Ipak nije tako opasno? Meso bi moglo biti neočekivan saveznik u nastojanjima da produljimo život i doživimo stotu

Prehrana koja promovira dugovječnost obično se temelji na biljnoj prehrani, ali nova kineska studija s dugačkim životnim vijekom povezuje jedenje mesa, što bi pogotovo moglo biti korisno kod starijih ljudi koji imaju premalo kilograma. Štoviše, pokazalo se i da većina tamošnjih stogodišnjaka jede meso.

Meso je bogat izvor određenih aminokiselina koje, čini se, utječu na signalnu molekulu mTOR, koja pridonosi procesu starenja. Višestruke studije sugeriraju da smanjenje unosa mesa ili njegovo potpuno izbjegavanje može pridonijeti smanjenju rizika za bolesti poput kardiovaskularnih, kao i postizanju dugovječnosti. S druge strane, ni biljna prehrana nije savršena, povezana je s povećanom učestalošću prijeloma kostiju i pothranjenošću, što može biti posebno problematično za starije osobe.

Što je pokazalo istraživanje

Kaiyue Wang sa Sveučilišta Fudan u Šangaju sa svojim je timom analizirala podatke osoba starijih od 65 godina iz središnje kineske zdravstvene baze podataka. Izdvojili su podatke 5203 osobe koje su 1998. imale najmanje 80 godina i nisu imale kardiovaskularne bolesti, dijabetes ni rak. Njih oko 80 posto izjavilo je da jede meso, dok su ostali rekli da jedu biljnu prehranu, uglavnom povrće i žitarice, a ponekad i životinjske proizvode, ali bez mesa. Istraživači su primijetili da su mesojedi imali veću vjerojatnost doživjeti stotinu godina nego njihovi peskatarijanski (osobe koje jedu ribu, ali ne i meso), vegetarijanski i veganski vršnjaci, međutim, to je bilo statistički značajno samo kada se uzme u obzir tjelesna masa.

Od vegetarijanaca koji su tada imali indeks tjelesne mase ispod 18,5 (što se definira kao pothranjenost) stotinu godina doživjelo je njih 24 posto, u usporedbi s gotovo 30 posto pothranjenih mesojeda kod kojih su šanse da zaokruže stoljeće rasle ako su meso jeli svaki dan. Jednak trend nije pronađen kod ljudi većeg indeksa tjelesne mase.

Prehrana bogata mesom povezuje se s pretilošću, no istraživanja također potvrđuju da su životinjski proteini važni za izgradnju jačih mišića i kostiju, što može biti posebno korisno za ljude koji imaju manjak kilograma. To ne znači da se povrće može zanemariti – istraživači su otkrili i da je životni vijek općenito bio dulji među sudionicima koji su izjavili da svakodnevno konzumiraju bilo koju količinu povrća.

I meso i povrće

- Starije odrasle osobe mogu se suočiti s različitim prehrambenim izazovima. Naša studija sugerira da bi prehrambene preporuke za najstarije osobe trebale naglašavati ravnotežu i nutritivnu adekvatnost, a ne strogo izbjegavanje hrane životinjskog podrijetla, osobito kod pothranjenih osoba. Rezultati bi se možda razlikovali u dijelovima svijeta u kojima se ljudi drugačije hrane, no temeljni biološki mehanizmi povezani s prehranom i starenjem vjerojatno su univerzalni – rekla je Wang.

Zbog ovakvih otkrića samih po sebi ne bismo odmah trebali mijenjati način prehrane, smatra James Webster sa Sveučilišta u Oxfordu koji je također istraživao zdravstveni utjecaj različitih modela prehrane. Rad njegova tima povezao je vegetarijanstvo s povećanim rizikom od prijeloma kuka, no Webster ističe da su brojni radovi naglasili zdravstvene prednosti vegetarijanske prehrane.

- I vegetarijanska i prehrana na bazi mesa mogu biti zdrave ili nezdrave, ovisno o njihovoj nutritivnoj kvaliteti. Važno je razumjeti koje su hranjive tvari potrebne za uravnotežen, zdrav način života, a to uključuje konzumiranje puno cjelovitih žitarica, voća i povrća, uz minimalne količine soli, šećera i zasićenih masti. U konačnici, potrebno je prikupiti više dokaza i sagledati širu sliku prije nego što možemo pouzdano reći koja je prehrana bolja za dulji život – rekao je Webster.