PAD GENIJALNOG ZNANSTVENIKA

Zašto nas Radman uvjerava u ono protiv čega se borio cijeli život?

 Kovačev/CROPIX

Što se događa s Miroslavom Radmanom? Zar je poludio? pitaju me ovih dana kolege, prijatelji i poznanici šokirani spektakularnom promocijom dodatka hrani ADR Energizer HPE 40, javnosti predstavljenog kao “Radmanov eliksir mladosti” . Što da im odgovorim? Zapravo, i sama sam šokirana činjenicom da vrhunski svjetski znanstvenik bombastično najavljuje nekakav pripravak koji još nije klinički ispitan i koji će se, kažu, moći kupiti po cijeni od 200 eura.

Miroslav Radman jedan je od najvećih hrvatskih znanstvenika. Upoznala sam ga u studenome 1989. godine kada je u Zagrebu održao predavanje o tome kako je “srušio genetski zid” križajući dvije vrste bakterija koje se nisu miješale punih 150 milijuna godina. Kao mlada novinarka bila sam ponosna što sam prva pisala o tom otkriću. O istom su otkriću, malo poslije, pisale najprestižnije svjetske novine. Radman je tada bio u naponu snage: kreativan i uspješan čovjek koji je zračio strašću prema znanosti. Njegovi uspjesi nastavili su se i godinama nakon toga: blistavi radovi koje je publicirao u dva vodeća svjetska znanstvena časopisa, Nature i Science, članstvo u Francuskoj akademiji znanosti, međunarodne nagrade, ali i priznanja kolega koji su hvalili njegovu jedinstvenu kreativnost.

Važna otkrića

Radman je bio slika onoga najboljega što Hrvatska daje svijetu: izvanredno talentiran čovjek koji uspješnu karijeru gradi u inozemstvu oslobođen ograničenja provincijalne znanstvene sredine. Kada ga je, međutim, 2000. godine koalicijski ministar znanosti Hrvoje Kraljević pozvao da u Splitu oživi svoju staru ideju o Mediteranskom institutu za istraživanje života (MedILS), on se spremno odazvao. Tri godine kasnije lijevoorijentirani Radman iznenadio je javnost svojim pristankom da postane znanstveni savjetnik HDZ-ova premijera Ive Sanadera. No, Radmanova karizma bila je velika i neupitna, a ideja MedILS-a privukla je niz poklonika u inozemstvu, gdje su o tome pisali i prestižni Science i Nature.

- Kolegu Miroslava Radmana podržavao sam zbog njegova dotadašnjeg znanstvenog opusa, prepunog kreativnih i važnih otkrića, te nagrada i priznanja. Drugo, podržavao sam i njegovu koncepciju o osnivanju MedILS-a jer je ona savršeno odgovarala i mojim zamislima o organiziranju jednog centra izvrsnosti, usmjerenoga prvenstveno na fundamentalna znanstvena istraživanja - prisjeća se tih dana akademik Vlatko Silobrčić koji je na čelu Upravnog vijeća MedILS-a bio od 2004. do kraja 2006. godine.

Sukob s Primorcem

Prve godine Sanaderove vladavine oko atraktivne lokacije zgrade MedILS-a u sklopu kompleksa Vile Dalmacija u Splitu su vođeni “podzemni ratovi”, a Radman se sukobio i s tadašnjim ministrom znanosti Draganom Primorcem. Na Radmanovu je stranu tada stalo više od 1000 znanstvenika koji su potpisali peticiju podrške. Na njegovoj su strani bili i gotovo svi važniji mediji u zemlji. S neupitnom podrškom javnosti Radman pobjeđuje i osniva MedILS.

Ipak, mir nije bio dugoga vijeka: upravna vijeća mladoga instituta mijenjala su se kao na traci, a sve češće su se čuli i glasovi o razmimoilaženju Radmana sa suradnicima. Sukob s Ivanom Đikićem, koji je Radmanu javno spočitnuo da neprofitnu ustanovu MedILS pokušava pretvoriti u privatnu instituciju, nije se više mogao skrivati. Godine 2010. dvojica izvanrednih znanstvenika, različite dobi, ali i istraživačkog te životnog stila, definitivno se razilaze.

Radman je tijekom svoje znanstvene karijere, svjedoče mnogi koji su s njim radili, strastveno bio posvećen istraživanjima u laboratoriju. Uvečer bi, kažu, s jednakom strašću uživao u glazbi i pjesmi. Posebno je volio cigansku glazbu. Njegova razbarušenost i nekonvencionalnost kao magnet su privlačili mlade ljude, ali su ga brojni kolege često ogovarali predbacujući mu neodgovornost i sklonost medijskim spektaklima. Iako je posljednjih godina u medijima dao niz neodmjerenih izjava o tome kako traga za “eliksirom mladosti”, Radmanova znanstvena veličina nije bila ozbiljnije poljuljana sve do famozne promocije pripravka ADR Energizer, kada je prešao granicu koja znanost dijeli od opasne pseudoznanosti.

- Radmanove izjave o eliksiru mladosti me, najblaže rečeno, čude već dulje vrijeme. Pompozna promocija preparata ADR Energizer definitivno je pokazala da tu nešto nije u redu. Naime, jedno je iznositi dalekosežne zaključke o važnosti vlastitog znanstvenog rada, a sasvim je drugo prodavati nekakav eliksir mladosti. Čini mi se, nažalost, da je Radman još jedan od onih znanstvenika koji su, bez obzira na prijašnje vrhunske rezultate, u jednom trenutku karijere potpuno i nepovratno zastranili - kaže dr. Dario Hrupec, fizičar Instituta “Ruđer Bošković” i član hrvatskog ogranka CFI, neprofitne svjetske organizacije koja se bavi promocijom znanosti.

Iznenađen je i akademik Vlatko Silobrčić. - Ne prepoznajem Miroslava Radmana u njegovome sadašnjem izdanju - kaže.

Novi Megamin?

No, koja je zapravo Radmanova uloga u stvaranju pripravka ADR Energizer HPE 40, koji proizvodi slovenska tvrtka Regiopharma?

- Dr. Anita Kriško i ja dali smo savjet za smjesu različitih prirodnih antioksidansa da bi se eventualno svi radikali kisika neutralizirali. Efikasnost smjese provjerena je u MedILS-u. To je bila suradnja MedILS-a i Regiopharma u domeni naših dugogodišnjih istraživanja - objašnjava Miroslav Radman.

Zanimljivo je da je Radmanov suradnik na tom projektu Slavko Ivković, internist koji je bio uključen u kontroverzni projekt Megamin prije desetak godina. Podsjetimo, Megamin, prirodni mineral zeolit, patentirao je Osječanin Tihomir Lelas. Megamin je reklamiran kao sredstvo čudesnih ljekovitih svojstava, ali je Ministarstvo zdravstva 1998. godine i 2001. godine zabranilo njegovu distribuciju. No, njegova je proizvodnja bila unosan biznis pa se tako u osječkom pogonu mjesečno proizvodilo tableta u vrijednosti od 250.000 eura. - Oni koji pričaju da je ADR Energizer zapravo Megamin neka to provjere kod Regiopharme i dr. Ivkovića - rekao je Radman, koji priznaje da nije objavljen nijedan znanstveni rad koji bi potvrdio učinkovitost “eliksira”.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Magazina Jutarnjeg lista

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. travanj 2024 03:57