Narančin moljac opasno prijeti mandarinama i vinogradima u Dalmaciji, važno ga je na vrijeme uočiti

Narančin moljac brsti sve pred sobom, najugroženiji su plantaže agruma i vinogradi.

Osim njih, ovaj štetnik napada smokvu, šipak, kaki jabuku, krušku, nešpulu, rogač, dunju, lovor, pa čak i murvu, te ukrasno bilje u vrtovima i okućnicama. Za sada je otkriven na jugu, u Konavlima i Župi dubrovačkoj, te na Braču i Hvaru, gdje su potencijalna žarišta u Jelsi, Milni, Nerežišćima, Sutivanu. Podsjetimo, moljac je u Hrvatsku stigao u sadnicama ukrasnog bilja iz Italije te se poprilično udomaćio ugrožavajući ovdašnje nasade voća.

Širok radijus kretanja

Na svu sreću, još ga nema u dolini Neretve, ali samo je pitanje dana kada će se naseliti u neretvanskim plantažama mandarina jer on ima širok radijus kretanja i vrlo lako može doletjeti. Problem je što protiv ovog štetnika, službenog naziva narančin trnoviti štitasti moljac, nema učinkovita lijeka. Dapače, nema nikakva kemijskog sredstva kojim bi ga se moglo suzbiti. Voćarima su na raspolaganju jedino ljepljive lovke koje se zakače na stabla mandarina i limuna pa se moljac na njih zalijepi, no to je tek mjera u početnim stadijima borbe, više kao detekcija prisutnosti štetnika u voćnjaku. U slučaju najezde moljaca, vlasnici plantaža su nemoćni baš zbog toga što nema učinkovita sredstva za njegovo uništavanje.

Arhiva/Cropix

Moljac po listovima zaražene biljke izlučuje mednu rosu (medič), na što se lijepe gljive čađavice koje utječu na razvoj ploda, primjerice mandarina ili limuna, koji su onda prekriveni crnim prahom kao da su uvaljani u čađu. Tako zaraženi listovi i plodovi opadaju. Prema preporukama fitosanitarnih inspektora, zaražene grane koje je napao narančin moljac moraju se odrezati i spaliti ili duboko zakopati kako bi se priječilo širenje zaraze.

Moljac se lovi na ljepljive lovke i do sada u Hrvatskoj nije detektirano niti jedno kemijsko zaštitno sredstvo protiv njega, što je pak dobro za ekološku proizvodnju, ali u konačnici pogubno jer je jedino „kemija“ učinkovita protiv ovoga nametnika.

S obzirom na to da je narančin trnoviti štitasti moljac (Aleurocanthus spiniferus) visok fitosanitarni rizik za mnoge poljoprivredne kulture u Hrvatskoj, radi sprječavanja daljnjeg širenja karantenskog štetnog organizma, donesena je "Odluka o određivanju demarkiranih područja" u kojima se provode mjere za sprječavanje širenja i suzbijanje narančina trnovitoga štitastog moljca.

Arhiva/Cropix

Posebno su potencijalno ugroženi nasadi mandarina na području doline Neretve - ističu u Ministarstvu poljoprivrede.

Od izuzetne je važnosti da komercijalni proizvođači agruma i posjednici proizvodnih i raznih ukrasnih kultivara agruma u okućnicama, ali i drugih biljnih vrsta koje su domaćini narančina štitastog moljca na području Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije, pregledaju temeljito svoje biljke zbog eventualne prisutnosti ovog karantenskog štetnika. Medna rosa i crne gljivice čađavice na listovima, granama i plodovima napadnutih agruma upućuju na mogućnost napada narančina trnovitog štitastog moljca, koji je jedini moljac sa sivoplavim tamnim krilima.

Međutim, ovakvi simptomi mogu biti povezani i s napadom lisnih ili štitastih ušiju. Vizualnim pregledom naličja mladih listova na prisutnost odraslih stadija štitastog moljca, odnosno starijih listova na prisutnost ličinki, moguće je odrediti točan uzrok pojave navedenih simptoma na stablu.

Osim toga, postavljanje žutih ljepljivih ploča olakšava utvrđivanje njihove prisutnost - poručuju iz poljoprivredno-savjetodavne službe.

- Moljac se lako može udomaćiti na poljoprivrednim površinama - ističe diplomirana inženjerka agronomije Silvija Marušić, naglašavajući da su u Splitsko-dalmatinskoj županiji najugroženiji vinogradi, a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji plantaže mandarina.

Arhiva/Cropix

Ukrasno bilje

- Veliki su problem okućnice gdje ljudi uzgajaju ukrasno bilje iz hobija i ne znaju prepoznati da se radi o ovom karantenskom štetniku. Oni se uglavnom javljaju savjetodavnoj službi tek kad imaju problem estetske prirode, kade vide curenje mediča i lijepljenje. Stoga apeliram na savjest građana da paze na biljke u svojim okućnicama i ako uoče ovog štetnika, da se jave nadležnim službama kako bi se spriječilo širenje narančina štitastog moljca prema većim proizvodnim područjima - pojašnjava nam.

Neretvanski poljoprivrednici s kojima smo razgovarali pribojavaju se da bi moljac uskoro mogao doći i u dolinu Neretve.

- To je velika opasnost za nasade mandarina. Mandarina je kod nas monokultura i štetnici se vrlo brzo prilagode tom okruženju - ističe Neven Mataga, član voćarske zajednice i proizvođač mandarina iz Opuzena.

Neki poljoprivrednici s kojima smo razgovarali narančin moljac uspoređuju s palminom pipom, koja je poharala palme diljem dalmatinske obale. Treba se nadati da sličnu sudbinu neće doživjeti plantaže mandarina i dalmatinski vinogradi te da će se pronaći odgovarajuće kemijsko sredstvo za suzbijanje tog invazivnog štetnika, koji se posljednjih godina naselio u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji ozbiljno zaprijetivši ovdašnjim poljoprivrednicima.