Odrekao se mjesta predsjednika da bi se kandidirao za premijera. U nedjelju je, zatečen golemim odazivom, gotovo dva sata čekao u redu kako bi glasao. A onda je pred novinarima izgovorio rečenicu koja bi mu se idućih dana mogla vratiti kao bumerang.
- Ako izgubimo, priznat ćemo poraz. Ako pobijedimo, nitko nam neće oduzeti pobjedu - poručio je nakon nedjeljnog glasanja Aleksandar Vučić.
Priznati pobjedu uvijek je lako. S porazom stvari, međutim, nisu tako jednostavne. Osobito kada ste gotovo četrnaest godina navikli da se u državi malo toga događa bez vašeg znanja, a još manje protiv vaše volje.
Veliki odaziv građana Srbije signalizira da je ta zemlja na korak od mogućeg povijesnog političkog preokreta. Studentski pokret, nastao nakon pogibije 16 ljudi pod nadstrešnicom novosadskog kolodvora, pokušava snagu dvogodišnjih prosvjeda sada pretvoriti u izbornu pobjedu.
No ovoga puta zatvaranje birališta ne mora nužno značiti i kraj političke bitke. Ovisno o rezultatima, ona bi se mogla nastaviti drugim, pa i nasilnijim sredstvima.
Ovo je pet mogućih raspleta uzavrele situacije u Srbiji.
1. Studenti pobjeđuju velikom razlikom, Vučić priznaje poraz i odlazi iz zemlje
To bi bio najmirniji rasplet izborne noći. Studentska lista osvaja uvjerljivu parlamentarnu većinu, a razlika u glasovima toliko je velika da eventualne nepravilnosti ne mogu promijeniti konačan rezultat. Vučić tada ispunjava nedjeljno obećanje, priznaje poraz i omogućuje miran prijenos vlasti.
Nije isključeno ni da odluči napustiti zemlju. U tom bi slučaju privatni avion bio najbrži način da pobjegne na neku drugu geografsku širinu.
S druge pak strane, ni uvjerljiva pobjeda ne bi značila da studenti već sutra preuzimaju državu. Slijedilo bi konstituiranje parlamenta, izbor nove Vlade i preuzimanje institucija kojima su godinama upravljali Vučić i njegov SNS.
Tada će studentski pokret pokazati ima li snage, umijeća i mudrosti transformirati se u efikasnu parlamentarnu većinu.
2. Studenti uvjerljivo pobjeđuju, ali Vučić osporava rezultat
Drugi rasplet počinje jednako kao prvi, ali završava potpuno drukčije.
Studentska lista osvaja dovoljno glasova za promjenu vlasti, no SNS osporava regularnost glasanja. U tom bi slučaju pozornost s izbornog rezultata prešla na Republičku izbornu komisiju, sudove i druge nadležne institucije. Bio bi to neobičan ispit za institucije koje bi morale odlučivati o političkoj sudbini čovjeka koji ih je na ta mjesta i doveo.
Studenti bi mogli ponovno pozvati građane na ulice, ovaj put ne kako bi zahtijevali raspisivanje izbora, nego priznavanje njihovih rezultata.
Vučićevo obećanje tada bi se našlo na ozbiljnoj kušnji. A ne bi se mogla isključiti ni policijska represija kao zadnji slamka spasa Vučićević režima.
3. Studenti pobjeđuju, ali nemaju većinu za Vladu
Moguće je i da studentska lista osvoji najviše glasova, a da ipak ne dosegne potrebnih 126 zastupničkih mjesta.
U tom slučaju počinju pregovori s manjim strankama i zastupnicima nacionalnih manjina, u kojima bi Vučić bio u prednosti. Već se pokazalo da u Srbiji nije dovoljno pobijediti na izborima. Treba još pronaći dovoljno onih koji su spremni s vama podijeliti vlast. Ili, u slučaju Vučića, dovoljno onih koji su je spremni nastaviti dijeliti s njim.
Pobjeda na izborima tako ne bi automatski značila i mogućnost sastavljanja Vlade. Ako se ne bi uspjela okupiti parlamentarna većina, Srbiju bi mogli čekati novi izbori. A građani koji su u nedjelju satima čekali u redovima mogli bi ponovno pred biračke kutije.
4. Rezultat je tijesan, obje strane proglašavaju pobjedu
Ovo je scenarij u kojem bi izborna noć mogla potrajati znatno dulje od očekivanog.
Studentski pokret i Vučićev blok izlaze pred javnost s različitim procjenama rezultata. Srbija bi tako mogla dobiti dva pobjednička govora, a da još ne zna tko je pobijedio.
Ako se tome pridruže prijave izbornih nepravilnosti, moguće je da obje strane istodobno tvrde kako imaju pravo sastaviti Vladu. U takvim okolnostima ključni bi postali službeni rezultati i odluke nadležnih institucija.
Ulice bi ponovno mogle postati mjesto političke borbe, a intervencija policije i žandarmerije protiv prosvjednika u tom je scenariju prilično realna.
5. Vučić pobjeđuje, studenti ne priznaju rezultat
Peti rasplet značio bi nastavak vlasti SNS-a, samostalno ili uz koalicijske partnere.
No pitanje je bi li studentski pokret, koji je gotovo dvije godine okupljao velik broj građana na prosvjedima, prihvatio poraz bez osporavanja izbornih rezultata.
U tom bi slučaju ponovno mogli uslijediti prosvjedi, zahtjevi za provjerom zapisnika i eventualnim ponavljanjem glasanja.
Istodobno, ako rezultati budu vjerodostojno potvrđeni, studenti će trebati odlučiti hoće li borbu nastaviti u parlamentu ili ponovno na ulicama.
Vučić bi tako mogao dobiti još jedan mandat vlasti, ali ne nužno i politički mir. Nezadovoljstvo građana je tu, i ono je, pobijedili studenti ili ne, masovno.
Zato Srbija večeras ne odlučuje samo o tome tko će osvojiti najviše glasova, nego i o tome hoće li se politički sukob koji se valjao ulicama srpskih gradova preseliti u parlament ili će se, nakon zatvaranja birališta, ponovno vratiti onamo odakle je i krenuo.
Vučić je obećao da će priznati poraz.
Ako studenti pobijede, Srbija će vrlo brzo doznati koliko vrijedi to obećanje. A možda i koliko je teško odreći se vlasti kada ste se godinama ponašali kao da vama jedinom, i nikome drugom, ona pripada.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....