Meta priprema predstavljanje novog laboratorija za istraživanje umjetne inteligencije koji će se baviti razvojem "superinteligencije" - hipotetskog AI sustava koji nadmašuje mogućnosti ljudskog mozga, kako bi ostala kompetitivna u tehnološkoj utrci, piše New York Times.
Tvrtka na čijem je čelu njen osnivač Mark Zuckerberg dovela je 28-godišnjeg Alexandra Wanga, osnivača i direktora AI startup-a "Scale AI", da vodi novi laboratorij. Meta je također u pregovorima za investiciju od milijarde dolara u njegovu tvrtku, što bi značilo preseljenje i ostalih zaposlenika Scale AI-ja u Metu.
Zuckerbergova tvrtka nudila je sedmeroznamenkaste, pa čak i deveteroznamenkaste odštetne pakete desetcima istraživača iz vodećih AI kompanija poput OpenAI-ja i Googlea, a neki su pristali pridružiti se Zuckerbergu.
Novi laboratorij dio je veće reorganizacije Meta-inih AI napora nakon što se kompanija suočila s unutarnjim upravljačkim problemima, odljevom zaposlenika i neuspješnim lansiranjima proizvoda. Meta već više od desetljeća ulaže u umjetnu inteligenciju, a Zuckerberg je osnovao prvi posvećeni AI laboratorij tvrtke 2013. godine, nakon što je izgubio od Googlea u licitaciji za kupnju startupa DeepMind.
Meta-ina strategija uključuje "otvoreni kod" - besplatno dijeljenje AI softvera kako bi razvijatelji usvojili njihove alate, a tvrtka je lansirala model Llama i chatbot Meta AI koji koristi preko milijarde ljudi mjesečno. No, Zuckerberg svejedno osjeća da gubi korak s tvrtkama koje su već daleko odmakle u razvoju umjetne inteligencije, stoga je odlučio investirati milijarde dolara kako bi svoju tvrtku pretvorio u AI giganta, a smatra da je najbolji način za to razvoj superinteligencije.
Što je to superinteligencija?
Da bismo najbolje shvatili o čemu je riječ, potrebno je razlikovati tri razine umjetne inteligencije. Danas imamo "usku AI" - sustave koji rade specifične zadatke poput prepoznavanja slika ili prevođenja teksta, a u što spadaju svi AI alati trenutno na tržištu.
Sljedeći korak je "općenita umjetna inteligencija" (AGI) - stroj koji može raditi sve što i ljudski mozak: razmišljati, učiti, rješavati probleme i kreativno misliti - i čemu teže sve tvrtke koje se bave umjetnom inteligencijom.
Superinteligencija (ASI), pak, ide korak dalje. To bi bio AI sustav koji u svim područjima - znanosti, kreativnosti, socijalnim vještinama, općenitom razumijevanju - nadmašuje najbolje ljudske umove. Zamislite Einstein-ov um za fiziku, ali kombiniran s kreativnošću Shakespearea, strategijskim mišljenjem najboljih šahista i sposobnošću procesiranja informacija tisuću puta brže od čovjeka.
Zabrinutost znanstvenika
No, mnogi znanstvenici upozoravaju na ozbiljne rizike, koji se uglavnom tiču egzistencijalnih pitanja.
Problem je u tome što superinteligentni AI možda neće dijeliti ljudske vrijednosti. Ako mu zadamo cilj "učini ljude sretnima", mogao bi odlučiti da je najbolji način ubrizgavanje droga svima. Ili ako mu kažemo "zaštiti okoliš", mogao bi zaključiti da su ljudi najveća prijetnja prirodi.
Filozof Nick Bostrom u svojoj utjecajnoj knjizi "Superintelligence" iz 2014. godine argumentira da bi superinteligencija mogla preuzeti svijet kako bi ostvarila svoje ciljeve, a nedavno izvješće McKinsey-ja predviđa da bi superinteligencija mogla automatizirati 80 posto poslova do 2040. godine.
Dodatni problem je brzina razvoja. Kada AI dosegne ljudsku razinu, mogao bi se ubrzano razviti u superinteligenciju "preko noći", ne ostavljajući vremena za sigurnosne mjere.
Zato mnogi znanstvenici pozivaju na oprez i razvoj sigurnosnih protokola prije nego što dođemo do te točke. Nije riječ o tome da smatraju kako treba stati s razvojem, već o tome da se mora biti mudar u pristupu ovoj moćnoj tehnologiji.
Komentari
0