Tomašević je danas prvi put spomenuo neobični novi termin za oluje, doznajemo o čemu je riječ

Nakon 30 sati snažnog nevremena prošlog tjedna, Zagrepčanima je vikend prošao mirno, a s početkom novog tjedna zbraja se šteta nastala u olujnom nevremenu.

Koliko će ona iznositi još se ne zna. 2023. godine trajalo je svega 30 minuta te je uzrokovalo štetu procijenjenu na oko 25 milijuna eura. Prema izvješću Grada Zagreba, šteta na građevinama iznosila je 3,4 milijuna eura, dok je šteta na vozilima iznosila 1,3 milijuna eura.

Nema proglašenja prirodne nepogode

Dok građani do 12. travnja šalju prijave štete nastale na privatnoj imovini, gradonačelnik Grada Zagreba poručuje – prirodna, odnosno elementarna nepogoda se neće proglasiti.

Zašto? Zato što za njezino proglašenje zakonski nisu ispunjeni uvjeti. Prema Zakonu o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda jedan od uvjeta je da bi šteta trebala iznositi 20 posto redovitih prihoda, odnosno 300 milijuna eura.

– Znači, to se ne može dogoditi. Na svu sreću, nije se dogodilo i nadam se da se nikad ni neće dogoditi. To funkcionira za županije koje imaju puno manje proračune od Zagreba. Zagreb je u isto vrijeme i grad i županija, ima daleko najveći proračun s obzirom na broj stanovnika u odnosu na sve druge i jednostavno taj mehanizam za Zagreb ne funkcionira. Tako je bilo i 2023. godine, mi isto tako nismo tada mogli proglasiti prirodnu nepogodu – poručio je zagrebački gradonačelnik na redovnoj konferenciji za medije u Gradskoj upravi te dodao da, i ako grad proglasi prirodnu nepogodu, po Zakonu građani otprilike mogu dobiti samo oko 5 posto refundacije.

Što će dobiti poljoprivrednici?

Za razliku od štete na kući ili autu, za poljoprivrednike vrijede puno stroža pravila.

Odšteta od Grada može se dobiti za tri kategorije: štetu na stambenom objektu, štetu na vozilu, a treća kategorija su poljoprivredne površine. Za stambeni objekt mogu dobiti do 70 posto odštete koju ne pokriva osiguranje, i to najviše do 15.000 eura. Za osobno vozilo mogu dobiti također do 70 posto odštete koju ne pokriva osiguranje te najviše do 5.000 eura.

Što se tiče poljoprivrednih površina, Zakon o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda uvodi ograničenja za proglašenje prirodne nepogode, uz uvjet da je urod smanjen za 30 posto u trogodišnjem razdoblju. Trenutno se izrađuju procjene štete i, ukoliko dođe do proglašenja, poljoprivrednici po Zakonu mogu dobiti do 5 posto naknade štete.

No, gradonačelnik poručuje, Grad paralelno istražuje najpovoljnije zakonske odredbe kako bi ponudio veći udio naknade štete te se nadaju da će to napraviti u najkraćem roku.

– Tu imamo dvije opcije. Jedna opcija je prirodna nepogoda i prema tome bi dobili 5 posto, što je nisko, a Grad bi tu sigurno išao i u dodatnu pomoć, a druga opcija je da proglasimo nepovoljnu klimatsku priliku – objašnjava gradonačelnik i dodaje da će, ako se proglasi nepovoljna klimatska prilika, to biti po prvi put za Grad Zagreb.

Radi se o terminu koji označava vremenske uvjete kao što su mraz, oluja i tuče, led, jaka kiša ili velika suša, koji se mogu izjednačiti s elementarnom nepogodom, a nju mora službeno proglasiti nadležno tijelo u dotičnoj državi članici.

"Nepovoljna klimatska prilika koja se može izjednačiti s prirodnom nepogodom” znači nepovoljni vremenski uvjeti, kao što su mraz, oluje i tuča, led, obilna ili dugotrajna kiša ili ozbiljna suša, koji u sektoru poljoprivrede uništavaju više od 30 % prosječne proizvodnje izračunane na temelju prethodnog trogodišnjeg ili četverogodišnjeg razdoblja odnosno trogodišnjeg prosjeka za prethodno petogodišnje ili osmogodišnje razdoblje nakon isključivanja najviše i najniže vrijednosti; u sektoru šumarstva, više od 20 % šumskog potencijala", stoji u Uredbi EU-a za potporu ruralnog razvoja.

Takav "proglašeni status" omogućuje pokretanje tzv. programa potpore za poljoprivredne sektore pogođene nepovoljnim klimatskim prilikama i prirodnim nepogodama, financiranog iz državnog budžeta, ali u skladu s EU pravilima.

Proglašenim statusom nepovoljnih klimatskih prilika EU omogućuje i financira određene mjere hitne pomoći.

Dakle, ako se proglasi prirodna nepogoda, uz dokaz da im je urod smanjen barem 30 posto, isplaćuje se do 5 posto štete, a ako se po prvi put proglasi nepovoljna klimatska prilika, ti bi iznosi mogli biti veći. No, postoji još jedno ograničenje prema pravilima za cijelu EU. Poljoprivredniku u tri godine ide maksimalno 50.000 eura, a šteta od nevremena bit će znatno veća.

– Poljoprivrednici inače imaju de minimis ograničenja od 50.000 eura ukupno, kumulativno u tri godine, ne mogu dobiti više od toga i trenutačno gledamo kako da zaobiđemo to ograničenje budući da je šteta veća od 50.000 eura – pojašnjava gradonačelnik u vezi odšteta za poljoprivrednike.