Cijepljenje je europska tema broj jedan: šest država, među kojima i Hrvatska, izrazile su predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu zabrinutost zbog raspodjele cjepiva, Europska komisija predlaže "COVID putovnice" uoči turističke sezone, a Sigurnosni odbor Europske agencije za lijekove EMA-e u četvrtak će donijeti mišljenje o nuspojavama koje izaziva AstraZenecino cjepivo.
Uz 18 zemalja koje su trenutačno zaustavile cijepljenje njime, to tumačenje sigurno sa zanimanjem iščekuju i u toj britansko-švedskoj multinacionalnoj tvrtki. Tvrtki za koju je širi krug ljudi u Hrvatskoj prvi put čuo 27. prosinca prošle godine, kada je šef te farmaceutske i biotehnološke tvrtke sa sjedištem u Cambridgeu u Engleskoj objavio da su "smislili dobitnu formulu" u borbi protiv epidemije COVID-19 svojim sustavom od dvije doze cjepiva Sveučilišta Oxford.
Prvo cjepivo
Već tri dana kasnije, na izmaku godine, Velika Britanija odobrila je po hitnom postupku cjepivo za cijepljenje stanovništva, a nije trebalo ni mjesec dana da se vodstvo AstraZenece ne "posvadi" s čitavom Europskom unijom, nakon što su objavili da će više nego prepoloviti obećane doze cjepiva i počeli igrati po svome.
Tvrtka sa 76.100 zaposlenih i prihodom od 5,1 milijardu dolara na kraju 2020. godine registrirana je za proizvodnju lijekova za kardiovaskularne, bubrežne, metaboličke, onkološke, respiratorne bolesti, infekcije i upalne procese. Istraživanje i razvoj nalazi se u tri grada: u Cambridgeu u Engleskoj, Göteborgu u Švedskoj i Gaithersburgu u Marylandu.
Svoje predstavništvo u Hrvatskoj AstraZeneca je otvorila 2000. godine.
Tvrtka je osnovana 1999. spajanjem švedske Astre AB i britanske Zeneca grupe, smještajući se u red najvećih svjetskih farmaceutskih tvrtki. Astru AB osnovalo je 1913. godine u Södertäljeu u Švedskoj 400 liječnika i ljekarnika, a Zeneca Group PLC nastala je razdvajanjem 1993. godine britanske tvrtke za kemikalije ICI na farmaceutska i agrokemijska poduzeća. AstraZeneca PLC osnovan je sa sjedištem u Londonu, a za američku bazu tvrtke odabran je Delaware.
Glavni direktor od 2012. je Parižanin Pascal Claude Roland Soriot, po zanimanju veterinar, a na tu je poziciju došao u dobi od 53 godine, kada je AstraZeneca bila peta najveća svjetska farmaceutska tvrtka. U rujnu 2018. punio je novinske naslove komentirajući svoju plaću i bonuse od 9,4 milijuna funti. "Istina je da sam najslabije plaćeni izvršni direktor u cijeloj ovoj industriji", rekao je tada.
U povijesti tvrtke u javnosti su se pojavljivale i neke kontroverzije, poput slučaja s Nexiumom, komercijalno najuspješnijim lijekom tvrtke za liječenje čira na dvanaesniku uzrokovanog bakterijom Helicobacter pylori, gastrointestinalnih čireva povezanih s Crohnovom bolešću, refluksne bolesti...
Dvije godine prije isteka patenta omeprazola, AstraZeneca je patentirala S-omeprazol, kao poboljšanu verziju i 2001. ga počela prodavati kao potpuno novi lijek. No 2007. godine, Marcia Angell, bivša glavna urednica New England Journal of Medicine i predavačica socijalne medicine na Harvard Medical School, rekla je u Sternu, tjedniku na njemačkom jeziku, da su znanstvenici AstraZenece pogrešno predstavili svoja istraživanja o učinkovitosti lijeka.
U travnju 2010. AstraZeneca se nagodila u parnici koju je pokrenuo Stefan P. Kruszewski za 520 milijuna američkih dolara, navodeći da je tvrtka prevarila Medicare, Medicaid i druge programe zdravstvene zaštite koje financira država, a riječ je bila o navodno ilegalnom stavljanju u prodaju antipsihotika Seroquel. U ožujku 2011. AstraZeneca je riješila spor u SAD-u plativši iznos od 68,5 milijuna dolara koji će se podijeliti na 38 država.
Antipsihotici
Godine 2004. godine jedan sudionik istraživanja Sveučilišta Minnesote počinio je samoubojstvo dok je bio uključen u farmaceutsko ispitivanje koje je sponzorirala ta industrija uspoređujući tri atipična antipsihotika koja je odobrila FDA: Seroquel, Zyprexa i Risperdal. Ispalo je da je mladić bio uključen u studiju protiv želje svoje majke, te prisiljen birati između sudjelovanja u studiji ili prisilnog boravljenja u državnoj mentalnoj ustanovi. Istraga FDA-e iz 2005. amnestirala je sveučilište, unatoč tome, kontroverzije oko slučaja su se nastavile.
U 2010. godini, AstraZeneca je platila 505 milijuna funti u britanskom poreznom sporu vezanom uz pogrešno određivanje cijena.
Bit će zanimljivo pratiti kako će se odvijati prijepori oko njihova cijepiva protiv COVID-19, no teško da će im – što god da bude – u trenutačnoj potražnji na tržištu financijski naštetiti.
Komentari
0