Sve više ljudi iskušava povremeni post, ali znate li što stvarno donosi vašem zdravlju?

Sve se više ljudi odlučuje na povremeni post ili na dijete koje uključuju dane posta, i to iz različitih razloga. Neki žele očistiti tijelo od toksina, neki smršavjeti, a neki očekuju i razne zdravstvene dobrobiti. Ipak, dok neka istraživanja ističu njegove brojne prednosti, druga upozoravaju na moguće rizike. Provjerite gdje se vi nalazite.

ZA

Mnoge su studije ukazale na pozitivne učinke posta po pitanju mršavljenja i kad je riječ općenito o zdravlju. Primjerice, studije koje su ispitivale takozvani povremeni post otkrile su da su se ispitanicima poboljšale vrijednosti krvnog tlaka i kolesterola, ali i inzulinska osjetljivost, a sve to smanjuje rizik za srčane bolesti. Jedna je pak studija ispitivala kako jedan dan tjedno u kojem se pije samo voda utječe na tijelo i otkrila da dovodi do smanjenja rizika za razvoj dijabetesa kod osoba s visokim rizikom za razvoj te bolesti.
Studije koje su istraživale učinke dvodnevnog ili četverodnevnog posta, što se smatra dugotrajnim postom, pokazale su da može ojačati imunosni sustav jer dovodi do uništavanja starih imunosnih stanica i stvaranja novih. Smatra se da taj proces može štititi od oštećenja stanica uzrokovanog starenjem i kemoterapijom. Takvi pozitivni učinci posljedica su raznih procesa u tijelu koje potiče post. Na primjer, manji unos energije hranom tijekom posta tjera tijelo da počne crpiti glukozu iz zaliha u jetri i iz mišića nakon otprilike osam sati od zadnjeg obroka. Jednom kad se ta pohranjena glukoza iskoristi, tijelo će početi koristiti masnoću kao izvor energije, što rezultira mršavljenjem. Trošenje masti može dovesti do očuvanja mišićne mase i snižavanja vrijednosti kolesterola. Uz to, post djeluje kao detoksikacija tijela.

Poticanje autofagije

Što se tiče učinaka na imunosni sustav, znanstvenici sa Sveučilišta Južne Kalifornije pokazali su da kod gladovanja tjelesni sustav pokušava štedjeti energiju. A ono što tijelo može učiniti da uštedi energiju jest da ponovno koristi mnoštvo nepotrebnih imunosnih stanica, osobito onih koje su možda oštećene, i to kao izvor energije.
Post može povećati autofagiju, prirodni proces u kojem stanica koristi oštećene ili suvišne dijelove kako bi stvorila energiju i građevne blokove, a to je važno za zdravlje, prevenciju bolesti i usporavanje starenja. Također, post može smanjiti upalu u tijelu, a ona je povezana s nizom kroničnih bolesti, uključujući srčane bolesti, rak i Alzheimerovu bolest.
Naposljetku, post se pokazao korisnim i za poboljšanje kognitivnih funkcija i zaštitu od kognitivnog propadanja povezanog sa starenjem.

Kod nekih bi povremeni post mogao dovesti do razvoja poremećaja prehrane i prekomjernog jedenja (binge eating).

we.bond.creations/Shutterstock

PROTIV

No, kao što to obično biva, svaka medalja ima i naličje pa je tako i u slučaju posta, koji je povezan i s nekim zdravstvenim rizicima. Mnoge će osobe tijekom posta patiti od dehidracije, uglavnom zato što tijelo ne dobiva nikakvu tekućinu iz hrane. Stoga je vrlo važno, još važnije nego inače, paziti da pijete dovoljno tekućine, a to znači više nego u danima kad ne postite. Također, ako ste inače navikli imati tri glavna obroka i dva međuobroka, periodi posta mogu predstavljati velik izazov za vaše tijelo. Post tada može povećati razinu stresa i poremetiti san. A dehidracija, glad ili neispavanost tijekom posta mogu dovesti do glavobolje.
Uz to, post može uzrokovati žgaravicu. Naime, kad ne jedemo, smanjuje se lučenje želučane kiseline koja pomaže u probavi hrane i uništavanju bakterija. Miris hrane, pa čak i sama pomisao na nju tijekom posta, mogu potaknuti mozak da želucu signalizira da proizvede više kiseline, što dovodi do pojave žgaravice.

Nije za svakoga

A tu je i pitanje u kojoj mjeri zapravo post pomaže u mršavljenju, ako uopće pomaže, jer nisu svi stručnjaci složni oko toga. Neki smatraju da gubitak tjelesne težine uslijed posta nije dugoročan, već da je brzi gubitak kilograma zapravo posljedica gubitka tekućine do kojeg dolazi tijekom posta. Po njihovu mišljenju, čim se ponovno počnete normalno hraniti, vratit će se i tekućina koju ste izgubili, a samim time polako će se vratiti i izgubljeni kilogrami. Također, mnogi liječnici izražavaju bojazan da post i dijete koje uključuju periode posta mogu poremetiti unos voća i povrća te dovesti do razvoja poremećaja prehrane i prekomjernog jedenja (binge eating).
U svakom slučaju, mnogi ljudi skloni su jesti više ili previše u danima kad ne poste jer kad se tijelo liši hrane u određenom periodu, osjećaj gladi može postati jako izražen, a to dovodi do prejedanja ili lošeg odabira hrane u periodu kad ne poste. Post kod mnogih može negativno utjecati na raspoloženje čineći ih nervoznima i razdražljivima, ali može smanjiti i razinu energije te izazvati umor i iscrpljenost, a tada je teško održavati zdravu rutinu tjelovježbe. Ono što svakako treba naglasiti jest da post nije za svakoga, osobito ne za trudnice i dojilje, djecu, osobe s poremećajima prehrane, s dijabetesom tipa 1 i nekim drugim kroničnim bolestima.

Još više korisnih savjeta o zdravlju pročitajte u novom broju Doktora u kući. Potražite ga već od ovog četvrtka, 5. veljače.

Doktor u kući