U potrazi za srećom često mislimo da ćemo je postići ako nađemo bolji posao, vezu punu ljubavi ili materijalna dobra. Rjeđe pak pomislimo da bi se ključ ovog osjećaja mogao naći puno bliže. U nama samima. Možemo li istrenirati svoj mozak da budemo sretniji? Područje pozitivne psihologije koje izučava to točno ljude čini uspješnima i sretnima pružilo je važan uvid u razumijevanje sreće i blagostanja. Suprotno uvriježenom mišljenju, sreću ne određuju samo vanjske okolnosti, već na nju uvelike utječu unutarnji obrasci razmišljanja odnosno treniranje našeg mozga.
Znanost o treniranju mozga
Jedno od temeljnih načela u treniranju mozga za sreću je neuroplastičnost, sposobnost mozga da se reorganizira stvaranjem novih neuronskih veza tijekom života. Pojednostavljeno, to znači da se naši mozgovi mogu oblikovati putem stvaranja pozitivnih navika.
1. Kognitivno-bihevioralne tehnike
Tehnike koje se često koriste u ovom obliku psihoterapije nude praktične strategije za treniranje mozga. Usmjerene su na prepoznavanje i izazivanje negativnih obrazaca razmišljanja i njihovu zamjenu pozitivnijim i konstruktivnijim. Svjesnim preoblikovanjem naših misli i perspektiva, možemo njegovati optimističniji pogled na život, što vodi do veće sreće i otpornosti.
2. Meditacija
Sreću možemo potaknuti i kroz duboko poniranje u sebe, u sadašnje trenutke.
- Mindfulness meditacija još je jedan moćan alat uz pomoć kojeg možemo trenirati mozak za sreću. Redovita praksa svjesnosti može dovesti do značajnih poboljšanja općeg blagostanja, smanjujući stres, tjeskobu i depresiju. Mindfulness nas potiče da budemo prisutni u ovom trenutku, promatramo svoje misli i emocije bez prosuđivanja te istovremeno njegujemo osjećaj zahvalnosti i suosjećanja - objasnila je dr. Urmila Yadav.
3. Vježbe zahvalnosti
Vježbe zahvalnosti jednostavan je i učinkovit način treniranja mozga na osjećaj radosti. Svjesnim fokusiranjem na stvari na kojima smo zahvalni, možemo skrenuti pozornost s negativnosti i njegovati pozitivniji način razmišljanja. Vođenje dnevnika zahvalnosti, u koji svaki dan zapisujemo tri stvari za koje smo zahvalni, može značajno poboljšati naše raspoloženje i sveukupno zadovoljstvo životom.
4. Tjelesna aktivnost
Dokazano je da tjelovježba otpušta endorfine, neurotransmitere odgovorne za osjećaj zadovoljstva i dobrobiti. Stoga će prakticiranje redovite tjelovježbe uz poboljšano fizičko zdravlje, značajno utjecati i na bolje raspoloženje, kognitivne funkcije i samopoštovanje. Bilo da se radi o trčanju, meditaciji ili jednostavnom brzom hodanju, pronalazak aktivnosti u kojoj uživate može imati dubok učinak na mentalno blagostanje.
5. Društvene veze
Budući da smo društvena bića, vrijeme provedeno u zajedništvu još je jedan od ključnih sastojaka za sreću. Ulaganje vremena i njegovanje prijateljstava pruža osjećaj pripadnosti, svrhe i ispunjenja.
6. Briga o sebi
Prakse brige o sebi, poput adekvatnog sna, zdrave prehrane i upravljanja stresom, bitne su komponente treniranja mozga za sreću. Kada briga o sebi postane važnim dijelom naše svakodnevice, automatski obnavljamo svoje fizičke i emocionalne rezerve, što pak omogućuje da se bolje nosimo sa životnim izazovima i neuspjesima.
Konačno, treniranje mozga za sreću je cjeloživotno putovanje koje zahtijeva odluku, strpljenje, a potom i praksu. Radi se o njegovanju pozitivnih navika, njegovanju samosvijesti i razvijanju otpornosti u suočavanju s nevoljama. Dok vanjske okolnosti mogu varirati, unutarnje stanje uma uvelike određuje našu sreću i dobrobit.