaviti više javnih česmi, dodatno ozeleniti školska i vrtićka dvorišta te unaprijediti javni prijevoz kako bi se smanjio broj osobnih vozila na cestama.
Riječ je zasad samo o ispitivanju stavova: sama činjenica da je određena mjera ponuđena u anketi ne znači da ju je Grad odlučio provesti. Rezultati bi, prema objašnjenju uz anketu, trebali pomoći gradskim službama da utvrde što Zagrepčanima tijekom sve češćih razdoblja velikih vrućina predstavlja najveći problem i kakva bi rješenja u svojem neposrednom okruženju podržali.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....