Nužda je zaista majka svih inovacija. Iako se o Uredu 2.0 pričalo i ranijih godina, najviše u kontekstu digitalizacije poslovnih procesa, on tek sada postaje naša stvarnost. Rad od kuće poslodavci su shvaćali kao izliku za nerad i nije im padalo na pamet da ga dozvole, nitko nije razumio što to točno rade digitalni nomadi, a četverodnevni radni tjedan isprobala je tek nekolicina hrabrih poslodavaca. Coworking je djelovao apstraktno svima onima koji su u svojim kancelarijama bili od 9 do 17 sati, nakon čega je za njih posao prestao postojati.
Rad od kuće: kako ga legalizirati i hoće li zamijeniti tradicionalni ured?
Rad od kuće silom prilika isprobala je većina Hrvata, a mnogima od njih se i svidio. Upravo zato o njemu se najviše i raspravljalo, a poslodavci pronalaze modele kojima bi udovoljili radnicima, a da produktivnost i dalje ostane na istoj razini. Sve češće se govori o hibridnom modelu rada prema kojemu zaposlenici nekoliko dana tjedno dolaze u ured, a ostatak vremena rade od kuće. Istraživanje globalne kompanije za savjetovanje na tržištu nekretina Colliers International pokazalo je da bi 82 posto uredskih zaposlenika iz više od 25 zemalja željelo raditi na daljinu najmanje jedan dan i nakon pandemije koronavirusa, a njih 54 posto ustvrdilo je kako im se produktivnost nije promijenila kao rezultat rada od kuće. Istraživanje portala MojPosao pokazalo je da 64 posto Hrvata povremeno želi nastaviti s radom od kuće.
Legalizacija rada od kuće
Već se neko vrijeme priča da će se uskoro krenuti s izmjenama Zakona o radu koji rad od kuće tumači kao „rad na izdvojenom mjestu“ za koji je potreban poseban ugovor, odnosno potvrda od sklopljenom ugovoru o radu, za obavljanje poslova kod kuće radnika. Takav ugovor mora sadržavati, osim standardnih podataka, i dodatne o radnom vremenu, strojevima, alatima i opremi za obavljanje posla koju je poslodavac dužan instalirati i održavati.
U hrvatskom zakonodavstvu rad od kuće je dobrovoljan i ugovara se prije početka rada, a iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike dodaju kako i druge europske države imaju slično zakonsko uređenje rada od kuće „s tim da postoji značajan broj država članica EU koje svojim nacionalnim propisima uopće nisu regulirale rad na daljinu, već je isti prepušten uređenju drugim izvorima prava, najčešće putem kolektivnih ugovora (npr. Švedska). No, rad od kuće se polako zasebno legalizira, primjerice Finska je to napravila od 1. siječnja ove godine.
S obzirom na to da se velik broj zanimanja može raditi na daljinu, a tijekom krize su se pokazale brojne pozitivne strane ovog modela, zasigurno će se promijeniti tradicionalni uredski model rada. No će li fizički ured u potpunosti nestati? Vjerojatno neće, ali će se njegova uloga ponešto izmjeniti.
A što da se sve ovo dogodilo prije 10 godina?
Hrvatski telekom je, primjerice, uvelio mogućnost izravnog dogovora s nadređenima oko tjednog rasporeda, sukladno potrebama posla. Tako njihovi zaposlenici mogu raditi, naprimjer, dva dana iz ureda, a tri od kuće ili dva tjedna iz ureda, a dva tjedna od kuće. Na nivou kompanije dugoročno ciljaju omjer rada da se 60 posto vremena radi iz ureda, a 40 posto vremena radi od doma.
- Da se pandemija dogodila prije 10 godina, nema šanse da bi se život uspio nastaviti kao sada. Tijekom posljednjih godina, kako je svijet postajao sve više i više digitalan, svjedoci smo transformacije radnog mjesta, ne samo u smislu gdje radimo, već i kako radimo. Korona je na neki način bila katalizator brojnih promjena za koje bi u normalnim okolnostima bili potrebni mjeseci da bi se provele, ali ovo je „novo normalno“. Današnja tehnologija omogućava da radimo iz sigurnosti vlastitog doma, tvrtkama da digitaliziraju svoje poslovanje, učenicima i studentima da prate nastavu online, , što je prije desetak godina bilo nezamislivo, a danas je to moguće u par klikova. Zamislite tek kako bi izgledao i kakve bi posljedice – poslovne, društvene, osobne – imao lockdown da nemamo real time pristup najnovijim informacijama. Da ne možemo obavljati svoj posao , da s prijateljima i obitelji nismo u neprestanom kontaktu putem društvenih mreža, instant messaginga, video poruka i poziva… da smo unutar svoja četiri zida osuđeni na jedan od najiritantnijih zvukova u povijesti čovječanstva – onaj dial-up veze - kažu iz HT-a, koji je u samo 10 dana svojih više od 5000 zaposlenika prebacio na novi model rada, pretežito od kuće.
Najpoznatiji digitalni nomad u Hrvatskoj: evo kako sam preživio pandemiju i što sam naučio
Osim rada od kuće, zaposlenici koji ne rade iz ureda mogu biti i digitalni nomadi. To znači da uz pomoć digitalnih tehnologija rade iz bilo kojeg mjesta na svijetu. Najpoznatiji hrvatski digitalni nomad Tomislav Pancirov, koji se bavi digitalnim komunikacijama, brendingom i savjetovanjem, otkriva kako je pomalo tužno biti digitalni nomad sada kada su putovanja ograničena.
- U ovoj krizi sam istraživao Hrvatsku i tražio nove modele poslovanja koji ne uključuju savjetovanje licem u lice. Mislim da će se malo promijeniti 'mindset' ljudi i, iako možda digitalno nomadstvo sada nije toliko privlačno kao ranije, smatram da će više ljudi željeti biti sami svoji šefovi i da će se više odvažiti pokrenuti neki svoj posao jer im sada kriza i nepoznato više nisu toliko strani. Svima onima koji planiraju postati digitalni nomadi poručujem da prvo provjere postoji li mogućnost da se njihov trenutačni posao prilagodi na način da nije vezan uz lokaciju, a mislim da će sada poslodavci biti otvoreniji prema ovoj ideji – smatra Tomislav.
Ako poslodavac ne pokazuje razumijevanje, morate uzeti stvar u svoje ruke, poručuje Pancirov.
- Krenite od svoje strasti – što biste radili s užitkom i da vam nitko ne plaća, zatim nađite tržište na kojemu to možete naplatiti. Potom se pripremite na skok – osigurajte financije, isplanirajte kako želite živjeti i gdje. To ne mora biti egzotična tropska destinacija, mislim da će Hrvatska biti iduća top destinacija za digitalne nomade, pogotovo sada nakon najave uvođenja posebne kategorije vize baš za takve ljude. Pa onda ne morate na moru provesti dva tjedna već tri mjeseca kako sam i ja napravio ove godine – savjetuje Pancirov.
Najčudnije mjesto za rad - ured!
Treći korak je izgradnja osobnog brenda i vidljivost na digitalnim kanalima.
- Fokusirajte se na video, blog i društvene mreže te budite konzistentni. To je kao da se ljudima stalno pojavljujete u uredu – prije ili kasnije će vas se sjetiti za potencijalne poslove – dodaje Tomislav.
Opisao nam je i kako izgleda jedan njegov radni dan, iako napominje da je baš svaki drugačiji.
- Od 8 do 10 ujutro sam imao poziv s timom i klijenticom iz Australije kojoj radim digitalnu komunikaciju i brand strategiju, zatim sam odgovarao na mailove i organizirao projekt produkcije contenta, u podne sastanak s klijentom za organizaciju online evenata i govor koji ću držati, idući sastanak sam odradio u 15 sati nakon ručka i jurio sam na snimanje u studio. Navečer sam se ponovo primio mailova te se pripremio za novo snimanje koje imam ujutro – otkrio je Tomislavi dodao kako je najčudnije mjesto na kojemu je radio klasičan korporativni open space ured.
- Jako me veseli što sve više poslodavaca shvaća da takvi prostori stvarno nemaju smisla niti zbog produktivnosti niti troškova. Omiljeno mjesto za rad mi je avion i jedva čekam da ponovo počnemo slobodno putovati. Tako sam jednom na letu do New Yorka napravio cijeli PDF priručnik od 35 stranica za svoj blog koji nikako prije nisam stizao dovršiti – ispričao je Pancirov.
Četverodnevni radni tjedan: 'Moj vikend traje dan duže i to mi je zaista promijenilo život!'
Aleksandra Đermanović sa samo 27 godina bacila se u samostalni biznis i osnovala vlastitu marketinšku agenciju Mediacor. Krenula je sama, no brzo je došla do suradnji s velikim klijentima i zaposlila i druge. Trenutačno njena agencija ima 9 zaposlenika, a nedavno je uvela četverodnevni radni tjedan što znači da petkom nitko iz njene agencije ne radi.
Petak uglavnom provodim s djecom, u obavljanju nekih brzinskih kućanskih poslova poput nabavke namirnice, planiranje obroka za vikend i sljedeci tjedan. Ponekad, ako uhvatim vremena, pogledam epizodu neke serije na Netflixu. Kad se muž vrati s svog posla, onda smo svi zajedno i maksimalno posvećeni jedni drugima. Četverodnevni radni tjedan odlično funkcionira u manjim kolektivima koji možda nisu toliko fokusiran na kontinuirani YoY rast već im je bitnije da članovi kolektiva imaju normalan i svrsishodan život. Nekim ljudima je bilo neobično što razmišljam uvesti takav proces, no nakon nekog vremena svi su veoma rado prihvatili ovu inovaciju – priča Aleksandra.
Kako sama priča, pričekala je da njega tvrtka dosegne određenu razinu zrelosti i samoodgovornosti kako bi napravila ovu malu revoluciju.
Bez praznog hoda
- Većina poslodavaca je svjesna da u svakodnevici uvijek postoji određena doza „praznog hoda“ i nije niti realno očekivati da osoba 8 ili 10 sati efektivno radi neki misaoni posao. Umjesto da imamo razvučeni radni tjedan, smatram da je puno bolja opcija da se posao sabije u manje dana tako da zaposlenik ima više vremena za druge stvari u životu koje su jednako važne – priča Aleksandra.
Uvođenjem četverodnevnog radnog tjedna je pronašla više vremena za sebe.
- To vrijeme onda volim investirati u istraživanje novih stvari, učenje nekih drugih vještina koje ne moraju biti nužno vezane uz posao, ili jednostavno – razmišljanje i promišljanje kako da neke okolnosti učinim boljima. Vjerujem da su ljudi danas preopterećeni svakodnevicom stoga rijetko tko ima luksuz zastati i dobro razmisliti koje elemente svog života, poslovnog okruženja ili budućeg smjera u kojem ide može poboljšati – priča Aleksandra.
Dijeljeni radni prostori: 'Najava za jesen je dobra, poslodavci traže nova rješenja za svoje radnike!'
Puno se pričalo o tome kako će otvoreni radni prostori zasigurno biti prva žrtva koronavirusa i to se donekle i ostvarilo, no pitanje je što će biti s dijeljenim radnim prostorijama, odnosno coworking uredima. Katja Palaić iz zagrebačkog Impact Huba govori kako su tijekom krize brojke korisnika pale, ali da će jesen biti dobra.
- Vremena se mijenjaju i čuli smo da će dosta zaposlenika tražiti drugačije rješenje za svoje radnike od klasičnih ureda. Tako već u najavi imamo zakupe naših coworking prostorija, a očekujemo i više digitalnih nomada te onih koji će možda biti preusmjereni na rad od kuće, a kod kuće nisu toliko produktivni i treba im neki osjećaj odlaska na posao. Tijekom korona kriza imali smo dosta digitalnih nomada iz inozemstva koji se nisu mogli vratiti svojim kućama pa su radili kod nas – otkriva Katja.
Smatra kako je ovo svojevrstan testni period za nove modele rada koji se upravo razvijaju.
- Sada smo vidjeli da se digitalno može odraditi zaista puno toga i prednosti su izašle na vidjelo. Najzahtjevnije je bilo roditeljima s djecom koja su kod kuće imala svoje obaveze, no većina je uspostavila bolju ravnotežu privatnog i poslovnog i sviđa im se fleksibilnost koju su iskusli – smatra Katja.