Je li 33-godišnji pacijent koji je prije nekoliko dana preminuo u bolnici na Križinama tijekom ablacije srca, rutinske kardiološke procedure, mogao ostati živ da su u blizini bili i kardiokirurzi KBC-a Split, odnosno da su bili toliko blizu da su mogli u samo nekoliko minuta priskočiti u pomoć, nikada nećemo znati.
Da je kojim slučajem i pozvan kardiokirurg, ništa se vjerojatno ne bi postiglo jer je, kako smo već pisali, splitska Kardiokirurgija udaljena od splitske Kardiologije tri autobusne postaje, odnosno više od kilometra, i nalazi se u bolničkoj zgradi na Firulama, dok je Kardiologija na Križinama.
Kardiokirurgija se nalazi u drugoj gradskoj četvrti, jer ako znamo da je jedna bolnica na Firulama, u kojoj su kardiokirurzi, tada znamo i da se bolnica Križine nalazi na području Splita 3, a u njoj se obavlja 90 posto posla kardiologa, odnosno 90 posto kardioloških invazivnih procedura, dok preostalih 10 posto otpada na bolnicu Firule.
Uzalud im bolnički prijevoz
I u takvim okolnostima teško bi kardiokirurg s Firula na vrijeme došao na Križine, čak i da koristi novu raketu Elona Muska, a kamoli da mora koristiti osobni prijevoz, organizirani bolnički prijevoz ili možda taksi, autobus ili, pak, krenuti pješice prema Križinama.
Splitski kardiolozi koji obavljaju ablacije srca zasigurno spadaju u sam vrh hrvatske kardiologije. Redom su to relativno mladi ljudi, u naponu snage, koji vrlo kvalitetno obavljaju ablacije, kao i ostale kardiološke procedure, i koji svakodnevno spašavaju desetke života. Oni su splitsku Kardiologiju podignuli na viši, i to zavidan nivo. Komplikacija koja se dogodila tijekom ablacije srca 33-godišnjeg muškarca vrlo je rijetka i zaista je nitko nije očekivao.
No, kad se već dogodila, trebalo je učiniti sve što je bilo u njihovoj moći da se čovjeku spasi život. I vjerujemo da je učinjeno sve što je bilo u njihovoj mogućnosti, no kardiokirurga nije bilo.
Za to što kardiokirurga nije bilo nisu krivi kardiolozi, nego je odgovoran loš prostorno-organizacijski ustroj bolnice.
Naš prvi tekst o ovoj temi pročitajte na donjem linku:
Iako smo laici i zasigurno ne bismo znali obaviti nijednu kardiološku proceduru ili, ne daj Bože, kardiokirurški zahvat, ne možemo se oteti dojmu da bi Kardiokirurgija i Kardiologija splitske bolnice trebale biti na jednom mjestu, odnosno jedna blizu drugoj, kako bi kardiokirurzi i kardiolozi bili jedni drugima blizu. To je logika i za to čovjek ne treba biti akademik, profesor, primarijus ili genijalac. Treba samo imati malo zdrave "seljačke logike".
E sad, što je tu je. Lako je nakon bitke biti general.
Nažalost, čovjeka više nitko ne može vratiti i dogodilo se to što se dogodilo. Međutim, treba što prije spriječiti slične ili iste događaje, treba ih prevenirati i treba nešto hitno promijeniti, naravno nabolje.
Da barem laici odlučuju...
Što mijenjati?
Laici znaju, ali oni nisu ti koji odlučuju. Stoga bi oni koji odlučuju trebali nešto promijeniti kako pacijenti u KBC-u Split ne bi, između ostalog, umirali zbog prostorno-organizacijskog ustroja bolnice.
Slijedom ove tužne splitske priče krenuli smo diljem Lijepe naše kako bismo saznali kako su u ostalim hrvatskim KBC-ima pozicionirane kardiologija i kardiokirurgija, odnosno nalaze li se jedna drugoj u blizini ili su udaljene tri autobusne ili tramvajske postaje jedna od druge.
U KBC-u Osijek Kardiokirurgija i Kardiologija udaljene su jedna od druge 30, najviše 50 metara. Nalaze se u dvije odvojene zgrade koje su spojene hodnikom, i ako liječnici trebaju jedni od drugih pomoć, mogu je pružiti za samo nekoliko minuta ili čak manje.
Kad je u pitanju KBC Zagreb (Rebro), Kardiokirurgija i Kardiologija nalaze se u istoj zgradi. Tako je Kardiokirurgija na trećem katu, a Kardiologija je na drugom katu. Spojene su, naravno, stepenicama i liječnik s jednog na drugi kat može doći za tili čas, a imaju i lift, i to onaj za medicinsko osoblje.
U riječkom KBC-u, "gle čuda", Kardiologija i Kardiokirurgija nalaze se u istoj zgradi, koja je sagrađena 1933., još u doba Kraljevine Jugoslavije, i nalazi se na Sušaku. Kardiologija se nalazi na trećem i četvrtom katu, dok je Kardiokirurgija na drugom katu.
I eto, od četiri najveća hrvatska KBC-a samo se u splitskom Kardiokirurgija i Kardiologija nalaze u različitim dijelovima grada, udaljene tri autobusne postaje ili više od kilometar, pa u slučaju potrebe za kardiokirurgom pacijentima u KBC-u Split ne bi pomogao ni Usain Bolt.
Dobra volja je najvažnija
Budućnost medicine je, kako su nam rekli neki umni ljudi, "u funkcionalnom povezivanju srodnih medicinskih grana". Tako se svugdje u svijetu povezuju kardiologija i kardiokirurgija, neurologija i neurokirurgija (to je slučaj i u KBC-u Split), gastroenterologija i opća kirurgija (i to imamo u KBC-u Split)...
Nažalost, Kardiokirurgija i Kardiologija u KBC-u Split još nisu "sparene", jer da jesu, 33-godišnjak bi danas možda bio živ, odnosno imao bi zasigurno bolje šanse za preživljavanjem jedne rijetke komplikacije.
Stoga, onako na prvu, bilo bi dobro kad bi se s Križina na Firule preselila, recimo, Plastična kirurgija, koja bi tada bila gdje su sve kirurške djelatnosti, a da na njihovo mjesto dođe Kardiokirurgija, kako bi bila blizu Kardiologiji. Druga je mogućnost preseljenje Urologije s Križina na Firule, a da tamo ode Kardiokirurgija.
Ima više mogućnosti, samo treba imati dobru volju.
Komentari
0