Kvalitetu života u vašoj ulici u mnogome određuje grad ili općina u kojoj živite. Ne razmišljate često o tome, ali javni parking ispred vašeg portuna ili kuće, odlaganje i odvoz otpada, ulična rasvjeta, zelena površina, vrtić ili dječji park, sve su to stvari koje su puno više u nadležnosti načelnika ili gradonačelnika, negoli premijera. Porez na dohodak koji svaki mjesec plaćate ili komunalna naknada ne idu središnjoj državi, nego upravo gradu ili općini u kojoj imate prebivalište.
Postoje gradovi i općine koji se brinu o uređenju naselja i stanovanju, investiraju u komunalnu infrastrukturu, štite i unapređuju okoliš, planiraju razvoj na svom prostoru, vode računa o protupožarnoj i civilnoj zaštiti, te ostalim lokalnim javnim uslugama. Međutim, ovo nije priča o takvima. Ovo je priča o jednoj drugačijoj općini koja govori o besmislu teritorijalnog ustroja Republike Hrvatske.
Uskoro će građani Hrvatske sudjelovati na najvećim lokalnim izborima u Europskoj uniji, na kojima ćemo birati čelnike čak 577 jedinica lokalne i regionalne samouprave (među kojima su 21 županija, 128 gradova i 428 općina), zajedno sa pripadajućim županijskim skupštinama, te gradskim i općinskim vijećima.
Među tih 428 općina, nalazi se i Općina iz ove priče. Na službenoj web-stranici Općine stoji sljedeće: „Općina ima 104 kvadratna kilometra površine s oskudnom infrastrukturom naslonjena jednim dijelom na Vrliku i Sinj. Nalazi se na važnoj prometnici Zagreb-Split. Oskudnih je gospodarskih kapaciteta. Prostor općine karakteriziraju visoke planine i pobrđa koja prelaze u zaravni i kraška polja te dolinu rijeke. Smanjenjem stočnog fonda i smanjenom sječom šuma posljednjih desetljeća došlo je do oporavka šumskih površina.“
Stanovnika 171, prosječna ‘mladost‘ 60 godina
Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske donio je još davne 1992. godine Odluku o proglašenju Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, kojom je jednoj šumskoj površini na prometnici Zagreb-Split s oskudnim gospodarskim kapacitetima i smanjenim stočnim fondom dodijelio status općine. Sve što se događalo i događa poslije toga samo je travestija tzv. lokalne samouprave.
Tridesetak godina poslije, prema zadnjem popisu stanovništva, broj stanovnika Općine iznosio je 171, dok je prosječna starost 60 godina. Dakle, Općina čiji je broj stanovnika toliki da svi zajedno mogu stati u jednu manju zgradu ili malo veći restoran, u svibnju ove godine organizirat će izbore na kojima će birati načelnika i sedam članova Općinskog vijeća. Od ukupnog broja stanovnika, ekonomski je aktivno njih 36.
Samo malo da provjerimo još jednom. Da, nije greška, u cijeloj Općini koja ima svoj grb, upravnu zgradu, načelnika i još nekoliko zaposlenih, živi ukupno 36 ekonomski aktivnih stanovnika!
Još zabavnije informacije otkrit ćemo pogledamo li općinski proračun. Ukupni prihodi proračuna Općine u 2023. godini iznosili su 231.140 eura, od čega su prihodi od poreza na dohodak iznosili tek 18 posto. Udio prihoda od poreza na dohodak je važan jer je to najbolji pokazatelj života i gospodarske aktivnosti na nekom području. Za usporedbu, prosječan udio prihoda od poreza na dohodak u ukupnim prihodima svih općina u Republici Hrvatskoj iznosi 31 posto. Prema tome, teško je očekivati da Općina čiji su ukupni prihodi jednaki vrijednošću jednog rabljenog stana u Splitu može iole utjecati na kvalitetu života svojih stanovnika.
Rashodovna strana proračuna otkriva da se relativno najveći dio rashoda, čak 46 posto, odnosi na rashode za zaposlene, tj. na plaće i doprinose zaposlenih u Općinskoj upravi.
Prosječan udio rashoda za zaposlene u ukupnim rashodima svih općina u Republici Hrvatskoj iznosi devet posto. Što je relativni udio rashoda za zaposlene u nekoj jedinici lokalne samouprave veći, to je njeno postojanje ekonomski besmislenije, jer time općina postaje sama sebi svrha.
Naime, smisao postojanja neke općine nije u tome da nekoliko zaposlenih prima plaću iz općinskog proračuna, nego u tome da brine o lokalnim javnim uslugama i time poboljša kvalitetu života svojih stanovnika. Nema nikakvog smisla da Općina koja ima 171 stanovnika, na svom proračunu ima načelnika, zamjenicu načelnika, pročelnicu jedinstvenog upravnog odjela i komunalnog redara. Iz toga proizlazi da je najveći poslodavac u Općini upravo Općinska uprava.
Dodamo li rashodima za zaposlene i široku kategoriju materijalnih rashoda (putni troškovi zaposlenih, naknade za rad općinskog vijeća, troškovi reprezentacije…) koji čine 37 posto ukupnih rashoda Općine, dolazimo do previsokih 83 posto proračuna. Dakle, 83 posto proračuna Općine troši se na stvari koje nemaju nikakve veze s kvalitetom života njenih stanovnika. Jedna od stavki unutar materijalnih rashoda jesu intelektualne usluge, na koje Općina već godinama troši prilično velike iznose novca, u odnosu na visinu proračuna.
Bilo bi zanimljivo vidjeti o kojim konkretno uslugama je riječ, ali takvim podacima, nažalost, ne raspolažemo.
Trećina ih je besmislena
Općinu iz ove priče namjerno nismo imenovali jer, iako je ona ekstreman primjer besmislenosti teritorijalnog ustroja Republike Hrvatske, sličnih općina koje nisu financijski održive ima puno, čak i previše. Dubravka Jurlina Alibegović s Ekonomskog instituta ustanovila je da čak 148 općina (35 posto ukupnog broja) nemaju niti jednog proračunskog korisnika za pružanje lokalnih javnih usluga, što znači da je vrlo upitno doprinose li uopće svojim postojanjem kvaliteti života svojih stanovnika.
Građani diljem Hrvatske uskoro će izići na birališta i zaokruživati kandidate za načelnika ili gradonačelnika. Pri tom, korisno je imati na umu da smisao određivanja mnogih jedinica lokalne samouprave nije nikad bila funkcionalna integracija prostora prema ekonomskim kriterijima, nego isključivo politički interes.
Na tom tragu, valja konačno postaviti pitanje: kad se već države odriču jednog dijela svog suvereniteta u korist višeg cilja, zašto bi bilo blasfemično da se suvereniteta odrekne jedna mala nerazvijena općina, ako bi to značilo bolju kvalitetu života njenih stanovnika i manji trošak svih građana koji godinama financiraju deficit između izvornih prihoda i rashoda općine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....