kad ljubav šteti

TikTokom kruži jeziv trend djevojaka ‘prije i poslije‘, evo na što upozoravaju liječnica i psihoterapeutkinja

TikTokom kruži jeziv trend, djevojke koje su se izvukle iz toksičnih veza dijele svoje fotografije ‘prije i poslije‘, šokantne su
 /Shutterstock
TikTokom kruži jeziv trend, djevojke koje su se izvukle iz toksičnih veza dijele svoje fotografije ‘prije i poslije‘, šokantne su

TikTokom već neko vrijeme cirkulira najnoviji trend u kojem djevojke objavljuju svoje fotografije prije nezdrave veze i nakon nje, a poneki su slučajevi doista za ne povjerovati – desetci nakupljenih kilograma, otečeno lice, pojava akni, djevojke doista izgledaju neprepoznatljivo. To nas je ponukalo da istražimo koliko jedan nezdrav odnos može zaista utjecati na fizički izgled i koji hormon igra ključnu ulogu.

Odgovore na ta pitanja dobili smo od endokrinologinje dr. Sande Tešanović, iz dubrovačke Poliklinike Hygea.

Što je zapravo kortizol i zašto je toliko važan?

„Kortizol je hormon koji se luči iz nadbubrežnih žlijezda, a poznat je kao hormon stresa. On ima niz fizioloških učinaka u organizmu jer su receptori za kortizol prisutni u gotovo svim tkivima“, pojašnjava dr. Tešanović.

Zahvaljujući toj sveprisutnosti, kortizol djeluje na imunološki, kardiovaskularni, respiratorni, reproduktivni i muskuloskeletni sustav, ali i na kožu, sluznice te centralni živčani sustav. Njegovo izlučivanje nije slučajno – kontrolira ga osjetljiva osovina hipotalamus–hipofiza–nadbubrežna žlijezda.

„Mehanizam djelovanja hormona odvija se unutar svake stanice i vrlo je kompleksan“, dodaje.

No kako točno nezdrav ljubavni odnos može dovesti do povećanog lučenja kortizola, objašnjava psihoterapeutkinja Željka Radnić.

image
Ante Cizmic/Cropix

"Toksična veza je veza u kojoj je vaše mentalno, psihičko ili fizičko blagostanje dovedeno u opasnost. Takve veze karakteriziraju nezdravi elementi poput nedostatka poštovanja ili nepoštivanja granica.U toksičnim odnosima često su prisutni konflikti, manipulacija, zanemarivanje ili verbalno/emocionalno zlostavljanje. Izloženost takvom stresu može potaknuti tijelo da proizvodi više kortizola, hormona stresa, koji je povezan s povećanom žudnjom za hranom – osobito za masnom, slatkom i kaloričnom hranom."

Kortizol i svakodnevni ritam – kad nas hormon pokreće (ili izluđuje)

No kortizol nije samo ‘hormon stresa‘ – on ima i svoju svakodnevnu rutinu.

„Kortizol ima dnevni ritam lučenja, tako da su u jutarnjim satima njegove koncentracije više nego navečer. Inače, u svim stresnim situacijama – a one su dio svakodnevice – koncentracija kortizola raste kod svih zdravih ljudi“, kaže endokrinologinja.

Međutim, ako taj porast postane trajan i nekontroliran, prelazi iz fiziološkog odgovora u patološko stanje.

„Patološke vrijednosti kortizola prisutne su kod njegovog autonomnog lučenja – što može biti posljedica tumora nadbubrežne žlijezde, hipofize ili zbog vanjske (egzogene) primjene lijekova koji sadrže kortizol“, dodaje.

Kada porast kortizola postaje opasan

„Kratkotrajni porast kortizola zapravo je odraz normalnog funkcioniranja organizma“, objašnjava dr. Tešanović. „Ali ako se radi o kontinuirano i dugotrajno povišenom kortizolu – to predstavlja patologiju koju treba liječiti.“

@lorenagetsfit ??Here’s why cortisol triggers that puffy moon shaped face:? Cortisol stimulates the production of aldosterone in times of stress which can result in triggering imbalances in your sodium & potassium balance ultimately resulting in water retention ALL over? Cortisol can increase you blood sugar levels which can lead to stubborn belly fat and a moon shaped face?Cortisol can trigger insulin resistance to occur from a cellular level which leads to increased belly fat and a moon shaped face? Excess cortisol production can suppress your progesterone levels and increase estrogen levels which can cause bloating and water retentionMy supplements target exactly this! Comment CORTISOL to start looking and feeling your best!#highcortisollevels #highcortisol #weightloss#hashimotosdisease#autoimmunedisease#beforeandafter #fyp #momtok ♬ Wind Up Missin’ You - Tucker Wetmore

Tijelo tada više nije u ravnoteži, a posljedice se počinju jasno pokazivati – i u fizičkom i u psihičkom smislu.

Kako kortizol mijenja izgled čovjeka

„Naravno da dugotrajno, patološki povišene vrijednosti kortizola – bilo zbog autonomne produkcije, bilo zbog terapije glukokortikoidima – dovode do promjena u izgledu čovjeka“, upozorava liječnica.

Opis koji slijedi ne ostavlja mjesta sumnji:

„U prvom redu razvija se tzv. Kušingoidan izgled – porast tjelesne mase, otečenost obraza, kapaka i područja iza vrata, dok se ruke i noge stanjuju, mišići atrofiraju, a debljina se nakuplja po centralnom tipu. Koža postaje tanja, suha, sklona spontanim krvarenjima – osobito nakon i najmanje traume, pa se javljaju modrice. Na koži se vide strije ljubičaste boje, najčešće na bočnim stranama trbuha. Povremeno se javlja i intenzivnija dlakavost.“

Tu nisu kraj promjenama: „Dolazi i do retencije tekućine, raste arterijski tlak, a zbog utjecaja na središnji živčani sustav osoba može biti psihički agitirana, blago ili jače“, dodaje.

image

Endkrinologinja dr. Sanda Tešanović

Privatni Album/

Kad emocije pokrenu hormone

No nisu samo fizički stresori ti koji potiču kortizol – i emocije imaju snažan učinak.

„Svi stresovi, pa tako i emocionalni, dovode do pojačanog lučenja brojnih hormona – pa tako i kortizola. U tim trenucima psihičke nestabilnosti javlja se pojačan ili smanjen apetit, mogući su porast tjelesne mase, nesanica... Sve to utječe na izgled čovjeka.“

I tu dolazimo do one često izgovarane rečenice: „Natečena sam od stresa“. Ispada da to nije tek figura govora, već precizan opis hormonalnog disbalansa. No, postoje i određeni obrasci ponašanja koji ljudi u toksičnim odnosima razviju kao mehanizme preživljavanja.

"Osobe u toksičnim odnosima često su socijalno izolirani te je upravo usamljenost snažan okidač za emocionalno jedenje jer ljudi pokušavaju popuniti emocionalnu prazninu te osjećaju da njihove emocionalne potrebe nisu ispunjene – poput potrebe za prihvaćanjem, ljubavlju ili sigurnošću. Hrana tada postaje zamjena za emocionalnu podršku, utjehu ili nagradu. Kad jedemo iz emocija, a ne zbog fizičke gladi, ulazimo u ciklus koji na kraju donosi još više boli nego olakšanja. Ciklus izgleda ovako:

Emocije → prejedanje → krivnja → nove negativne emocije → novo prejedanje. Nakon epizode jedenja, često slijedi osjećaj krivnje, bespomoćnosti i izgubljenosti u vlastitom tijelu." objašnjava psihoterapeutkinja Radnić.

Kako se vratiti u ravnotežu?

Dobra vijest je – tijelo ima sposobnost oporavka. No brzina tog povratka ovisi, kako kaže dr. Tešanović – o nama samima.

„Sve ovisi o tome koliko smo jaki da prebrodimo problem. Da si kažemo: Ja to mogu, moram i hoću. Tu su osobito važni obitelj i prijatelji, i kada postoji pozitivna energija, optimizam, zdrava prehrana, tjelesna aktivnost i vjera u sebe, tada se sve opet vraća u ravnotežu, u normalno stanje.“

Kortizol nije neprijatelj, ali može postati – ako mu dopustimo da preuzme kontrolu. Naše tijelo svakodnevno balansira između prilagodbe i preopterećenja, a upravo stres i naše reakcije na njega određuju u kojem će smjeru ići.

Dakle, sljedeći put kada osjećate da vas je stres „zgužvao“, da ne možete spavati, da izgledate natečeno – nemojte se pitati umišljate li. Vaše tijelo možda zaista govori, na jeziku hormona.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
19. siječanj 2026 06:07