Ivan Opačak, Nikola Kušanić, Marko Bubić i Jozo Jelinić prisjetili su se rada u građevnom poduzeću Udarnik, koje je zaslužno za izgradnju većeg dijela zagrebačkih Gajnica. Njihova sjećanja pokušaj su da se to građevno poduzeće koje je bilo među najuspješnijima u SR Hrvatskoj otme zaboravu.
To je jedan od zanimljivih detalja nove publikacije ‘1970-e i 1980-e u kvartu – crtice iz povijesti prostora Gradske četvrti Podsused -Vrapče‘. Riječ je o završnom dijelu istoimenog programa, u kojem su stanovnici tog dijela Zagreba iznosili svoja sjećanja na život u četvrti u dva desetljeća kroz niz organiziranih susreta u mjesnim odborima, te razgovora s voditeljicom programa Mašom Štrbac.
U to je vrijeme prostor četvrti bio dio Općine Susedgrad koja je po privrednoj, industrijskoj proizvodnji bila među prvih deset u Hrvatskoj.
"To je također vrijeme intenzivne stambene izgradnje koja definira obrise čitavih naselja i vrijeme mjesnih zajednica kroz koje se građane željelo neposrednije uključiti u odlučivanje o lokalnim pitanjima", stoji u najavi programa, koji će se održati u tri knjižnice, Knjižnici Podsused u ponedjeljak, 12. svibnja u 18 i 30 sati, Knjižnici Gajnice u utorak, 13. svibnja u 18 sati i Knjižnici Vrapče u četvrtak, 15. svibnja u 18 sati.
Prostor današnje gradske četvrti Podsused–Vrapče tijekom 1970-ih i 1980-ih bio je poprištem intenzivne urbanizacije.
"Gajnice su u tom razdoblju dobile svoj prepoznatljiv oblik s velikim stambenim zgradama i slobodnim površinama između njih, dok su se u prigorskim dijelovima četvrti gradile brojne obiteljske kuće. Prema Generalnom urbanističkom planu Grada Zagreba iz 1971. godine, planirana je prosječna gustoća naseljenosti od 162 stanovnika po hektaru, uz ambicioznu viziju da 60 % površine bude namijenjeno zelenim i rekreacijskim zonama, dok cestovna infrastruktura i parkirališta ne bi prelazili 25 % ukupne površine. Ipak, izvještaji iz 1986. pokazuju kako je trećina tih planiranih zelenih zona već tada bila zauzeta individualnom stambenom izgradnjom, dok je bespravna gradnja činila gotovo polovicu ukupnog stambenog fonda.", piše Štrbac, urednica publikacije.
Takva se gradnja pojavljivala u prigorskim dijelovima općine Susedgrad, gdje provedbeni urbanistički planovi ili nisu postojali, ili nisu bili usklađeni s GUP-om iz 1971. godine. Nasuprot tome, Gajnice su građene u skladu s tadašnjim urbanističkim normama.
Osim stambenih zgrada, u tom su razdoblju izgrađeni i važni objekti javne namjene. Godine 1978. završena je zgrada općine u Gajnicama, a 1987., povodom Univerzijade, otvorena je sportska dvorana "Sutinska vrela" u Podsusedu...
Priče stanovnika zabilježene su i objavljene u publikaciji nalik lokalnim novinama, koja će se moći preuzeti u knjižnici i na drugim javnim mjestima u četvrti.
Ivanka Kosek osvrnula se na dva desetljeća rada u poduzeću Naša moda. Tuga Tarle evocirala je prvih deset godina rada općinskog Centra za kulturu, u kojem je radila od 1979.–1989., dok se Mira Kušanić prisjetila Tečaja za balet, ritmiku i ples koji je, uz angažman u HNK-u, godinama vodila za osnovnoškolce kao vanjska suradnica Centra. Dragutin Lučić, dugogodišnji novinar Susedgradskog lista, govorio je o svom radu na praćenju događanja u općini. Zorica Barbarić i njezin suprug Tomo Barbarić prisjetili su se dramatičnih trenutaka kada su, uslijed obilnih kiša, nabujale vode u Gornjem Vrapču zaprijetile rušenjem brane Sopot i poplavom naselja. Fadil Abdulov oživio je atmosferu živopisne lokalne rock scene, a Hrvoje Dominić rekonstruirao je epizode iz svog djetinjstva provedenog u Gajnicama. Josip Cigula i Dinko Kobeščak govorili su o radu u RIS-u, dok se Dinko, s Gordanom Jerabek, sa žalom osvrnuo na nekadašnji RIS-ov park u Vrapču i druge promjene u prostoru koje je doživjelo naselje...
Program je realizirala umjetnička organizacija Otvoreni likovni pogon s Knjižnicama grada Zagreba, uz potporu Grada Zagreba.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....