VRAĆENA NA POSAO

ZET-ovka dobila otkaz jer je zbog pandemije ‘zapela‘ u Australiji, sud stao na njenu stranu

Nepravomoćno je presuđeno da je odluka o njezinu otkazu nedopuštena te je naloženo ZET-u da joj isplati zaostale plaće
 Boris Kovačev/Cropix

Djelatnica ZET-a Višnja R. 1. ožujka prošle godine, prije zatvaranja granica zbog pandemije koronavirusa i lockdowna, otputovala je na godišnji odmor u Australiju kako bi skrbila o bolesnom članu obitelji. Kupila je povratnu avionsku kartu te se planirala vratiti 22. svibnja u Hrvatsku, ali i na posao. No zbog otkazanih letova i prekinute veze od poslodavca je pokušavala ishoditi neplaćeni dopust do rujna.

Međutim, ZET, u kojem radi od srpnja 1980. godine, nije imao sluha, nego je dobila izvanredni otkaz ugovora o radu. Odmah je podnijela zahtjev za zaštitu prava koji je odbijen pa se nakon povratka u Hrvatsku početkom srpnja tužbom obratila Općinskom radnom sudu u Zagrebu. Sud je donio nepravomoćnu presudu kojom je odluka o njezinu otkazu s mjesta disponenta zaštite nedopuštena te da njezin radni odnos nije prekinut 15. lipnja 2020. godine. Osim što ju se mora vratiti na posao, pripada joj i svih osam plaća koje su joj otkazom bile uskraćene u visini većoj od 71.000 kuna te joj na sve moraju isplatiti i jubilarnu nagradu od 5000 kuna te 4000 kuna parničnog troška.

- Odluku o otkazu s 10. lipnja 2020. primila sam 15. lipnja elektronskom poštom, što je u suprotnosti s pravilima o osobnoj dostavi. Obveze iz radnog odnosa prekršila nisam, jer je nemogućnost nedolaska na posao uvjetovana višom silom, odnosno slučajnim događajem koji se nije mogao predvidjeti, izbjeći ili otkloniti, a to je bila pandemija covida-19. ZET u odluci o otkazu pogrešno zaključuje da sam samovoljno napustila RH iako sam bila upoznata s nepovoljnom zdravstvenom situacijom. Kad sam otputovala 1. ožujka, nije bilo nikakvih zabrana putovanja ni preporuka, već je 4. ožujka odluka nadležnog ministarstva donesena, a 11. ožujka je i Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju - navela je u tužbi Višnja R.

Zbog takve je situacije tražila neplaćeni dopust i obavijestila poslodavca o objektivnoj nemogućnosti povratka, no ZET je taj zahtjev odbio nabrajajući razloge odobrenja neplaćenog, bez da je uzeo u obzir da se na radnika primjenjuje najpovoljnije pravo prema članku 87. Zakona o radu koji ne ograničava razloge za neplaćeni dopust.

ZET je osporio tužbu ustrajući na otkazu sukladno Zakonu o radu, a zbog povrede radne obveze.

Australija je svoje granice zatvorila 20. ožujka, što je navedeno i na stranicama australskog veleposlanstva.

Sud je u konačnici zaključio da kod Višnje R. nije postojala "voljna komponenta da neopravdano izostane s posla od 22. svibnja na dalje, već je pokušavala spriječiti izostanak s posla tražeći letove iz Australije, kao i poslodavca osloboditi tereta potraživanja iz radnog odnosa predlažući neplaćeni dopust".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
06. rujan 2021 04:47