Kada povjerenje nestaje, bliskost smeta, a stvarnost postaje neobična: tri različita psihološka obrasca

Netko ne odgovori na poruku. Netko se povuče iz društva. Netko u svakodnevnim situacijama počne vidjeti skrivena značenja koja drugima promiču. U takvim i sličnim primjerima mogu se prepoznati različiti obrasci doživljavanja sebe i drugih, koji nisu prolazni, nego postaju stabilan način funkcioniranja.

U svakodnevnom životu svi se ponekad povučemo, posumnjamo u nečije namjere ili osjetimo da se ne uklapamo. No kod nekih ljudi takvi obrasci nisu povremeni, nego trajni i snažno oblikuju njihove odnose, posao i svakodnevno funkcioniranje. Ono što ih povezuje jest emocionalna distanca i specifičan način tumačenja ljudi i situacija, no unutar tih sličnosti postoje i važne razlike.

U nastavku donosim kratak pregled svakog od ovih obrazaca ponašanja, koji pripadaju skupini poremećaja ličnosti koje karakterizira izraženija socijalna distanca, nepovjerenje te specifičan način doživljavanja sebe, drugih i svijeta oko sebe.

• Paranoidni obrazac: kada svijet djeluje prijeteće

Osobe s ovakvim obrascem često žive s izraženim nepovjerenjem i sklonošću da neutralne ili svakodnevne situacije tumače kao znak prijetnje, odbacivanja ili loše namjere. U praksi to izgleda kao stalno preispitivanje tuđih motiva, teško opraštanje i osjećaj da iza tuđih postupaka stoji skrivena namjera, čak i kada za to nema stvarnih dokaza.

Primjerice, ako kolega na poslu ne odgovori na poruku, osoba to može doživjeti kao ignoriranje, namjerno izbjegavanje ili znak nepoštovanja, a ne kao običnu zauzetost. Ako netko promijeni ton u razgovoru, to može biti protumačeno kao hladnoća ili skrivena kritika.

Takav način doživljavanja svijeta često stvara stalnu unutarnju napetost i dovodi do toga da osoba sve češće “čita između redaka”, tražeći skrivena značenja u ponašanju drugih. S vremenom to može rezultirati povlačenjem iz odnosa, jer stalni osjećaj opreza i nepovjerenja postaje emocionalno iscrpljujući.

yourphotopie/Shutterstock.

• Shizoidni obrazac: kada bliskost nije potreba

Kod ovog obrasca dominira emocionalna distanca i izraženo smanjena potreba za bliskim odnosima. Osobe često djeluju povučeno, rezervirano i kao da im društveni kontakti nisu osobito važni. Ne radi se o sramežljivosti ili introverziji, nego o dosljednom obrascu u kojem bliskost i emocionalna razmjena s drugima jednostavno nisu unutarnja potreba.

U svakodnevnom životu to može izgledati kao osoba koja radije provodi vrijeme sama, bira poslove i aktivnosti koje ne zahtijevaju mnogo socijalne interakcije i rijetko pokazuje emocije na način koji je drugima lako čitljiv.

Primjerice, osoba može funkcionirati vrlo stabilno na poslu i u svakodnevnim obavezama, ali ne osjeća potrebu za druženjima, ne traži bliske odnose i ne doživljava usamljenost kao problem koji treba rješavati. Drugima takvo ponašanje često djeluje kao hladnoća ili emocionalna nedostupnost, iako osoba iznutra to ne doživljava na taj način, nego kao prirodan i ugodan način funkcioniranja.

• Shizotipni obrazac: kada se stvarnost doživljava drugačije

Ovdje su prisutni neobični obrasci mišljenja, percepcije i ponašanja. Svakodnevne situacije mogu dobivati dodatna, osobna ili simbolička značenja, koja drugima nisu jasna niti

prepoznatljiva. Osobe mogu imati specifična uvjerenja, doživljaj “znakova” ili osjećaj da se iza običnih događaja kriju poruke koje su usmjerene upravo na njih.

Mogu djelovati ekscentrično u govoru, ponašanju ili odijevanju, a socijalne situacije često im izazivaju nelagodu, nesigurnost i osjećaj nepripadanja. Primjerice, osoba može vjerovati da slučajni događaji imaju osobno značenje ili da “osjeća energiju” drugih ljudi na način koji okolina ne dijeli ili ne razumije. U razgovoru može djelovati nespretno, povučeno ili neobično, iako njezin unutarnji doživljaj može biti vrlo bogat i složen. Iako često imaju izražen unutarnji svijet, bliski odnosi im mogu biti otežani jer ih drugi teško razumiju, a socijalne situacije doživljavaju kao izvor napetosti i nerazumijevanja.

Što stoji u pozadini i može li se promijeniti?

Ovakvi obrasci ne nastaju iz jednog uzroka, nego iz kombinacije više čimbenika - ranih iskustava, obiteljskih odnosa, temperamenta i biološke osjetljivosti na stres. Kod nekih ljudi važnu ulogu imaju dugotrajna emocionalna nesigurnost, nepredvidivi odnosi ili zahtjevna iskustva u djetinjstvu.

Jedna od karakterističnih osobina ovih poremećaja jest smanjena ili djelomično oslabljena sposobnost uvida u vlastito funkcioniranje, odnosno takozvani nizak uvid. To znači da osoba najčešće ne prepoznaje da njezini obrasci mišljenja, doživljavanja i ponašanja odstupaju od uobičajenih ili da joj stvaraju teškoće. Ključni problem leži u tome što ove osobe rijetko shvaćaju da problem izvire iz njih; umjesto toga, svoje unutarnje psihičke konflikte, nesigurnosti i strahove projiciraju na vanjski svijet i ljude oko sebe. Za njih problem nije u njihovom doživljaju stvarnosti, nego u „lošim“, „ugrožavajućim“ ili „čudnim“ namjerama drugih. Budući da su ti obrasci dugotrajni i za samu osobu subjektivno sasvim „normalni“, promjene u ponašanju i razmišljanju puno češće i ranije uočava okolina nego sama osoba.

Iako se ne „liječe“ u smislu brzog uklanjanja, ove je obrasce moguće značajno ublažiti i naučiti bolje upravljati njihovim utjecajem na svakodnevni život.

Psihoterapija je najčešći i najučinkovitiji oblik liječenja. Kroz nju osoba postupno razvija uvid u vlastite obrasce, uči prepoznavati svoje emocionalne i kognitivne reakcije te postupno gradi stabilnije odnose i funkcionalnije oblike ponašanja.

U slučajevima kada su prisutne dodatne poteškoće poput anksioznosti, depresivnosti ili izraženih teškoća u svakodnevnom funkcioniranju, psihijatar može preporučiti farmakoterapiju, odnosno lijekove koji pomažu ublažiti te prateće simptome.

Uz stručno vodstvo i dugoročan terapijski rad, promjene su moguće, ali ne u smislu potpune promjene osobnosti, nego u smjeru boljeg funkcioniranja, manje unutarnje napetosti i kvalitetnijih odnosa.

Mirella Rasic Paolini, holistička je terapeutkinja za mentalno zdravlje i licencirana hipnoterapeutkinja