Nevjerojatno je koliko problema može uzrokovati štitnjača, mala žlijezda leptirastog oblika koja se nalazi u predjelu vrata. Jednako je problematično ako štitnjača radi 100 na sat, ili puževim korakom, budući da hormoni štitnjače između ostalog reguliraju našu tjelesnu temperaturu, metabolizam i rad srca.
Manjak ili višak ovih hormona u tijelu stoga može izazvati priličnu zabunu. Osobito je velika vjerojatnost problema sa štitnjačom ako ste žena, i ako ste stariji od 35 godina. Dakle, koji su najkarakterističniji simptomi koji upozoravaju da vam štitnjača ne radi kako bi trebala, i da bi pregled kod liječnika bio dobra ideja?
I što možemo učiniti sami da pomognemo vlastitom tijelu, otkrila nam je dr. Dubravka Brdar, specijalistica nuklearne medicine u Kliničkom zavodu za nuklearnu medicinu KBC-a Split.
- Učestalost hipotireoze je 1 do -2 % (subklinička hipotireoza, uredni T3 i T4, a TSH povišen; -9 %); hipertireoza 0,5 do 2% (subklinička hipertireoza, uredni T3 i T4, snižen TSH; -3%; a u područjima s dostatnim unosom joda 6 -10 %). Genetski čimbenici doprinose individualnim razlikama hormona štitnjače i TSH u krvi s udjelom do 65%. Velik broj čimbenika okoliša također utječe na funkciju štitnjače.
To su u prvom redu prehrana, fizički i emocionalni stres, mnogi lijekovi, pušenje i konzumacija alkohola. Za sintezu hormona štitnjače neophodan je jod, a u organizam se unosi vodom i hranom, ali osim joda, na razinu hormona štitnjače utječu i drugi mikronutrijenti kao što su selen, cink, vitamin D - kaže dr. Brdar, te pojašnjava koja je funkcija svakog od njih.
Provjerite selen,
cink i vitamin D
Selen je sastavni dio enzima koji su bitni za zaštitu od slobodnih radikala, a i enzima koji sudjeluju u metabolizmu hormona štitnjače. Studije su pokazale povezanost smanjene koncentracije selena i gušavosti, hipotireoze, kao i autoimunih bolesti štitnjače. Cink je također bitan u sintezi hormona štitnjače, te je u pacijenata s hipotireozom razina cinka često snižena.
Vitamin D djeluje na izlučivanje hormona štitnjače izravno, preko receptora za vitamin D u hipofizi i u štitnjači. Istraživanja su pokazala povezanost autoimunih bolesti štitnjače sa sniženom koncentracijom vitamina D. Češća konzumacija povrća, sušenog voća, orašastih plodova, koji sadrže omega-3 masne kiseline, fitosterole i polifenole, povezuje se s manjom pojavnosti autoimunih bolesti štitnjače, koje su danas najčešći uzrok funkcijskih poremećaja štitnjače, hipo i hipertireoze.
Neki se lijekovi također povezuju s poremećajima rada štitne žlijezde, a osobito lijekovi koji se koriste u liječenju karcinoma!?
- Točno je da mnogi lijekovi interferiraju sa sintezom, izlučivanjem, transportom, metabolizmom i djelovanjem hormona štitnjače. Nažalost, istina je da je sve veći broj onkoloških bolesnika. Veliki broj lijekova koji se koriste u terapiji karcinoma mogu dovesti do poremećaja hormona štitnjače.
Pušenje je povezano s povećanim rizikom za Gravesovu bolest, autoimunu bolest koja je danas najčešći uzrok hipertireoze. Umjerena konzumacija alkohola ima također protektivnu ulogu u razvoju autoimunih bolesti štitnjače. Svemu doprinosi i današnji način života.
Prirodni recepti
Odnosi li se to u prvom redu na prehranu?
- Činjenica je da je prehrana danas nekvalitetna, nezdrava, prekomjerno se konzumira “fast food”, u proizvodnji hrane prekomjerna je upotreba pesticida i herbicida. Tako postoje podaci da se posljednjih 100-150 godina konzumacija omega-3 masnih kiselina smanjila za čak 80 posto, a unos omega-6 masnih kiselina povećao nekoliko stotina puta! Stoga je stručna preporuka - popravimo i “popravimo” ono na što možemo utjecati, a sigurno možemo odlučiti da naša prehrana bude raznolika i da zastupljenost masti, proteina i ugljikohidrata bude uravnotežena.
Mi u Dalmaciji trebamo što više jesti mediteransku hranu, iskoristiti blagodati podneblja, jer su nam nadohvat prirodni izvori omega-3 masnih kiselina - plava riba, orašasti plodovi, obilje voća i povrća. Samo 20-ak minuta dnevnog izlaganja suncu dovoljno je za sintezu vitamina D, ujutro ili predvečer, ali ne u podne, što manje sjedenja pred računalima i što manje boravka u zatvorenim prostorima. I naravno, što više fizičke aktivnosti, ako ništa drugo korisne su i duge lagane šetnje.
Zagovornik sam svih ovih prirodnih recepata i možemo ih koristiti uz malo dobre volje i truda, a tek u situacijama kad to nije moguće ili je deficit velik, u obzir dolazi nadoknada u obliku “preparata”.
Komentari
0