Kašljanje, otežano disanje, odnosno zaduha i zviždanje u bronhima i plućima klasični su simptomi napadaja astme, a zbog toga što im može prethoditi iritacija nosa i grla, kod nekih i pritisak u prsima, ljudi su skloni te simptome pripisati alergiji. Stoga je važno prepoznati simptome i otići liječniku. Naizgled je nevidljiva i često se zaboravlja kako je svakoga dana treba držati pod kontrolom. Prema procjenama, u Hrvatskoj od astme boluje oko 200 tisuća osoba, a godišnje se zabilježi čak 12 tisuća novooboljelih.
Precizna dijagnostika astme ponekad nije lak zadatak, a pravovremena dijagnoza je ključna za uspješnost liječenja, navodi prim. dr. sc. Jelena Ostojić, spec. internist i pulmolog i dodaje kako se simptomi astme često zanemaruju i pripisuju alergijama. Nakon postavljene dijagnoze potrebno je redovito i strpljivo uzimati propisanu terapiju, čime se simptomi astme svode na minimum ili u potpunosti nestaju.
- Oboljeli od kroničnih bolesti, među kojima prednjači astma, skloni su odmah nakon inicijalnog poboljšanja izostaviti terapiju ili tu terapiju uzimati neredovito - naglašava prof. dr. sc. Neven Tudorić, dr. med., spec. internist, subspec. pulmolog i alergolog, čime se oboljelima smanjuje mogućnost kontrole bolesti. Nažalost, iako je riječ o bolesti koja se može kontrolirati, smrtnost je i dalje visoka te, prema Global Asthma Reportu, čak tisuću ljudi dnevno u svijetu umre zbog astme.
Smrtnost se može smanjiti redovitim i trajnim uzimanjem terapije
- S pacijentima je nužno izraditi personalizirani astma plan, naučiti ih kako živjeti s astmom i na vrijeme prepoznati pogoršanja bolesti te što znači uzimati redovito terapiju - zaključuje prim. dr. sc. Andrea Vukić Dugac, dr. med., spec. internist, subspec. pulmologije, na tribini koju je u povodu Svetskog dana astme organiziralo Hrvatsko torakalno društvo.
Većina oboljelih od astme ima blagu ili srednje tešku astmu, za koje su dostupne moderne i kvalitetne terapije, dok manja skupina bolesnika ima tešku astmu, za koje je od iznimne važnosti upravo dostupnost biološke terapije, neovisno u kojem dijelu Hrvatske žive. Takvih je bolesnika u Hrvatskoj između jedne i dvije tisuće, a dijagnoza teške astme postavlja se nakon što se utvrdi da oboljeli i dalje ima teške simptome, unatoč točno postavljenom tipu bolesti, korištenju adekvatne terapije i bez okidača astme u okruženju.