Pomfrit je jedna od onih namirnica koje volimo bez puno razmišljanja. Znamo da nije baš sinonim za zdravu prehranu, ali mu se ipak uvijek rado vraćamo. I upravo zato sljedeća vijest zvuči gotovo predobro da bi bila istinita. Naime, znanstvenici tvrde da su pronašli način kako pomfrit učiniti zdravijim, a da pritom ne izgubi ono najvažnije – svoju hrskavu teksturu i prepoznatljiv okus.
Mikrovalno prženje
Novo istraživanje, objavljeno u znanstvenom časopisu Current Research in Food Science, donosi zanimljiv pristup pripremi pomfrita koji bi mogao promijeniti način na koji gledamo na ovu popularnu grickalicu. Ključ je u kombinaciji metoda kuhanja. Umjesto klasičnog prženja, znanstvenici su koristili spoj prženja i mikrovalne pećnice. Krumpiri su najprije oprani, oguljeni, narezani, blanširani i posoljeni, a zatim prženi u sojinom ulju na temperaturi od oko 175 °C. No, ono što čini razliku jest dodatni korak – korištenje mikrovalova tijekom procesa pripreme.
Naime, tijekom početne faze kuhanja pore u krumpiru ispunjene su vodom, pa ulje zapravo nema prostora ući. Kako se kuhanje nastavlja, voda isparava, a ulje počinje prodirati u krumpir. Upravo tu nastupa mikrovalna pećnica. Ona uzrokuje kretanje molekula vode i stvaranje pare, čime se smanjuje količina ulja koju krumpir upija. Rezultat? Manje masnoće, a zadržana hrskavost. Znanstvenici ovu metodu nazivaju “mikrovalno prženje” i tvrde da bi mogla pomoći prehrambenoj industriji da skrati vrijeme obrade i proizvede hrskavu hranu s manjim udjelom ulja u usporedbi s klasičnim prženjem. Prema procjenama iz istraživanja, ovom metodom moguće je smanjiti količinu ulja i do 33 posto.
No, je li ova vijest doista primjenjiva i u kućnim uvjetima, pitali smo nutricionisticu Ivu Dorić.
– Ovo istraživanje je zapravo rađeno u kontroliranim laboratorijskim uvjetima, uz posebnu opremu koja kombinira klasično prženje i mikrovalno zagrijavanje, kako bi se smanjila količina ulja koju krumpirići upiju, ali da i dalje ostanu hrskavi. Takav način pripreme može doista dovesti do nešto manjeg udjela masnoće u krumpirićima u odnosu na klasično duboko prženje, ali to i dalje ne znači da prženi krumpirići postaju nutritivno bogatija hrana. I dalje je riječ o namirnici bogatoj škrobom koja se priprema na visokoj temperaturi, uz prisutnost ulja – objašnjava magistrica nutricionizma Dorić.
Dodaje kako se za sada ovo prvenstveno vidi kao potencijalno koristan alat za prehrambenu industriju, primjerice za proizvodnju smrznutih proizvoda s nešto manje masnoće, a ne kao praktičan trik koji možemo jednostavno preslikati u kućnu kuhinju, jer takvi uređaji potrošačima još nisu dostupni.
– U svakodnevnoj prehrani i dalje vrijedi ono osnovno: krumpiriće je sasvim u redu povremeno pojesti iz gušta. Za manji sadržaj masnoće kod kuće najbolja je opcija pečenje s malo ulja u pećnici ili fritezi na vrući zrak, dok klasična mikrovalna može poslužiti za brzu pripremu, ali neće dati istu teksturu ni okus kao prženje ili pečenje. Kod prženih/pečenih krumpirića također je vrlo važno da oni ne izgore jer se tako stvara kancerogeni spoj akrilamid – objašnjava nutricionistica.
Stoga, važno je zadržati realna očekivanja. Unatoč pojedinim prednostima, stručnjaci upozoravaju da ova metoda nije savršena. Ulje koje se koristi i dalje se zagrijava na visoke temperature (poput zagrijavanja u mikrovalnoj pećnici), može potaknuti oksidaciju. To pak povećava stvaranje slobodnih radikala, koji se povezuju sa starenjem stanica i većim rizikom od kroničnih bolesti. Drugim riječima, pomfrit ostaje pomfrit.
– Naposljetku, za zdravlje je puno važnije što nam se osim krumpirića nalazi na tanjuru. Poželjno je konzumirati cjelovite, minimalno prerađene namirnice – povrće, mahunarke, cjelovite žitarice, kvalitetne izvore proteina i masnoća – zaključila je hrvatska nutricionistica.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....