Tko ima prednost u pješačkoj zoni? Tko smije njome prolaziti i kako? Tko u nju ne smije? Grad je u ekstenzivnom odgovoru Jutarnjem konačno u detalje objasnio brojne zavrzlame zbog kojih je prošli tjedan tamo intervenirala i policija i podijelila kazne biciklistima. Govorimo o potezu Masarykova, Teslina, Bogovićeva i Preradovićeva ulica koji tvore jednu od najpoznatijih i najvećih pješačkih zona u Zagrebu, a koja je puna pješaka, biciklista, romobilista te dostavljača.
Iako pješačke zone nisu zone bez prometa, ne bi trebale biti ni „divlji zapad“, kojem smo svjedočili kada smo prošli tjedan obišli prometnu situaciju u pješačkim zonama u Zagrebu.
Nakon nekoliko tekstova Jutarnjeg lista o negodovanju građana i reguliranju prometa u pješačkim zonama, ostala su brojna neodgovorena pitanja. Smiju li biciklisti voziti centrom? Jesu li im namijenjene crvene površine? Tko i kada smije dostavljati robu u zoni pješaka? Grad Zagreb pružio je odgovore te pojasnio koja su pravila prometovanja u središtu grada.
Pješačka je zona itekako prometna zona, ali je dostava dopuštena samo u određenom vremenu
Dijelovi nekoliko ulica u strogom centru obuhvaćeni su pješačkom zonom. Prije svega riječ je o Masarykovoj ulici od Gundulićeve ulice do Preradovićeve ulice, Ulici Nikole Tesle od Ulice Petra Preradovića do Ulice Ljudevita Gaja, Ulici Mirka Bogovića te Ulici Petra Preradovića od Trga Petra Preradovića do Berislavićeve ulice. Ako bi se zbrojile duljine tih ulica bez preklapanja na raskrižjima, radilo bi se o gotovo jednom kilometru pješačke zone u srcu Zagreba.
Također, te su ulice među najgušćim ugostiteljskim zonama, s otprilike šezdesetak kafića, restorana, barova, slastičarnica i poslovnih objekata. Sve ove karakteristike uvjetuju veliku gustoću prometa u tim pješačkim zonama u kojem, kako su naglasili iz Grada Zagreba, nije nužno da sudjeluju isključivo pješaci.
- Zakonom o sigurnosti prometa na cestama pješačka zona definirana je kao uređena prometna površina u prvom redu namijenjena za kretanje pješaka, u kojoj nije dozvoljeno kretanje motornih vozila, osim vozila s posebnom dozvolom. Iz te je definicije jasno kako se ne radi o površini koja je isključivo namijenjena prometu pješaka, nego je prvenstveno namijenjena prometu pješaka, a zabranjen je promet motornih vozila - objasnili su.
Upravo je zadnji dio definicije pješačke zone jedan od razloga zbog kojeg je promet u centru često predmet rasprave. Kada se govori o dostavnim vozilima koja ulaze u prostor namijenjen prvenstveno pješacima, trebalo bi se primjenjivati pravilo o posjedovanju posebne dozvole. Iz Grada navode da je prometovanje vozila u pješačkoj zoni uređeno Naredbom o uvjetima prometovanja vozila u središnjem dijelu Grada Zagreba i pješačkim zonama.
Za obrtnike i pravne osobe koje obavljaju opskrbu i dostavu u pješačkoj zoni vrijedi ograničeno vrijeme ulaska. Dostava je dopuštena od ponedjeljka do petka od 6 do 11 sati, dok je vikendom dopuštena od 6 do 10 sati. Za ulazak je potrebna dozvola, koja se izdaje na rok od jedne godine ili na kraći period. To znači da vozila koja se svakodnevno mogu vidjeti u centru moraju imati odobrenje za prometovanje tim područjem.
Biciklisti nisu zabranjeni ako ne ugrožavaju pješake
I ako nema posebno označene biciklističke površine, biciklistima je kretanje pješačkom zonom dozvoljeno. Oni se ne ubrajaju u kategoriju motornih vozila, stoga se zabrana na njih ne odnosi. Ipak, biciklisti se ne bi smjeli voziti po vlastitim pravilima.
- Trebali bi koristiti prometnu infrastrukturu namijenjenu prometu bicikala, a na dijelovima gdje dijele prostor s pješacima ili se kreću površinama namijenjenima pješacima dužni su voziti posebno oprezno, prilagoditi brzinu i uvažavati činjenicu da pješaci imaju prednost - kažu iz Grada.
Nadzor nad poštivanjem prometnih propisa i kažnjavanje prekršaja u nadležnosti je prometne policije. Podsjećamo, prije više od tjedan dana u Preradovićevoj su ulici zagrebački prometni policajci utvrdili 15 prekršaja nepropisnog kretanja biciklista. To samo potvrđuje kako se utvrđena prometna pravila i signalizacija za kretanje u zoni pješaka uglavnom ne poštuju, unatoč naputku Grada kako bi ih se trebali držati svi sudionici prometa, neovisno radi li se o pješacima, biciklistima ili vozačima s posebnom dozvolom.
Crveni asfalt nema prometnu funkciju
Dok je ulazak motornim vozilima koja nemaju dozvolu za prometovanje pješačkom zonom kontroliran stupićima, regulaciju za vožnju biciklistima i romobilistima trebali bi u teoriji predstavljati crveno obojeni dijelovi nekadašnjeg kolnika u pješačkim zonama. Iako su ih neki građani povezivali s biciklističkim stazama ili posebnom prometnom površinom, Grad je istaknuo da njihova uloga zapravo nije prometna.
- Crveno obojeni dijelovi nekadašnjeg kolnika u Masarykovoj i Teslinoj imaju prvenstveno estetsku ulogu. Cilj njihova postavljanja bio je do konačnog preuređenja te pješačke zone naglasiti kako se više ne radi o kolniku namijenjenom prometu motornih vozila, već o pješačkoj zoni - odgovorili su.
Drugim riječima, crveni asfalt nije biciklistička staza niti posebna prometna površina za određenu skupinu sudionika u prometu. On je vizualni element uređenja prostora. Time vozači bicikala i romobila nemaju skoro pa nikakvu prepreku da pješačkom zonom prometuju na nepropisan način.
Grad za sada ne najavljuje konkretne nove mjere na lokacijama pješačkih zona u centru grada. Navode kako kontinuirano prate sigurnost pješaka te da će se eventualne odluke donositi na temelju analize prometnih tokova, stanja sigurnosti i ponašanja svih sudionika u prometu. Pravila, prema odgovoru Grada, postoje. No, svakodnevni prizori iz centra sugeriraju da je najveći izazov poštovanje tih istih pravila.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....