frane staničić

Tko je mladi Dalmatinac koji dolazi na čelo Ustavnog suda? Ovo su njegovi stavovi o križevima u školama, abortusu...

Tko je mladi Makaranin koji dolazi na čelo najvažnije sudske institucije u zemlji?
 Tomislav Kristo/Cropix
Tko je mladi Makaranin koji dolazi na čelo najvažnije sudske institucije u zemlji?

On je obrazovan, pametan i sposoban mlad čovjek. Ako bude odabran, bit će odlično rješenje, ustvrdio je u utorak predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović komentirajući prognoze da će Frane Staničić biti izabran za njegovog nasljednika.

Šeparović je u Ustavnom sudu proveo 16 godina, a naslijedit će ga 44-godišnji profesor upravnog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu i aktualni ustavni sudac Staničić.

Izabran novi šef Ustavnog suda! Uoči glasanja nastala drama, petero sudaca napustilo sjednicu

Široj javnosti ovaj Makaranin još je uvijek prilično nepoznat. U stručnim ga krugovima znaju kao pravnog stručnjaka umjereno konzervativnih nazora. Iz njegovih dosadašnjih istupa iščitava se naglasak na institucionalnoj stabilnosti, pravnom kontinuitetu i zaštiti vjerskih i kulturnih sloboda.

Pravo vjernika

U razgovoru za Glas koncila Staničić je tako upozorio da zadiranje u pravo vjeroispovjesti izaziva sukob unutar društva. Pritom se pozvao na presudu Eurospkog suda i ustvrdio da je križ pasivni simbol vezan uz kulturni identitet, te da “njegovo isticanje ne znači indoktrinaciju djece u školama”.

U javnoj raspravi o regulaciji pobačaja 2016. godine ustvrdio je pak kako „društvo još nije zrelo za konačnu presudu o abortusu“, naglasivši da su vjerska i etička pitanja neodvojiva od pravnih rješenja. I u tom je kontekstu branio je pravo vjernika i vjerskih zajednica da njihovi argumenti budu legitimni dio javne rasprave.

image
Tomislav Kristo/Cropix

Prošle godine, tijekom postupka kandidature za Ustavni sud, Staničić je zastupao tezu da bi suci izdvojena mišljenja trebali koristiti samo iznimno. Prečesto posezanje za različitim mišljenjima, argumentirao je tada on, može stvoriti dojam podjela i narušiti autoritet institucije. Time je dao do znanja da drži do institucionalne kohezije, a takav mu stav sigurno nije odmogao pri odabiru kandidata za novog predsjednika Ustavnog suda.

Naime, 12. listopada istječe mandat trojici Ustavnih sudaca - Šeparoviću, Mati Arloviću te Goranu Selanecu,a tek treba vidjeti kako će se tko će doći na njihovo mjesto. I tko će u Ustavnom sudu imati prevagu: vladajući ili oporba.

Kada je govorio o odnosu nacionalnih ustava i prava Europske unije, Staničić je upozorio da mora postojati „mjera“ u odricanju od suvereniteta država članica.

Pravni suverenizam

- Države su svojevoljni članovi kluba, a europska integracija ne smije ići na štetu nacionalne autonomije - poručio je Staničić. Što u praksi znači da nije zagovaratelj neograničene supremacije europskog prava članicama.

Novi predjednik Ustavnog suda ima jasan stav i oko imigranata.

- Europa je sve privlačnija migrantima, ali ne mogu svi živjeti u Europi. Ni jedna država, pa ni EU u cjelini, nema kapacitet primiti sve koji to žele - smatra Staničić.

Zanimljivo je da je Staničić bio jedan od mentora koji su ocjenjivali doktorski rad bivšeg ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenice. Svjedobno je Malenica Staničića imenovao u radnu skupinu za izradu Zakona o spriječavanju sukoba interesa. Nakon odlaska s ministarske dužnosti Malenica vodi Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav koji raspisuje javni poziv za kandidate za ustavne suce.

image
Tomislav Kristo/Cropix

Od Baške do disertacije

Staničić je rođen 1981. godine u Makarskoj. Osnovnu školu pohađao je u Baškoj Vodi, gimnaziju u Makarskoj. Diplomirao je i doktorirao na zagrebačkom Pravnom fakultetu, gdje predaje na Katedri za upravno pravo.

Doktorsku disertaciju obranio je na temu razvoja instituta izvlaštenja u Hrvatskoj, a njegovo znanstveno djelovanje obuhvaća upravno pravo, upravni spor, ustavnopravna pitanja te odnos nacionalnog i europskog prava.

Izjave Frane Staničića

„Zadiranje u pravo slobode vjeroispovijesti izaziva sukobe.“

„Križ je pasivni simbol i njegovo isticanje ne znači indoktrinaciju.“

„Mi smo uz Crkvu više vezani tradicijski, kulturološki i povijesno, a ne stvarnim pridržavanjem crkvenog nauka.“

”U javnim školama može postojati vjeronauk kao izborni predmet – to nije u suprotnosti s pravnim poretkom.“

„Naše društvo još nije zrelo za presudu o abortusu.“

„Izdvojena mišljenja treba koristiti samo iznimno, jer prečesto korištenje može stvoriti dojam da na sudu postoje blokovi, što šteti povjerenju javnosti u Ustavni sud.“

„Mora postojati mjera u odricanju od suvereniteta članica. Države su svojevoljni članovi kluba.“

„Europa je sve privlačnija migrantima… ali ne mogu svi živjeti u Europi. Ni jedna država, pa ni EU u cjelini, nema kapacitet primiti sve koji to žele.“

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
18. siječanj 2026 13:40