ŽRTVE POTRESA U ŠOKU

Zagrebački GSKG naplaćuje dokumentaciju za obnovu, Vanđelić: ‘To je nezakonito!‘

Procedura kao da je osmišljena da nas natjera da odustanemo i sve sredimo o vlastitom trošku, kažu građani
 Davor Pongracic/Cropix

Imam već desetak centimetara debelu dokumentaciju o naknadi štete za sanaciju dimnjaka, projekata, računa, elaborata, a još nismo uspjeli vratiti uloženi novac, i kako stvari stoje - nećemo skoro. Krenuli smo u sanaciju prije no što je stigao Zakon o obnovi, nismo imali vremena čekati da netko strada i sad nam stalno fali po još jedan papir. Procedura kao da je osmišljena da nas natjera da odustanemo i sve sredimo o vlastitom trošku", govori nam G. K. koja vodi bitku sa sanacijom dimnjaka i zabatnog zida u zgradi u centru Zagreba još od prošlog ožujka u kojoj su mjesecima živjeli bez tople vode i zbog razvaljenog krova doživjeli i poplavu u podrumu.

Zgrada je zaštićeni spomenik kulture pa to znači i da moraju obnoviti svih šest dimnjaka premda rabe samo dva, dogurali su do 40-ak stranica projekta za dimnjake i ne nazire se kraj. Iz istih je razloga N. P. odustao: više mu ne pada na pamet zvati ijednu službu, "natelefonirao sam se u proljeće, skupio tone papira o šteti i ništa, nula bodova, nema šanse da ikakvu pomoć dobiješ. To je samo gubitak vremena".

Zaboravljeni grad

Muke građana Zagreba da srede zgrade u kojima žive zorno je ocrtano u Facebook grupi "Potres u Zagrebu" gdje se izmjenjuju upozorenja: na uglu Martićeve i Bauerove crjepovi kližu prema rubu; vijenac krova u Ilici 139 samo što ne padne, jedan dan u igri je Mihanovićeva, drugi Gundulićeva, treći Palmotićeva pa Primorska... Iz dana u dan Zagrepčani objavljuju fotografije koje svjedoče da je, kao što kaže Vesna Blašković, inicijatorica grupe, "Zagreb opako ranjen, što potresom, što nebrigom. Ljudi su na rubu snaga, financijski i psihički, pomoći nema. Grad je u očajnom stanju, Zagreb je zaboravljen, prepušten isključivo stanarima i financijski i operativno. U deset mjeseci gotovo ništa nije napravljeno."

Brojni Zagrepčani žale se da ne znaju kome da se obrate za pomoć jer se na brojeve Zagrebačkog holdinga javljaju govorni automati, izbezumljeni su dokumentacijom koju moraju priložiti da bi dobili 12.000 kuna za sanaciju dimnjaka koja se financira iz Fonda solidarnosti koji ima oko 800 milijuna eura. A ulje na vatru ovih je dana dolila vijest kako je Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo, najveći upravitelj zgrada u Zagrebu, počeo naplaćivati samu pripremu dokumentacije za povrat sredstava Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Službenici im tumače da je to dodatan posao koji nije u troškovniku upravljanja zgradom pa zaslužuje dodatne naknade, jer spada u izvanrednu upravu. Naplaćuje se, izvještavaju u grupi, ovako: hitna sanacija za zgrade do deset stanova oko 3000 kuna, za one od 11 stanova oko 3700 kuna, za više od 20 - 4343 kuna... To je izazvalo niz kritika "ljudi stradaju u potresu, a upravitelj ih opelješi..."

Konstrukcije

Ravnatelj Fonda Damir Vanđelić smatra da GSKG nema pravo na pelješenje na koje se žale građani i tumači: "GSKG nije u pravu! Ugovor o redovnom održavanju trebao bi pokriti i pripremu dokumentacije. Zakon o obnovi, članak 16 i točkama 8. i 9. definira redovnu upravu: 8. kaže da je redovna uprava popravak nekonstrukcijskih elemenata, popravak konstrukcije, pojačanje konstrukcije, cjelovita obnova konstrukcije i cjelovita obnove zgrade na temelju ovoga Zakona u smislu propisa o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Poslovima redovite uprave iz stavka 8. ovoga članka smatra se i odluka suvlasnika o obnovi, gradnja zamjenskih obiteljskih kuća i isplata novčane pomoći".

Vanđelić kaže da na društvenim mrežama građani pišu da "GKSK naplaćuje 3600 kn pripremu pojedinog zahtjeva, a što je za zgradu koja treba predati dva zahtjeva 7200 kn po zgradi. Kada bi svaka od 6500 zgrada koje zahtijevaju neku vrstu potresne obnove trebala toliko platiti samo podnošenje zahtjeva, to je oko 50 milijuna kuna zarade od prijave dokumentacije! To je previše!".

Kako će on to kao ravnatelj Fonda spriječiti - pitamo: "Nikako, jer je to odnos između vlasnika stanova i upravitelja. Fond je u slučaju sanacije zadužen za isplatu naknada, ali na temelju odluka Ministarstva".

Dosad je, kaže Vanđelić, podneseno 2211 zahtjeva za povrat novca, od toga je njih 1172 riješeno. Ukupan zatraženi iznos je 127,8 milijuna kn i dobar dio je isplaćen. To je novac koji se odnosi na hitne sanacije; zabate, okna dizala, raščišćavanje šute.

"GSKG ima pod svojom upravom 170.000 stanova i poslovnih prostora i trebaju biti na dispoziciji, oni su prva instanca za stanare. Imaju 360 zaposlenih i imaju dokumentaciju", napominje Vanđelić koji smatra da papiri za hitnu sanaciju nisu nepremostiva prepreka - "za obrazac 6 trebate 6-7 dokumenata, uključivo račune i elaborat nekonstrukcijskih i, ako treba, konstrukcijskih elemenata i predstavnik stanara bi to mogao sam".

"Prijave su vrlo zapetljane i ljudima se jako teško probijati kroz njih. Na dnevnoj bazi se saniraju hitne stvari, ali nama trebaju jednostavnije procedure i sustavno rješenje, jer je grad postao opasan i život iz centra polako nestaje", zaključuje Blašković.

'Uslugu naplaćujemo jer je za to potrebno osigurati dodatni angažman'

Na pitanje zašto su počeli naplaćivati prijavu šteta, iz GSKG dobili smo odgovor:

"Prema Zakonu i Prvom programu mjera upravitelj je jedan od mogućih prijavitelja zgrada za obnovu, to može biti i predstavnik suvlasnika, a time i prikuplja dokumentaciju te daje tehničku, pravnu i financijsku podršku uz neophodnu intenzivnu suradnju s nadležnim institucijama. Radi se o složenoj i opsežnoj dokumentaciji (odluke suvlasnika, ZK izvadci, građevinske dozvole, rješenja za građenje, uporabne dozvole, dokazi o vlasništvu, fotodokumentacija, razne takse...) koju je potrebno prikupiti i uz zahtjev (obrazac 2) adekvatno dostaviti ministarstvu. Budući da je za to potrebno osigurati dodatni veći angažman više naših službi i odjela, koji značajno prelazi okvire redovnog održavanja zgrada, usluga će se pojedinačno naplaćivati ovisno o veličini zgrade te složenosti ishođenja dokumentacije što će biti definirano službenim cjenikom".

Od potresa u ožujku GSKG je zaprimio oko 2500 dojava, dosad su prijavili 1434 zgrade i potražili 99,252.274,37 kn, a Ministarstvo je odobrilo 735 rješenja i 25,219.462,27 kuna. Prema GSKG odbijeno je samo jedan posto prijava.No, ima ih puno više. Ukupan iznos odbijenih zahtjeva, kažu u Ministarstvu, iznosi oko 13 milijuna kuna. Djelomično su odbijeni oni čiji zahtjevi premašuju iznos od 12.000 kuna, a odbijeni oni za koje se pokazalo da se ne radi o troškovima propisanim točkom V. Odluke (npr. žbukanje posebnih dijelova, soboslikarski radovi). Nadalje, odbijeni su jer "podnositelji zahtjeva kao vlasnici/suvlasnici posebnih dijelova nisu dostavili ovjerenu javnobilježničku punomoć većine suvlasnika koja bi potvrdila da su ovlašteni podnijeti zahtjev, odnosno ovjerenu javnobilježničku punomoć svih suvlasnika iz koje bi proizlazilo da su isti ovlašteni u ime suvlasnika na svoj IBAN tekućeg računa primiti uplatu". Kao razlog navode i nedostatak specifikacije izvedenih radova, te zato što nije dostavljena projektna dokumentacija (npr. za popravak/zamjenu dimnjaka, popravak/zamjenu zabatnog zida). (Željka Godeč)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. lipanj 2022 03:37