Rak debelog crijeva (kolorektalni karcinom) jedna je od najčešćih zloćudnih bolesti i kod muškaraca i kod žena. Iako je nekada bio uglavnom bolest starijih, liječnici upozoravaju na zabrinjavajući trend – sve veći broj slučajeva među mlađim osobama. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), broj slučajeva raka debelog crijeva u populaciji mlađoj od 50 godina porastao je za više od 50 posto u posljednja dva desetljeća.
Iako je rak debelog crijeva i dalje najčešći kod osoba starijih od 50 godina, liječnici upozoravaju na sve veći broj oboljelih u dobi između 20 i 45 godina. Ono što dodatno zabrinjava jest da mladi često dobivaju dijagnozu tek u kasnijim stadijima bolesti, kada su šanse za izlječenje manje.
Što je glavni razlog tome, tko je najugroženiji, kako prepoznati simptome i što možemo učiniti za prevenciju, razgovarali smo s doc. dr. sc. Tomislavom Bokunom, voditeljim Odjela intervencijske gastroenterologije u KBC Dubrava, te članom tima u bolnici Sv. Katarina.
Trend porasta broja oboljelih
Koliko je rak debelog crijeva čest i tko je najugroženiji?
- Rak debelog crijeva jedna je od najčešćih zloćudnih bolesti kako u muškaraca tako i u žena. Prema međunarodnoj agenciji za istraživanje raka Svjetske zdravstvene organizacije (IARC WHO) u zemljama razvijenog zapada, gdje i mi pripadamo, kod žena je jedino rak dojke učestaliji, dok su kod muškaraca češći rak prostate i pluća, objašnjava dr. Bokun.
- U našoj domovini godišnje oboli oko 3500 ljudi, a više od polovice ih umre od ove bolesti te Hrvatska spada među zemlje s najvećom smrtnošću od ove bolesti, što je prvenstveno posljedica kasnog otkrivanja. Vjerojatnost da građanin Hrvatske tijekom života razvije rak debelog crijeva je između četiri i pet posto, ako se ne podvrgava probiru, odnosno aktivnom traženju promjena na debelom crijevu.
- Ugroženi smo svi, a vjerojatnost obolijevanja raste s dobi, pa su tako stariji ugroženiji, iako se konstantno primjećuje trend porasta pojave ove bolesti u sve mlađim generacijama. S druge strane genetika i okolišni čimbenici igraju vrlo važnu ulogu. Tako su krvni srodnici oboljelih ugroženi, posebice oni u prvom koljenu, jer su već naslijedili određene promjene u genima koji su važni za vjerojatnost razvoja raka debelog crijeva pa stoga imaju veću vjerojatnost kroz život razviti dodatne mutacije, odnosno promijene u genima, zbog čega je veća vjerojatnost da će razviti rak debelog crijeva. Daleko su najugroženiji pacijenti koji imaju određene nasljedne polipozne sindrome te je kod nekih vjerojatnost razvoja raka debelog crijeva kroz život i 100 posto, dodaje.
Genetska sklonost
Koji su najčešći uzroci i rizični faktori?
- Kako sam ranije spomenuo, najugroženije su osobe koje imaju ili vjerojatno imaju genetsku sklonost, zatim osobe koje su na ranijim kolonoskopijama imale polipe debelog crijeva te osobe koje imaju određene crijevne bolesti koje povećavaju vjerojatnost razvoja raka debelog crijeva (ulcerozni kolitis, Crohnova bolest). No, sumacijom više rizičnih čimbenika ipak taj rizik osjetno raste.
- Među najsnažnijim rizičnim čimbenicima su pretilost te šećerna bolest i inzulinska rezistencija koji su pak vrlo često povezane s prekomjernom tjelesnom težinom. Istraživanja su pokazala da rizik za razvoj raka debelog crijeva pada nakon barijatrijskih zahvata (kirurških zahvata kojima je cilj mršavljenje). Nadalje se smatra da učestala i obilnija konzumacija crvenog mesa te suhomesnatih proizvoda povisuje rizik za razvoj raka debelog crijeva. Vjeruje se da se to posebice odnosi na meso koje je pripremljeno na visokim temperaturama (roštilj, pečenje/prženje na tavi), ističe.
Porast kod sve mlađe generacije
Jedan od najalarmantnijih trendova u posljednjem desetljeću je porast broja oboljelih od raka debelog crijeva među mlađim osobama. Zašto je to tako? - Ako izuzmemo populaciju onih koji imaju povišeni rizik za razvoj ove bolesti što sam ranije spominjao, nekoliko je čimbenika za koje znanstvenici i kliničari vjeruju da su povezani sa sve većom pojavnošću raka debelog crijeva kod mlađih osoba (medicinska zajednica u ovom smislu smatra mlađe od pedeset godina), objašnjava Bokun.
- Vjerojatno najznačajniji su pretilost i masna jetra koji su često povezani s nezdravom prehranom koja se sama po sebi smatra rizičnom čimbenikom. Ponovno se posebno ističe obilje crvenog mesa i suhomesnatih proizvoda u prehrani, u kombinaciji sa smanjenim unosom voća i povrća.
Nažalost, loše prehrambene navike i pretilost vrlo su čest slučaj u mlađih osoba. Kao sljedeći rizični čimbenik za razvoj ove bolesti u sve ranijoj dobi ističe se sjedilački način života i manjak tjelesne aktivnosti, a ova stanja su u porastu globalno u svim dobnim skupinama iz raznih razloga, a često su povezani s pretilošću i nezdravom prehranom. Smatra se da je pretjerana konzumacija alkohola rizični čimbenik, posebice konzumacija žestokih pića, a vjeruje se da i je i manjak vitamina D povezan s većom pojavnošću ove bolesti općenito pa tako i u mlađih ljudi, naglašava Bokun.
Simptomi i dijagnostika
Koji su prvi simptomi na koje ljudi trebaju obratiti pažnju?
Jedan od glavnih problema s rakom debelog crijeva je da u ranim fazama često nema simptoma.
- Često kod ranih stadija raka debelog crijeva nema nikakvih simptoma, te je zato neizmjerno važno odazivati se na probir. Nažalost kod najvećeg broja bolesnika bolest se otkrije kada se već pojave simptomi što načelno ukazuje na uznapredovale stadije bolesti, uključujući i širenje u vidu metastaza na druge organe kada je prognoza lošija i liječenje kompleksnije te značajno teže u odnosu na rane starije raka.
- Najčešći rani simptomi su krvarenje na rektum koje su opetovano javlja, promjene u konzistenciji i obliku stolice (posebice kada se jave u kombinaciji s krvarenjem na rektum), dok ponekad osoba može osjetiti i napipati tumor nakon defekacije. Također se može javiti slabokrvnost (anemija) povezana s nevidljivim (okultnim) krvarenjem u stolici te je zbog toga potrebno razjasniti uzrok svake anemije s nedostatkom željeza. Neobjašnjivi gubitak na tjelesnoj težini također može biti prvi simptom te se općenito smatra alarmnim pa ako se pojavi potrebno se javiti se obiteljskom liječniku, upozorava.
Kako izgleda postupak dijagnostike?
- Rak debelog crijeva dijagnosticira se kolonoskopijom - pregledom debelog crijeva savitljivim instrumentom (kolonoskopom) koji na vrhu ima kameru. Njime se polako napreduje kroz debelo crijevo u završni dio tankog crijeva, a na povratku se detaljno pregledava s ciljem pronalaska polipa, raka ili eventualne druge patologije. Za ovu pretragu je osobito važno adekvatno se pripremiti, odnosno provesti čišćenje posebnim pripravcima prema uputama. Bez dobre očišćenosti crijeva nema kvalitetnog pregleda te se u slučaju nečistoća mogu propustiti posebice manje promjene odnosno polipi, a ponekad i rak. Stoga čišćenje treba shvatiti vrlo ozbiljno i vrlo striktno se držati uputa za pripremu.
- Tijekom kolonoskopije ako se nađe rak, uzimaju se biopsije, odnosno mali uzorci tumora, nakon čega se patohistološkom analizom potvrdi dijagnoza. Nakon toga slijedi široka evaluacija koja uključuje i slikovnu radiološku obradu u pripremi za liječenje. No testovima za detektiranje krvi u stolici ili izradom krvne slike uz određivanje vrijednosti željeza i vezanih lab. nalaza može se ranije postaviti sumnja između ostalih i na ovu bolest, nakon čega se vrši kolonoskopija kojem se može naći rak ili pak polipi odnosno benigni tumori koji još nisu progredirali u rak, objašnjava.
Preventivni pregledi ključni
Kada i koliko često treba raditi preventivne preglede?
- Preventivni pregledi ključni su za rano otkrivanje raka debelog crijeva.Nekada započeti i koliko često raditi preventivne preglede ovisi o osobnom riziku svakog pacijenta. Osobe koje imaju genetsku sklonost kako sam ranije spominjao, ranije počinju s preventivnim pregledima u vidu kolonoskopije. U tom smislu provodi se Program oportunističkog probira raka debelog i završnog crijeva u visokorizičnih pacijenata u ordinacijama obiteljske (opće) medicine u Hrvatskoj, ističe dr.Bokun.
- Ukoliko neka osoba sumnja da ima povišen rizik, a nije ranije o tome s obiteljskim liječnikom razgovarala, svakako se treba posavjetovati kako bi se na vrijeme započelo s probirom.
S druge strane građani koji imaju prosječan rizik za razvoj ove bolesti crijeva trebaju se uključiti odnosno odazivati na Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva koji se provodi se od 2008. godine, a ciljna skupina su osobe u dobi od 50 do 74 godine s uobičajenim rizikom za razvoj raka debelog crijeva. Građani na kućnu adresu poštom dobiju test za traženje nevidljivog (okultnog) krvarenja u stolici te ga trebaju izvršiti prema uputi i vratiti poštom, nakon čega ih se, ako je nalaz pozitivan, poziva na kolonoskopiju. Svi daljnji postupci su koordinirani unutar program pa tako i preporuka kada sljedeći puta provoditi probir.
Stil života
Kako prehrana i način života utječu na rizik od raka debelog crijeva?
Prehrana i životne navike značajno utječu na razvoj raka debelog crijeva. - Za razliku od dobi i genetike koje ne možemo mijenjati, oni spadaju u tzv. promjenjive odnosno preventabilne rizične čimbenike, jer možemo se početi zdravije hraniti, odnosno jesti manje crvenog mesa, suhomesnatih proizvoda i prženog mesa, a povećati udio voća i povrća te vlakana u prehrani, naglašava.
- Važno je procijeniti da li u prehrani uzimamo dovoljno vitamina, posebice D i B6 te folata, kalcija i magnezija. Možemo pojačati tjelesnu aktivnost, prestati pušiti, konzumirati manje žestokih pića. Promjenom prehrane i životnog stila te optimizacijom tjelesne težine ne samo da smanjujemo rizik za razvoj raka debelog crijeva već i mnogih drugih malignih tumora, a također na taj način preveniramo razvoj kardiovaskularnih bolesti koji su još veći ‘ubojice‘ od svih malignih tumora zajedno.
- Dodatno, ako živimo zdravo s optimalnom tjelesnom težinom i fizičkom kondicijom ne treba zanemariti da tako preveniramo i razvoj bolesti koštano-zglobno-mišićnog sustava što nam garantira kvalitetan život bez bolova koji nerijetko značajno smanjuju kvalitetu života. Dakle trebalo bi porazmisliti kako živimo i što (još) možemo učiniti za očuvanje vlastitog zdravlja. To nije lako, to je zapravo teško! Ali se isplati se, posebice ako gledamo prema zrelim godinama i starosti, zaključuje.
Liječenje i prognoza
Koje su glavne metode liječenja i koliko su učinkovite?
- Liječenje raka debelog crijeva ovisi o stadiju bolesti. Vrlo rane faze raka u određenim dijelovima debelog crijeva se mogu liječiti endoskopskim metodama, dakle tijekom kolonoskopije, no takvih je sretnika malo. Rane faze raka gotovo redovito se liječe kirurški – operacijom, tijekom koje se odstrani tumor s dijelom zdravog crijeva, što se često može napraviti laparoskopski, odnosno bez klasičnog reza na trbuhu, a i druge minimalno invazivne metode su na raspolaganju. Liječenje ranih faza raka debelog crijeva je vrlo učinkovito te nerijetko nakon zahvata ili operacije nije potrebno dodatno liječenje, a osoba se dalje prati.
- No kako raste uznapredovalost bolesti, liječenje postaje kompleksnije te se često provode kombinacije (kirurško liječenje, kemoterapija i/ili radioterapija), no tada i pada učinkovitost i vjerojatnost trajnog izlječenja. U Hrvatskoj u prosjeku ne stojimo dobro po pitanju liječenja u usporedbi s mnogim drugim zapadnim zemljama, prvenstveno jer više bolesnika pronalazimo u uznapredovalijim stadijima bolesti. Zbog toga ponovno ističem iznimnu važnost probira.
Kako izgleda oporavak nakon liječenja?
- Oporavak nakon laparoskopskih operacija je brz te se osobe relativno brzo vraćaju u normalan životni ritam. Najčešće nakon tri do pet dana izlaze iz bolnice, a unutar tri tjedna se vraćaju uobičajenim laganim životnim aktivnostima, dok je za potpuni oporavak potreban još koji tjedan. S druge strane nakon klasičnog otvaranja trbušne šupljine (laparotomija), ovaj period se prosječno poduplava u svakoj od spomenutih faza. S druge strane liječenje kemoterapijom se prilagođava pacijentu uvažavajući razne parametre tumora i proširenosti bolesti te traje dulje vrijeme, a prilagođavanjem pacijentu, često se dobro podnosi, kazuje.
Koliko je važna rana dijagnoza za ishod bolesti?
- Rekao bih neizmjerno važna. Prognoza bolesti prvenstveno ovisi o fazi u kojoj je bolest dijagnosticirana. Ako se otkrije dovoljno rano, ova bolest je izlječiva u devet od deset slučajeva. Endoskopskim ili kirurških odstranjenjem u ranim fazama često se postiže izlječenje, bez ikakve potrebe za kemoterapijom ili zračenjem. Pacijenti u ovisnosti o raznim parametrima nakon liječenja idu u programe praćenja i daljnjeg probira s obzirom na to da izliječeni od raka debelog crijeva imaju povišen rizik za pojavu novog raka, ističe.
- Stoga ponovno napominjem važnost odazivanja na nacionalni program probira! Ovaj program ‘spašava glavu‘ i čuva živote. Osim što je moguće otkriti rak u početnoj/ranoj fazi, vrlo često se pronalaze polipi koji se odmah tijekom kolonoskopije odstranjuju što predstavlja najbolji način borbe protiv ove bolesti jer baš ti polipi s vremenom mogu progredirati u rak. Iz odstranjenog polipa nikada neće nastati rak! To je naboji način prevencije te se kroz ovakve programe dugoročno dokazano smanjuje broj oboljelih od raka debelog crijeva.
Edukacija i svjesnost javnosti
Koliko su ljudi svjesni važnosti preventivnih pregleda?
- Kada se Hrvatska usporedi s drugim državama u Europi, recimo s našom susjednom zemljom Slovenijom, nismo dobri. Odaziv polagano raste od 2008. kada je započeto s provođenom programa kada je bio poražavajući, no u usporedbi s mnogim drugim zemljama, lošije stojimo te možemo značajno bolje, upozorava.
- Postoje razne inicijative i promotivni programi koji potiču svijest o ovoj bolesti te odaziv na nacionalni program probira. Ovakve aktivnosti najizraženije su baš u ožujku.
Naime, u Hrvatskoj je prepoznat izniman značaj ove bolesti posebice u kontekstu mogućnosti izlječenja ako se dovoljno rano otkrije te je na prijedlog Hrvatskog gastroenterološkog društva 2022. godine Hrvatski sabor donio odluku o proglašenju ožujka ‘Mjesecom svjesnosti o raku debelog crijeva‘. Svakojakim aktivnostima se želi potaknuti veći odziv na probir. Uza sve ove aktivnosti građani mogu napraviti puno tako da potiču jedni druge na odaziv, napominje dr. Bokun.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....