Istraživači Hrvatskog biospeleološkog društva proučavali su Vilinu špilju Omble, rijeke na čijem izvoru Hrvatska elektroprivreda već dulje od dva desetljeća, unatoč protivljenju ekoloških udruga, želi graditi hidroelektranu pod zemljom, vrijednu 150 milijuna eura. Biospeleolozi su u toj špilji pronašli, kako pokazuje njihova studija iz lanjskog srpnja koju je Nedjeljni Jutarnji eksluzivno dobio, čak 14 vrsta koje nisu nađene nigdje u svijetu. Otkrili su pravi mali znanstveni raj raznih vrsta, pretežno gljiva, od kojih se neke nalaze na međunarodnoj listi ugroženih i zaštićenih vrsta, čiji bi opstanak mogao biti ugrožen gradnjom energetskog postrojenja.
“Smanjenje bioraznolikosti i uništenje pojedinih svojti suprotno je načelima i strateškim smjernicama Strategije i akcijskog plana zaštite biološke krajobrazbe raznolikosti te Konvencije o biološkoj raznolikosti, koje je Hrvatska potpisnik, a gradnjom hidroelektrane postoji mogućnost uništenja populacija pojedinih vrsta i direktna ugroza opstanka pojedinih svojti”, stoji u opsežnoj studiji koja zaključuje da je sustav Vilina špilja - Ombla izvor najbogatiji speleološki izvor u Hrvatskoj i jedan od najbogatijih u Dinaridima uopće.
Najnovija otkrića
Prema toj studiji, gradnju hidroelektrane Ombla moguće je odobriti u slučaju prevladavajućeg javnog interesa, odnosno ako se utvrdi da je javni energetski interes na tom području važniji od javnog interesa očuvanja prirode.
Uz najnovija otkrića, na potencijalnoj lokaciji hidroelektrane, o čemu se već dugo raspravlja, živi i nekoliko vrsta zaštićenih šišmiša zbog kojih su HEP-u već naložene kompenzacijske mjere, između ostalog preseljenje šišmiša. Lokacija je dio Nature 2000, centralne mreže prirode i bioraznolikosti Europske Unije.
- Ako biospeleolozi kažu da nije moguće potpuno zaštititi životinjske vrste koje su tamo pronađene, a kojih nema nigdje u svijetu, onda je naša dužnost da ih zaštitimo - kaže prema investicijama inače pomirljiv ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović te zaključuje: - Hidroelektranu Ombla ne treba graditi!
Podatke o ugroženosti špiljskih vrsta u HEP-u su doživjeli sasvim drugačije.
- Studija biospeleološkog društva samo je jedna od studija koje su napravljene o hidroelektrani Ombla i izvan konteksta ostalih studija o tom projektu nije moguće donositi konačne zaključke - tvrdi Rodoljub Lalić, član Uprave HEP -a zadužen za Omblu.
Ispod zemlje
Hidroelektrana koja se od svih dosad sagrađenih u Hrvatskoj i Europi razlikuje po tome što bi trebala biti sasvim ispod zemlje i zapravo se ne bi trebala uopće vidjeti izvana, nakon nekoliko mjeseci zatišja ponovno postaje kamen smutnje između zelenog i energetskog lobija.
Tijekom ovog mjeseca očekuju se dovršetak i prezentacija Plana upravljanja bioraznolikošću područja Omble. U Dubrovniku. Taj su plan od međunarodne konzultantske kuće WSP naručili HEP i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) čijim bi se kreditom gradnja i trebala financirati, a studija biospeleološkog društva jedan je od radnih materijala. Plan, kako najavljuju u HEP-u, razrađuje i načine na koje će se zaštititi okoliš i priroda prije, tijekom i nakon gradnje.