Grad Zagreb priprema Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda za 2027. godinu, kojim se utvrđuju postupci procjene štete i dodjele novčane pomoći građanima čija imovina strada u potresima, poplavama, olujama i drugim prirodnim nepogodama. Dokument predviđa postupanje gradskih službi, rokove za prijavu štete i uvjete pod kojima građani mogu računati na financijsku pomoć.
Jedan od važnijih podataka za građane odnosi se na rok za prijavu štete. Naime, nakon što gradonačelnik službeno proglasi prirodnu nepogodu, oštećenici imaju samo osam dana za podnošenje prijave. Iznimno, ako postoje objektivni razlozi zbog kojih prijava nije mogla biti podnesena na vrijeme, rok se može produljiti na najviše 12 dana od proglašenja nepogode.
Zanimljivo je da je Zagreb tijekom posljednjih deset godina službeno proglasio samo četiri prirodne nepogode. Prema podacima iz gradskog plana, tri su bile posljedica mraza, 2016., 2017. i 2021. godine, dok je četvrta bila potres koji je Zagreb pogodio 22. ožujka 2020. godine.
Osam dana za prijavu štete
Prirodnom nepogodom smatraju se potresi, poplave, olujni i orkanski vjetrovi, suše, tuča, mraz, velike snježne oborine, klizišta i druge prirodne pojave koje uzrokuju znatne poremećaje u svakodnevnom životu. Međutim, za službeno proglašenje moraju biti ispunjeni određeni uvjeti.
Jedan je od njih da ukupna izravna šteta iznosi najmanje 20 posto izvornih prihoda Grada Zagreba iz prethodne godine. Nepogoda se može proglasiti i ako je prirod u odnosu na prethodni trogodišnji prosjek smanjen najmanje 30 posto ili ako je vrijednost imovine na određenom području umanjena najmanje 30 posto.
Nakon proglašenja nepogode Grad objavljuje javni poziv s uputama za prijavu štete. Oštećenici prijavu podnose na propisanom obrascu, a Grad prema potrebi može organizirati mobilne timove koji će građanima pomagati pri ispunjavanju i predaji dokumentacije.
Gradsko povjerenstvo zatim procjenjuje nastalu štetu i unosi podatke u Registar šteta. Prve procjene moraju biti unesene u roku od 15 dana od proglašenja nepogode, dok se konačne procjene dostavljaju u roku od 60 dana. Na temelju potvrđenih podataka nadležna državna tijela odlučuju o dodjeli pomoći i njezinu iznosu.
Kada nema prava na pomoć?
Važno je naglasiti da prijava štete ne znači automatski i pravo na novac. Prema pravilima navedenima u planu, pomoć se ne dodjeljuje za štete na osiguranoj imovini, neizravne štete, kao ni za štete nastale namjerno, zbog krajnjeg nemara ili nepoduzimanja propisanih mjera zaštite.
Ograničenja postoje i za nezakonito izgrađene objekte, za koje su propisane određene iznimke, te za štete koje nisu pravodobno unesene u Registar šteta. Posebni uvjeti vrijede i za neosiguranu imovinu kada je riječ o rizicima od kojih se bilo moguće osigurati.
Ipak, gradski plan ostavlja mogućnost pomoći i u situacijama koje ne ispunjavaju zakonske uvjete za službeno proglašenje prirodne nepogode. U takvim slučajevima Gradska skupština može posebnom odlukom odobriti novčanu pomoć oštećenicima.
Za građane je važna i mogućnost dodjele žurne pomoći kada posljedice nepogode ugrožavaju zdravlje i život stanovništva. Ona je posebno namijenjena ugroženim skupinama, uključujući starije i bolesne osobe, a u pravilu se isplaćuje kao predujam koji ne isključuje mogućnost naknadne pomoći u redovitom postupku.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....