Čini se da nije sve izgubljeno: uz ovih pet koraka počnite vraćati smanjenu koncentraciju

Godine 2004. prosječna je osoba mogla ostati usredotočena na jedan zadatak dvije i pol minute. Do 2016. taj je broj pao na 47 sekundi, a trend pada, pogađate, na tome nije stao. Temu koncentracije u digitalnom dobu desetljećima prati Gloria Mark, profesorica informatike sa Sveučilišta Kalifornija u Irvineu. Mark, koja je ujedno i autorica knjige Attention Span, otkrila je da je neprestano prebacivanje s jednog zadatka na drugi uzrok koji nas čini manje produktivnima i pod većim stresom, a stres, zauzvrat, dodatno otežava koncentraciju.

No slabljenje kolektivne pažnje nije isključivo američka pojava. Jedna od važnih studija na tu temu dolazi iz Europe. Tim istraživača s Tehničkog sveučilišta u Berlinu, Max Planck Instituta za razvoj čovjeka te sveučilišta u Corku i Kopenhagenu objavio je 2019. godine u prestižnom časopisu Nature Communications opsežnu analizu koja obuhvaća desetljeća podataka; od knjiga i filmova do pretraga na internetu i objava na društvenim mrežama. Zaključak je bio očekivan. Kolektivna pažnja sužava se globalno, i to ne samo na društvenim mrežama, već i u knjigama, web pretragama, popularnosti filmova i drugim domenama. Danas se ovo može pretočiti i na umjetnu inteligenciju. Mehanizam je, prema autorima studije, naizgled jednostavan: ukupna dostupna ljudska pažnja ostaje otprilike ista, ali budući da je ponuda sadržaja eksplodirala, svaka tema brže ulazi u fokus javnosti i jednako brzo iz njega izlazi.

Pet načina kako povećati koncentraciju

- Kada smo usredotočeni, možemo dublje razmišljati, promišljati i bolje pamtiti informacije - kaže Mark.

Obrnuto vrijedi jednako. Prema istraživanju Stanfordskog sveučilišta objavljenom 2020., rascjepkana pažnja povezana je sa slabijim pamćenjem.

Dobra vijest, prema ovoj profesorici informatike i autorici knjige, jest da se pažnja može trenirati.

• Na prvom mjestu ističe san, i to ne kao savjet o životnom stilu, već kao kognitivnu osnovu. Odmoran mozak, tvrdi Mark, jednostavno ima više resursa na raspolaganju.
• Preporučuje zapisivanje konkretnih dnevnih ciljeva, jer, ističe, obraćamo pažnju na ono prema čemu smo usmjereni.
• Važno je i poznavati vlastite ritmove koncentracije – većina ljudi najbolje se koncentrira prijepodne, no to se ne mora odnositi i na vas. Važno je da sami otkrijete u koje ste doba dana najproduktivniji.
• Čitajte više knjiga. Čitanje dugih tekstova vježba radnu memoriju na načine na koje ‘skrolanje‘ po zaslonu mobitela jednostavno ne može. Prije nego što sjednete s knjigom, Mark savjetuje da uređaje uklonite iz prostorije. Odaberite nešto u što se možete zaista udubiti.
• Na kraju, zagovara ono što naziva metasvješću, odnosno naviku da u trenutku kada vam pažnja odluta, uhvatite sami sebe i svjesno se zapitate: treba li to zaista sada moju pažnju? Ako ne treba, zapišite misao i vratite se zadatku koji ste prekinuli.

Nabrojeni alati za dulju koncentraciju uvijek su postojali, samo smo ih prestali koristiti.