Jedna od vodećih svjetskih inovativnih biofarmaceutskih tvrtki - Pfizer - iz godine u godinu otkriva, razvija i isporučuje lijekove na recept, cjepiva i bezreceptne lijekove. Od 1849. kad je osnovana, pomogla je u poboljšavanju života milijunima ljudi širom svijeta, a da bi to mogla, mora se oslanjati na znanost i vjerovati u nju. Upravo su sigurni i učinkoviti lijekovi i cjepiva plod znanosti te razvijeni u suradnji sa znanstvenicima iz raznih područja, akademicima, udrugama pacijenata, vladama i zdravstvenim djelatnicima. Rezultat su i brojnih godina istraživanja i kliničkih ispitivanja te spremnosti tisuća volontera na suradnju. A svi rezultati do kojih se u procesu dolazi, bilo oni neutralni, negativni ili pozitivni, uvijek su javni. To je jedini pristup i jedini način da se ide naprijed sa znanošću te da se nastavi s pobjeđivanjem bolesti i pandemija, ali i neistinama i mitovima koji se u današnje digitalno doba šire brže no ikada prije. Zbog svega toga nije nimalo čudno što je baš ova tvrtka odlučila pokrenuti kampanju podizanja svijesti 'Pitajte znanost - pitajte liječnika' , u sklopu koje će zdravstveni djelatnici pružati ljudima provjerene odgovore na njihova pitanja te ih ohrabriti da kritički procjenjuju informacije dobivene iz neprovjerenih izvora ili od drugih ljudi.
Povjerenje u znanost ili vjerovanje u mitove može biti ono što će biti presudno u nečijoj borbi protiv bolesti. Zašto je znanost važna za sve nas, koliko se tvrtka Pfizer oslanja na nju i odakle uopće tolika sumnja u znanost samo su neka od pitanja koja smo postavili Urški Lakner, voditeljici korporativnih i javnih poslova za Adriatic regiju Pfizera.
1. Kako ljudima objasniti da znanost može prevladati bolesti, čak i pandemiju, i da je to njezina svrha, a ne teorije zavjere, profit i ostali argumenti kojima se razbacuju pripadnici antivakserskog pokreta?
Moramo biti svjesni da postoje pojedinci koji ne žele priznati dobre stvari koje farmaceutske kompanije i cjepiva čine - njihovo mišljenje je teško promijeniti. Međutim, možda ćemo onima koji prije nisu znali puno o ovoj industriji ili o tome kako su cjepiva pridonijela javnom zdravlju, s cjepivom protiv COVIDA-19 povećati znanje, a time i povjerenje. Potrebno je poduzeti mjere kako bi se pojedinci dobili prave informacije, kao i raditi na poboljšanju primjene svih preporučenih cjepiva u cijelom društvu. Važno je da razgovaramo otvoreno kako bismo riješili zabrinutost ljudi. Nikada ne bismo kritizirali nekoga zato što želi znati više ili zato što se želi osjećati smireno i sigurno, kada se radi o cijepljenju - to je sasvim prirodno.
Naravno, svjesni smo širenja antivakserskih stavova i dezinformacija protiv cjepiva, posebno na platformama društvenih mreža, pri čemu su neki ljudi pogođeni više od drugih. No, stav Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) je jasan - nakon čiste vode, cijepljenje najviše pridonosi globalnom zdravlju.
2. Kad je riječ o cjepivima protiv covida-19, tu je naročito došlo do izražaja nepovjerenje u znanost i sumnja u njihovu sigurnost zbog brzine cijelog procesa. Što se u Pfizeru poduzima i koliko se pažnje posvećuje sigurnosti lijekova i terapija koje stvarate?
Mi u Pfizeru pratili smo znanost od samog početka ovog putovanja i nastavit ćemo to činiti. Također smo nastojali podijeliti što više pojedinosti o našem napretku na ovom putovanju, uključujući poduzimanje koraka bez presedana u interesu transparentnosti, poput objavljivanja našeg cjelovitog protokola kliničkog ispitivanja. Studija treće faze cjepiva COVID 19 odnosi se na jedno od najvećih kliničkih ispitivanja ikad, a temeljila se - kao i sva ostala istraživanja - na rigoroznoj znanosti te se provodila u uskoj suradnji s regulatornim tijelima. Regulatorna tijela diljem svijeta odobrila su cjepivo, te svjedočimo činjenici da su svi rizici povezani s cjepivom nadvladani prednostima koje cjepivo pruža.
3. Koliko Pfizer doprinosi napretku u liječenju karcinoma? Radite li na nekom novom lijeku ili novoj vrsti terapije koja bi u nekoj bliskoj budućnosti mogla spasiti živote i oboljelima pružiti nadu?
Iako tradicionalni alati za borbu protiv raka, poput kemoterapije i zračenja, ostaju kao važne opcije liječenja za liječnike i pacijente, znanstvenici otkrivaju nove pristupe kako bi stanice raka napali izravno i što učinkovitije. S nedavnim kliničkim uspjehom u imunoterapiji koja preoblikuje područje onkologije, na pomolu su izgledi za dugotrajnije, pa i učinkovitije odgovore na mnoge karcinome. To je ono što svakog dana motivira sve nas u odjelu onkologije u Pfizeru. Sve nas u Pfizeru vodi zajednička svrha postizanja otkrića koja mijenjaju živote bolesnika. Za onkologiju u Pfizeru to znači postizanje otkrića koja će promijeniti život ljudima koji žive s rakom. I mi upravo to i radimo.
Ponosni smo na napredak koji smo postigli u proteklom desetljeću u provođenju znanstvenih istraživanja do učinkovitih lijekova za ljude koji žive s rakom. Sa samo dva lijeka u tri indikacije davne 2010. godine, danas nudimo 24 odobrena inovativna lijeka protiv raka i biosimilare za liječenje više od 30 vrsta raka. Naš trenutni portfelj onkoloških terapija pokriva niz karcinoma, poput raka dojke, genitourinarnog karcinoma, raka pluća i raka krvi. Naš snažni pipeline, jedan od najsnažnijih u industriji, uključuje biološke lijekove, male molekule, imunoterapije i bioslične lijekove, a usredotočen je na istraživanje širokog spektra pristupa mnogim vrstama tumora. Istražujemo lijekove za rak dojke, rak pluća, rak prostate, rak mokraćnog mjehura, melanom, rak debelog crijeva, karcinom glave i vrata i drug. Danas postoji 316 onkoloških kliničkih ispitivanja u kojima je Pfizer ili sponzor ili suradnik. Gledajući u budućnost, predviđamo do 13 potencijalnih odobrenja do kraja 2025. godine. Zajedno sa zajednicom za rak postigli smo značajan napredak. Ali, naš posao još uvijek nije završen. Milijuni ljudi žive s tim smrtonosnim bolestima, a milijuni će ih u budućnosti dobiti dijagnozu. Oni su razlog zbog kojeg ćemo i dalje neumorno raditi na postizanju svoje svrhe: otkrića koja mijenjaju živote bolesnika.
4. Radite li na još nekim oblicima genske terapije? U kojim područjima, odnosno bolestima, očekujete da bi se u budućnosti mogla uspješno primjenjivati?
Pfizer radi na pionirskim otkrićima genske terapije koja mijenjaju život pacijenata. Nadamo se da ćemo ispuniti obećanje genske terapije za pacijente širom svijeta koji žive s rijetkim genetskim bolestima za koje trenutno ne postoji primjerena standardna skrb. Ako uspijemo, zamislite samo mogućnosti koje nas čekaju. (izvor: https://www.pfizer.com/science/research-development/gene-therapy)
5. Kakav je vaš uspjeh u otkrivanju terapija za imunološke i upalne bolesti? Radite li na nečem novom što bi oboljelima od reumatoidnog artritisa, skleroze multiple i drugih autoimunih bolesti u budućnosti moglo omogućiti bolju kontrolu bolesti i veću kvalitetu života?
Kako se znanost razvija izvan široke imunosupresije u više selektivnija sredstva, pacijenti koji žive s autoimunim i upalnim bolestima imaju novu nadu. Pfizerovi znanstvenici djeluju s osjećajem hitnosti, usredotočeni na tri najproblematičnija područja: medicinska dermatologija, reumatologija i gastroenterologija.
6. Provodite li kakva istraživanja lijekova za liječenje rijetkih bolesti? Ima li nade da bi lijekovi za rijetke bolesti u budućnosti mogli postati jeftiniji i dostupniji?
Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća došlo je do značajnog poboljšanja u liječenju rijetkih bolesti. Međutim, i dalje postoji značajan jaz u razumijevanju osnovne patologije brojnih bolesti te postoje ograničene mogućnosti održivog liječenja za mnoge pacijente s rijetkim bolestima. Iako bilježimo značajan uspjeh od ulaganja u istraživanje i razvoj liječenja za pacijente s rijetkim bolestima, trajne su inovacije potrebne za daljnji napredak u većem spektru bolesti i pacijenata. Da bi se postigle daljnje inovacije, presudno je da zemlje podrže regulatorne propise i propise o nadoknadi troškova kako bi unaprijedile razvoj liječenja rijetkih bolesti i potaknule daljnji razvoj politike za podršku inovativnim novim tretmanima, poput genske terapije. Lijekovi za liječenje rijetkih bolesti trebali bi biti prioritet u potrošnji zdravstvene zaštite, a ciljano financiranje liječenja rijetkih bolesti može pružiti mehanizam koji podržava pristup svim pacijentima. Uz to, procjene zdravstvene tehnologije trebaju obuhvatiti punu društvenu korist novih tretmana za rijetke bolesti.
7. Prilično je rasprostranjeno mišljenje da farmaceutske tvrtke nisu zainteresirane za takve lijekove jer zbog malog broja oboljelih ne donose dobit. Ima li u tome istine?
Od 7.000 poznatih rijetkih bolesti, manje od 5% ima odobrenu mogućnost liječenja. Ova činjenica potaknula je osjećaj hitnosti za pronalaženjem novih rješenja koja potencijalno mogu biti od krucijalne važnosti. U Pfizeru, u liječenju rijetkih bolesti, usredotočeni smo na manje populacije pacijenata, ali težimo velikom utjecaju. Nastojimo iz temelja preobraziti što znači živjeti s rijetkom bolešću. U području rijetkih bolesti, Pfizer spaja pionirsku znanost s dubokim razumijevanjem osnovne patologije bolesti kako bi se pružili inovativni načini liječenja. S više od tri desetljeća iskustva s rijetkim bolestima, naš široki globalni portfelj rijetkih bolesti želi odgovoriti na nezadovoljene medicinske potrebe u brojnim terapijskim područjima, uključujući hematologiju, neurologiju, endokrinologiju, kardiologiju i nasljedne metaboličke bolesti.
Jedan od potencijalnih izazova povezanih s razvojem liječenja rijetkih bolesti jest činjenica da sustavi odobravanja i modeli nadoknade često nisu opremljeni za rješavanje manje populacije pacijenata, dugoročno praćenje itd. (izvor: https://www.pfizer.com/science/rare-diseases/research)
8. U kojim područjima razvoja lijekova je Pfizer svjetski lider? Kojim se postignućem najviše ponosite?
Pfizer ima više od 170 godina dugu povijest u proizvodnji lijekova. Svaki dan znanstvenici, istraživači i inovatori u farmaceutskoj industriji rade na otkrivanju lijekova za neke od najsloženijih svjetskih bolesti. Naši su znanstvenici kamen temeljac onoga što radimo. Nijedan lijek ili cjepivo ne bi bio moguć bez njihove inovacije i neumorne potrage za novim lijekovima. Sve što radimo usredotočeno je na otkrića koja će promijeniti živote bolesnika. Da bi postigao ovaj cilj, Pfizer djeluje na područjima interne medicine, upalne imunologije, infektivnih bolesti, onkologije, cjepiva te rijetkih bolesti.
9. Je li učestalost nekih bolesti i potrošnja određenih lijekova u regiji drugačija nego u drugim dijelovima Europe?
Da, neke se bolesti javljaju s različitom rasprostranjenosti u područjima sa sličnim razvojem i standardom. Na primjer, rijetke bolesti su rijetke, ali ipak među tim rijetkima postoje neke iznimke gdje su određene bolesti endemske. U Makedoniji imamo ATTR-PN bolest sa specifičnom mutacijom koja je također potvrđena u Bugarskoj. U nekim dijelovima Albanije/Kosova imamo Gaucherovu bolest češću nego u drugim regijama Adriatic zemalja. Unatoč svim rijetkim bolestima, u Pfizeru činimo sve da pružimo podršku pacijentima kojima je to potrebno i što je najvažnije, da se pacijentima bolest dijagnosticira dovoljno rano kako bi im se osiguralo dostupno liječenje koje poboljšava preživljavanje i kvalitetan život u ranim fazama bolesti.
Isto tako, pristup lijekovima se razlikuje među europskim zemljama i uglavnom ovisi o lokalnim pregovorima s nacionalnim fondovima za zdravstveno osiguranje. Novi lijekovi istovremeno se registriraju u Europskoj uniji, kada ih EMA (Europska medicinska agencija) odobri. Nakon toga započinje nacionalni postupak za povrat troškova i događaju se mnoga kašnjenja. Prema W.A.I.T. pokazatelju koji je pripremio EFPIA vidljivo je iz posljednje tri studije da iz posljednjeg razdoblja imamo samo 25% u proizvodima registriranim u EU dostupnim u Hrvatskoj, a prosječno vrijeme dostupnosti lijekova nakon registracije u EU poraslo je s 445 dana na 522 dana u godinama od 2014 do 2019. Usporedbe radi, Njemačka, koja ima najbržu dostupnost s najvećim brojem lijekova na tržištu, ima na raspolaganju preko 85% molekula registriranih u EU-u koje na tržište dolaze s otprilike 120 dana kašnjenja (prikaz u tablici ispod). Uz to, pristup lijekovima za rijetke bolesti daleko je od ravnopravnog, uspoređujući tržišta EU-a, suočavajući se s još duljim odgodama u povratu troškova, kao i ograničenjima zbog manjka u proračunima zdravstvene zaštite. Dijagnostički je teret također velik, pa se pacijentima bolest često dijagnosticira kasno ili čak uopće ne, što znači u slučaju rijetke bolesti i smrtni ishod.
10. Što želite postići regionalnom kampanjom podizanja svijesti pod nazivom Pitajte znanost - pitajte liječnika?
U Pfizeru vjerujemo da će znanost pobijediti i da ćemo se u najneizvjesnijim vremenima upravo znanosti okrenuti jer je znanost najpouzdanija stvar koja postoji. Znanost može pobijediti bolest, stvoriti lijekove i pobijediti pandemiju. To je činila u prošlosti i činit će to i u budućnosti, na nama je samo da vjerujemo u znanost, a ne da se upuštamo u neistine i mitove koji je okružuju. Nakon Europskog tjedna javnog zdravstva, koji je također trebao ojačati povjerenje u zdravstvenu zaštitu, u Hrvatskoj je započela kampanja podizanja svijesti Pitajte znanosti - pitajte liječnika. Kao dio kampanje, zdravstveni radnici pružit će ljudima kojima je teško razlikovati mitove od istina, zbog obilja informacija, provjerene odgovore na njihova pitanja te ih ohrabriti da kritički procijene informacije dobivene iz neprovjerenih izvora.
11. Zašto ste odabrali baš ovu regiju za kampanju? Smatrate li da je u ovim krajevima povjerenje u znanost i zdravstvenu zaštitu manje nego u, primjerice zapadnoj ili sjevernoj Europi?
Pfizer je proveo i podržao različite inicijative za povjerenje u cjepiva diljem svijeta kao dio trajnih napora kompanije u suzbijanju pandemije.