Ako niste i sami bili izloženi problemima s kralježnicom, sigurno ste puno puta u životu čuli članove obitelji ili ljude u svom okruženju koji kažu - steglo me u leđima, "puntalo" me straga, ukočen mi je vrat, kičma mi je ajme, boli me vrat i slično. Bolovi u kralježnici sve su učestaliji i kod nas i u EU, te čak predstavljaju socijalno-gospodarski problem budući da veliki dio građana zbog toga ide na kraće ili duže bolovanje.
Statistički podaci ukazuju da u Hrvatskoj od bolesti kralježnice povremeno pati svaka deseta osoba i zbog toga se godišnje kod nas obavi oko tri milijuna hospitalizacija. Istraživanje financirano od Europskog programa za istraživanje i inovacije, te svojevremeno objavljeno u međunarodnom magazinu "European Journal of Pain", jasno ukazuje kako je bol u vratu i donjem dijelu leđa među najčešćim razlozima posjeta liječniku opće prakse ili fizioterapeutu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u EU!
Žene su ugroženije
A da su bolesti kralježnice itekako ozbiljan problem modernog društva pokazuje i Lancet-Global Burden of Disease, studija iz koje proizlazi da je bol u donjem dijelu leđa najčešći pojedinačni uzrok proglašavanja invaliditeta, s time da je vratna kralježnica na osmom mjestu takve neslavne liste kod žena, te dvanaestom kod muškaraca.
Studija njemačkog Instituta za kvalitetu i učinkovitost u zdravstvu (IQWIG) procjenjuje da se oko 90 posto osoba pogođenih simptomima vezanim uz leđa oporavi unutar određenog razdoblja uz konzervativne metode liječenja.
Nijemci također navode da 26 posto ljudi u toj državi ima bolove u području vratne kralježnice, od čega dobar dio otpada na mišićne napetosti ili istegnuća. Ističu još jedan bitan podatak - opasna hernija diskova, odnosno grubo rečeno iskakanje amortizirajućih jastučića smještenih između kralježaka, u 90 posto svih slučajeva nastaje u lumbalnoj kralježnici zbog toga što ona nosi najveći teret našeg tijela i izložena je najvećem opterećenju. Međutim, oko 10 posto svih slučajeva hernije zahvaća vratnu kralježnicu...
Kralježnica je stup tijela!
Dok se ne pojave bolovi i problemi, svi zaboravljaju na osnovni anatomski postulat koji glasi - cijela kralježnica je prirodni stup našeg tijela i na nju bi trebalo itekako paziti! Osim toga, kroz nju prolazi leđna moždina koja je osnova komunikacije između mozga i ostatka tijela. Sindrom vratne kralježnice odnosi se na niz tegoba koje pogađaju područje ramena i vrata, a liječenje može biti kirurško i konzervativno, što uključuje lijekove i fizikalnu terapiju. Uzimajući u obzir raširenost te vrste nevolja, Slobodna Dalmacija je za temu problema vratne kralježnice odabrala najboljeg mogućeg sugovornika, dr. Vlatka Ledenka, neurokirurga koji od 2016. obavlja dužnost pročelnika Zavoda za neurokirurgiju splitskog KBC-a.
Dokrore Ledenko, zbog čega najčešće nastaju problemi s vratnom kralježnicom?
- Problemi su multifaktoralni i mogu nastati zbog loše genetike, izloženosti opterećenjima, ozljedama... Starenjem se također intervertebralni diskovi i zglobovi između kralježaka mogu istrošiti, što izaziva bolove i smanjenu pokretljivost. Ubrzanu degeneraciju struktura kralježnice uzrokuju također i padovi, te sportske i trzajne ozljede. Istina je, međutim, da dio pacijenata ima bolove u vratnoj kralježnici samo zbog napetosti mišića u vratu.
Mnogi kažu kako je upravo gornji dio kralježnice vrlo ranjivi dio našeg tijela?
- Moram istaknuti kako je vratni dio kralježnice složeni sustav koji nam je dala priroda. Sastoji se od kostiju, ligamenata, mišića, živaca i tetiva. Taj sustav ljudima omogućuje veliku fleksibilnost i pokretljivost u svim smjerovima. Međutim, pokretljivost kao najveća prednost je ujedno i najveća mana. Naime, pokretljivost tog dijela je odgovorna za razvoj degenerativnih promjena pa je to cijena koju plaćamo. S druge strane, prsna kralježnica je manje pokretljiva, nije sklona degenerativnim promjenama i s njom bude manje problema.
Najčešći simptomi
Koliko kralježaka ima u vratnom dijelu?
- Postoji sedam kralježaka i svi su pokretljivi, kao i zglob između kralježnice i lubanje. Antefleksija se naziva pokretanje glave prema naprijed i nju najčešće prakticiramo. Rotacijsko kretanje okretanjem glave je također često, dok je retrofleksija prema natrag dosta rijetka po pitanju položaja u svakodnevnom životu.
Koji su najčešći simptomi da s vratnim dijelom nešto nije u redu?
- Obično se javlja jaka bol u vratu koje ne prolazi ni nakon mirovanja ni uzimanja analgetika. Posebno je problematično ako je bol praćena širenjem niz ruke, te ujedno izaziva slabost nogu ili ruku, odnosno utječe na kontrolu mokrenja. Slabost nogu zove se parapareza i uzrokuje djelomični gubitak motorne funkcije ili osjeta u donjim ekstremitetima i donjem dijelu trupa. Taj simptom nikakako ne treba ignorirati jer upućuje na nevolje s vratnom leđnom moždinom. Hernija diska vratne kralježnice može uzrokovati zamagljen vid ili dvostruku sliku, kao i hladnoću i trnjenje u rukama koji nikako ne prolaze.
Vertigo se manifestira osjećajem nestabilnosti i glavoboljama, ima li to veze s vratnom kralježnicom?
- Vrtoglavica može biti simptom bolesti vratne kralježnice jer se tada radi o tzv. cervikogenoj vrtoglavici. Neposredni uzroci mogu biti: degenerativne promjene vratne kralješnice, mišićna napetost, loše držanje, stanje nakon ozljede, pritisak na živac... Terapijski se može djelovati fizikalnim procedurama, masažom, kao i dekompresijskom terapijom, odnosno kontroliranim istezanjem vratne kralješnice.
Rendgen "ne vidi" precizno
Naše čitatelje s bolovima u gornjem, ali i donjem dijelu kralježnice jamačno zanima kako teče pravilni postupak dijagnostike?
- Obiteljski liječnik najprije obavlja inicijalni pregled nakon čega se može zatražiti mišljenje specijalista i po potrebi obaviti snimke CT-om (kompjuterski tomograf) ili magnetskom rezonancijom (MR).
Neki ljudi kažu - snimio sam kičmu na rendgenu, ali to očito nije precizna metoda za kralježnicu i bolje je ne obavljati. Što vi mislite o tome?
- Rendgen ne vidi precizno utvrđivanje stanja kralježnice. Međutim, s magnetskom rezonancijom se s 99 posto točnosti vidi što se događa. Ukratko, MR pokazuje sve i bilo bi dobro da svi oni što točno žele znati kakvi su problemi nastali "unutra", obave tu vrstu pretrage.
Kako ide vaša liječnička procjena koga treba operirati, a koga "ne dirati"?
- Postavljanje prave indikacije koga uopće operirati je pola posla. Najprije se informirano koliko dugo traju problemi s kralježnicom, te kakve je lijekove pacijent do tada uzimao. Postoje li oštećenja živca ili leđne moždine, utvrđujemo uz pomoć CT-a ili MR-a.
Tek tada donosimo odluke je li operacija nužna ili ne. Redovito radimo operacije kada postoji neka vrsta pritiska na živčane strukture kao što su leđna moždina ili vratni živci. Posebno onda kada se dogodi oštećenje leđne moždine (medulla spinalis) odnosno kada dolazi do pritiska ispupčenim diskusom. Kod odlučivanja za operaciju ili ne, u obzir ulazi i opće zdravstveno stanje pacijenta, s time da je u pravilu rezultat bolji kad se mlađi ljudi operiraju, a ne stariji, što je naprosto zakon prirode.
U svakom slučaju su operacije vratne kralježnice nužne kada sa sigurnošću znamo da nema poboljšanja bez kirurške intervencije. Mi na neurokirurgiji također vodimo računa da se određeni pacijenti koji imaju oštećenje leđne moždine, primaju kao prioriteti
Uspješnost više od 90 posto
Koliko su opasne operacije vratne kralježnice?
- Svaka operacija je rizik, pa tako i zahvat na vratnoj kralježnici jer postoje specijalni zahtjevi. Većina operacija vratnih kralježaka radi se mikrokirurški sprijeda (discektomija), što se smatra minimalno invazivnim. Pritom treba jako paziti da se ne ozlijede jednjak i krvne žile vrata, što znači da su nužni velika pažnja i nježnost prilikom izvođenja.
Svakako bih naglasio da je uspješnost zahvata sprijeda viša od 90 posto! A uspješnost se mjeri odsutnošću intraoperacijskih komplikacija i postizanjem koštanog ukočenja - fuzije između dva susjedna kralješka. To ovu vrstu operacije čini sigurnom i pouzdanom procedurom za pacijenta. (Nastavlja se)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....