Jedna loša navika za stolom povezana je s ozbiljnim bolestima: istraživanje otkriva razlike između muškaraca i žena

Sol se koristi kao začin i konzervans tisućama godina i bez nje je teško zamisliti uobičajenu prehranu, no pretjerivanje sa solju šteti i može dovesti do različitih bolesti, uključujući visoki krvni tlak, kardiovaskularne bolesti i bolesti bubrega. Kako bi se izbjegla povećana vjerojatnost razvoja takvih bolesti zbog prekomjerne konzumacije soli, Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje odraslima da ne konzumiraju više od pet grama soli dnevno i u to je uključena sva sol, i ona već prisutna u namirnicama i ona koju dodajemo jelima (u Hrvatskoj je prosječan dnevni unos posljednjih godina smanjen na oko devet grama s ranijih opasno visokih dvanaestak grama). Sol dodana hrani nakon pripreme čini od šest do 20 posto ukupnog unosa soli, a tko će najvjerojatnije posegnuti za soljenkom pokušali su doznati brazilski znanstvenici te su rezultate objavili u publikaciji Frontiers in Public Health.

- Dodavanje soli u hranu za stolom i dalje je relativno česta navika među starijim osobama i češća među muškarcima nego među ženama. Dosoljavanje je kod žena povezano sa širim rasponom društvenih i prehrambenih karakteristika nego kod muškaraca – rekla je dr. Flávia Brito, glavna autorica studije, izvanredna profesorica na Državnom sveučilištu Rio de Janeiro.

Žene više paze

U studiji su analizirali podatke iz ankete u kojoj je 8.300 Brazilaca u dobi od 60 godina i više odgovaralo na pitanja o svojim prehrambenim izborima u prethodna 24 sata te imaju li naviku dodavanja soli za stolom. Nezavisne varijable koje su istraživači uključili u analizu bili su spol, dobne skupine iznad 60 godina, obrazovanje, živi li osoba sama ili s nekim, prihod kućanstva, područje stanovanja i to jesu li sudionici u prehranu uključivali visokoprerađenu hranu, voće i povrće. Pokazalo se da je 12,7 posto muškaraca i 9,4 posto žena dodavalo sol jelima te su utvrđeni različiti sociodemografski čimbenici koji kod spolova utječu na upotrebu soli za stolom.

Među muškarcima samo su dva čimbenika bila značajno povezana s dodavanjem soli. Oni koji su bili na posebnoj dijeti za visoki krvni tlak imali su manje od polovice vjerojatnosti da će to učiniti u odnosu na muškarce koji se nisu pridržavali takve dijete. Oni koji su živjeli sami imali su 62 posto veću vjerojatnost da će dodati sol od onih koji su živjeli s drugima.

Vjerojatnost je kod žena bila 68 posto veća ako se nisu pridržavale dijete za upravljanje visokim krvnim tlakom. Ako su živjele u urbanim područjima ili su često jele visokoprerađenu hranu, vjerojatnost se udvostručila. Međutim, za žene koje su redovito konzumirale voće ili povrće, ta je vjerojatnost bila 81 posto, odnosno 40 posto niža. To se objašnjava time što ova skupina obraća više pažnje na kvalitetu prehrane, uključujući manji unos soli.

Smanjena osjetljivost

Znanstveni tim istaknuo je da studija ne otkriva uzročne veze. Osim toga, sve podatke dali su sudionici, pa stoga mogu biti neobjektivni. Dodavanje soli može biti i posljedica navike i okusa koji odgovara osobi – ponavljano jedenje hrane s visokim udjelom natrija može, naime, smanjiti osjetljivost na slane okuse, a to može dovesti do toga da pojedinci počnu preferirati slaniju hranu. Ipak, dodavanje soli može biti više stvar navike nego poboljšanja okusa. Kako bi se smanjila ukupna konzumacija soli, potrebne su mjere za smanjenje sadržaja natrija u industrijskoj i visokoprerađenoj hrani (u Hrvatskoj je snižen udio soli u kruhu, nekim mesnim prerađevinama, mineralnoj vodi), ističu znanstvenici, a uz to postoje i mjere koje svatko može poduzeti individualno.

- Upotreba prirodnih začina kao alternative soli ili kulinarskih tehnika, poput korištenja citrusnog voća, može pomoći u smanjenju upotrebe soli uz održavanje hrane ukusnom – predlažu. - Valja izbjegavati i rutinsko stavljanje soljenke na stol, i to može pomoći u smanjenju upotrebe soli.