Izazvao je revoluciju u detektivskom poslu predloživši otisak prstiju kao metodu za otkrivanje zločinaca te je prvi u novinama objavio meteorološku kartu. Patentirao je zviždaljku za pse, specijalne naočale za čitanje novina pod vodom i spravu nalik kabliću koja studente svako malo polijeva vodom i tako ih drži budnima. Ipak, u povijest je ušao kao utemeljitelj eugenike, discipline koja je išla za tim da se društvo mora osloboditi tjelesno i umno zaostalih. On je Francis Galton , bratić Charlesa Darwina i jedan od najekscentričnijih znanstvenika u povijesti.
Čudo od djeteta
U povodu 100-godišnjice Galtonove smrti University College London (UCL) nedavno je objavio ostatke njegova eugeničkog romana “Kantsaywhere”. Ta priča o profesoru Donoghueu koji stiže u eugeničku državu Kantsaywhere, gdje mora proći seriju testova kako bi mogao oženiti svoju ljubav Augustu Allfancy, nikad nije bila objavljena. Nakon Galtonove smrti njegovi su nasljednici čuvali rukopis romana s eksplicitnim opisima seksa, ali su prestravljeni strahotama do kojih je doveo eugenički pokret uništili većinu zapisa. Ipak, UCL se odlučio objaviti preostale dijelove rukopisa na webu.
- U povodu 100. godišnjice Galtonove smrti mi smo na UCL-u organizirali memorijalni skup. Ponovno smo ustoličili i ‘Galton Chair of Human Genetics’ nakon što 15 godina nismo imali kandidata za tu poziciju - rekao mi je prof. Steve Jones, autor bestselera “Jezik gena” i “Y: porijeklo muškarca”. Profesor Jones jedan je od najboljih poznavatelja života i rada osebujnog znanstvenika jer je godinama radio u laboratoriju koji je Galton utemeljio na UCL-u, prvom institutu za humanu genetiku na svijetu.
Francis Galton rođen je 1822. godine u bogatoj kvekerskoj obitelji proizvođača oružja. Bio je čudo od djeteta: počeo je čitati već s dvije godine, a u dobi od šest godina s lakoćom je čitao Shakespearea te grčke i latinske spise. Dok neki znanstvenici danas tvrde kako je patio od autizma, a drugi da ga je mučio opsesivno-kompluzivni poremećaj, jedno je sigurno: Galton je od malih nogu bio opsjednut brojenjem i mjerenjem.
Bratić Darwin
Kad je navršio 18 godina, zaposlio se u bolničkoj ljekarni s ciljem da istraži kako na njega djeluje svaki od raspoloživih lijekova. Lijekove je testirao abecednim redom, ali problem je nastupio već kod slova C (Croton OIl), krotonova ulja koje je poznati laksativ.
“Ima devastirajući purgativni učinak i tjera na povraćanje”, zapisao je Galton koji je cijeli dan proveo u WC-u.
Ubrzo je počeo studirati medicinu na Cambridgeu, no zatim je prešao na matematiku. Nakon što je diplomirao, umro mu je otac, ostavivši Galtonu dovoljno novca ne samo za lagodan život nego i za avanturistička putovanja. Ta putovanja Galtonu su bila strast, baš kao i njegovu 13 godina starijem bratiću Charlesu Darwinu.
Za razliku od Darwina kojega je pet godina plovidbe na Beagleu inspiriralo za teoriju evolucije, najsnažniju ideju u povijesti čovječanstva, Galton je odlučio napisati knjigu savjeta za putovanja. U knjizi je, među ostalim, ustvrdio kako u cipelama treba razbiti jaje jer ih to čini ugodnijima tijekom dugotrajnog hoda.
Ipak, Galton je bio dobar putnik istraživač: tijekom svoga puta po Africi 1845. i 1846. godine na zemljopisne je karte ucrtao dotad nepoznati teritorij današnje Namibije. U Africi je do izražaja došla njegova strast prema antropometriji. Oduševljen raskošnim oblinama afričkih žena, a zbog straha da im se približi, iz daljine je mjerio obujam njihovih grudi i guzice pomoću sekstanta. Kada mu je jedan afrički kralj kao poklon za jednu noć poslao svoju polugolu nećakinju namazanu maslacem i crvenom bojom, Galton je odbio ljepoticu strahujući da će zamrljati svoje bijelo laneno odijelo. Je li Galton bio rasist, pitala sam Stevea Jonesa.
Svi su bili rasisti
- Ne možete na osnovi modernog pogleda iščitavati politiku 19. stoljeća. Sigurno, Galton je bio rasist. Ali u to doba svi su bili takvi iako Darwin nije bio tako loš kao neki drugi. Danas smo svi mi, ja se barem tako nadam, antirasisti, ali to ne mijenja činjenicu da postoje male, ali realne razlike među populacijama diljem svijeta - rekao je prof. Jones.
U ranim tridesetim godinama života Francis Galton oženio se Louisom Jane Butler, kćerkom presbiterijanskog svećenika, s kojom je ostao u braku 43 godine.
Par nije imao djece. Putujući sa suprugom po Otoku, Galton je napravio mapu ljepote Velike Britanije na osnovi tajnog ocjenjivanja mjesnih žena na ljestvici od jedan do pet, odnosno od atraktivnih do odvratnih. Na toj mapi najniže je rangiran Aberdeen. Bizarnih istraživanja u Galtonovu životu nikad nije manjkalo: istraživao je tako efikasnost molitvi i zaključio da pojedinci za koje se mnogi ljudi mole, poput kraljeva, ne žive dulje od ostalih.