Kroz proteklih deset godina na oko 110 kilometara državne ceste broj 1 (DC1) na području Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije najveći broj prometnih nesreća dogodio se na dionicama Karakašica – Brnaze koja je pod nadzorom prometne policije iz Policijske postaje Sinj i Klis – Bilice na području Prometne policije Split.
Iako su dionice DC1 Solin (rotor) – Vrlika na području Splitsko-dalmatinske i Vrlika – granica Šibensko-kninske i Zadarske županije gotovo podjednake dužine, oko 55 kilometara svaka, dio ove državne ceste položen u Splitsko-dalmatinskoj županiji kroz minulih deset godina bio je neusporedivo pogibeljniji od dionice iste ceste na šibensko-kninskom području.
To kazuju policijski podaci o broju prometnih nesreća na ovih 110 kilometara DC1 i njihovim posljedicama. Kompletnija slika pogibeljnosti vidljiva je kada se sistematiziraju podaci o lokalitetima prometnih nesreća sa smrtnim slučajevima.
Od policijskih uprava u Splitu i Šibeniku zatražili smo i dobili podatke o broju evidentiranih prometnih nesreća po godinama, broju smrtno stradalih osoba i mikro lokalitetu nesreća s najtežim posljedicama.
Iz Policijske uprave šibensko-kninske tako doznajemo da se na dionici DC1 na njihovu području od 2014. do 2024. godine dogodilo 36 prometnih nesreća u kojima ni jedna osoba nije smrtno stradala, u sedam nesreća bilo je 13 ozlijeđenih osoba i to sve lakše, a 29 prometnih nesreća prošlo je samo s materijalnom štetom.
Od ukupno stradalih po pet osoba ozlijeđeno je 2018. i 2024. godine, jedna 2015., a dvije ozlijeđene osobe u prometu evidentirane su 2019. godine. Najviše prometnih nesreća, osam, dogodilo se 2017. godine, po šest 2016. i 2018. godine, dok kroz 2021. godinu na DC1 od Vrlike (Civljana) do granice sa Zadarskom županijom nije evidentirana ni jedna prometna nesreća.
Podaci Policijske uprave Split su zastrašujući. Prema njima, od 2014. do 2023. godine od rotora u Solinu do granice sa Šibensko-kninskom županijom Vrlika – Civljane na DC1 dogodilo se 1214 prometnih nesreća u kojima je poginulo 20 osoba.
Najveći broj nesreća, po 141, evidentiran je 2014. i 2023. godine dok se 2019. godine dogodilo 99 nesreća što je najmanja brojka kroz desetogodišnje razdoblje. U ostalim godinama broj evidentiranih nesreća kretao se od 115 do 124.
Kroz minulu dekadu na DC1 na području PU Split nije bilo prometnih nesreća sa smrtno stradalim osobama samo 2020. godine. Najviše, po četiri osobe, smrtno su stradale 2018. i 2023. godine. Tijekom 2014. godine u prometnim nesrećama na ovoj dionici DC1 evidentirane su tri ljudske žrtve, po dva smrtna slučaja 2016., 2017. i 2021. godine, a ostale tri godine zabilježen je po jedan smrtno stradali.
Najveći broj smrtno stradalih u prometnim nesrećama, čak 6 od ukupno 20 osoba, dogodio se na brzoj cesti Solin – Klis. U istom razdoblju na području Dicma u prometnim nesrećama bilo je pet ljudskih žrtava, na području Vrlike smrtno su stradale dvije osobe, a po jedna osoba poginula je u prometnim nesrećama na području Hrvaca, Kukuzovca, Klisa, Karakašice, Dugopolja, Brnaza i Križica.
Što reći na ove brojke? I jedna smrtno stradala osoba u prometu je previše, posebno ako se zna da su najčešći uzroci prometnih nesreća nepoštivanje ograničenja brzine, vožnja pod utjecajem alkohola, neprilagođavanje vožnje uvjetima na cesti i tako redom.
Mora se, ipak, reći da je prava sreća što na dionici DC1, na potezu od rotora u Solinu do Vrlike, nije bilo puno više prometnih nesreća, s još većim brojem smrtno stradalih osoba, i to zbog same ceste. Posebno na potezu od Križica do Vrlike.
Dionica Sinj – Vrlika postavljena je na novu trasu poslije izgradnje jezera Peruća, a asfaltirana je oko 1970. godine. To je danas najlošija dionica DC1 na cijelom potezu od Splita do Zagreba. Na njoj je toliko zavoja koji su posebno opasni u zimskim mjesecima pri niskim temperaturama, jer su na osojnoj strani, da je pravo čudo kako se ne događa puno veći broj prometnih nesreća.
Sreća vjerojatno proizlazi iz činjenice da je na toj dionici relativno mali intenzitet prometa, najviše teretnjaka u tranzitu, a oni koji tu cestu koriste svakodnevno znaju gdje najviše vreba opasnost.
Dionica Sinj – Križice nešto je sasvim drugo. Poslije brze ceste od Solina do Dugopolja upravo je potez od Križica do Sinja najopterećenija dionica DC1 od Splita do Zagreba. Ta je cesta izgrađena prije 62 godine. Tada je zapravo asfaltirana djelomično i proširena stara trasa makadamske ceste Sinj - Solin kojom su vozile konjske zaprege. Sastavni dio te ceste bila je dionica od Solina do Klisa – Grla koja je prestala biti dijelom DC1 nakon puštanja u promet brze ceste Solin – Klis.
U drugoj fazi izgrađen je novi dio te brze ceste od Klisa do Križica, s najavom brzog nastavka prema Kukuzovcu. To ‘brzo‘ oteglo se, evo, već preko 15 godina, s tim da još nema političke odluke da se krene u realizaciju davno danog obećanja. I to ne zbog obećanja, već zbog svakodnevne preopterećenosti te dionice DC1.
Na njoj se iz dana u dan stvaraju kilometarske kolone vozila, naročito u jutarnjim i poslijepodnevnim špicama. Ta cesta za cijeli sinjski kraj ima i nemjerljivo demografsko značenje. Iako je takva kakva jest, zapravo nikakva, ona predstavlja ‘pupčanu vrpcu‘ za širi sinjski prostor s kojeg svakodnevno na rad u Split i njegovo okruženje putuje oko 6.500 građana i istoga dana se vraćaju kući.
Zahvaljujući blizini Splita, unatoč tako lošoj cesti, Sinj se nije ispraznio od ljudi kako se to dogodilo u drugim gradovima na području Dalmatinske zagore.
Još treba dodati da je ta cestovna poveznica Sinja i Splita, na potezu od Sinja do Križica, projektirana i izgrađena za intenzitet prometa kakav je bio prije šest desetljeća. Od tada do danas na tom potezu bilo je tek nekoliko ‘peglanja‘ kroz Dicmo, ali praktično starom trasom.
Ako Hrvatske ceste ne pokrenu izgradnju brze ceste od Križica do Kukuzovca, Sinj će se uskoro sigurno prometno potpuno zagušiti. To će svakako utjecati na još veći broj prometnih nesreća na toj dionici. Može se, nažalost, očekivati i da tako zapostavljena cestovna infrastruktura dovede do novog vala iseljavanja sinjske mladosti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....