Znanstvenici su otkrili pet svakodnevnih okolnosti koje diktiraju koliko ćemo dugo živjeti

Posljednjih godina kao da smo svi opsjednuti pokušajima da usporimo starenje. Od botoksa i dodataka prehrani do sofisticiranih longevity tretmana, sve je više metoda koje obećavaju dulji, zdraviji i mlađi život. Istraživanja doista pokazuju da je do određene mjere moguće utjecati na brzinu biološkog, odnosno staničnog starenja. No nova velika studija donosi zanimljivo otkriće: geni možda imaju znatno manju ulogu u tome kako starimo nego što se dosad mislilo.

Životne navike vs. geni

Istraživanje objavljeno u časopisu Nature Medicine analiziralo je podatke gotovo pola milijuna sudionika britanske biomedicinske baze UK Biobank, koja sadrži detaljne podatke o genetici, zdravlju i životnim navikama. Znanstvenici su proučili utjecaj gotovo 165 okolišnih čimbenika i genetskih rizika na 22 velike bolesti povezane sa starenjem te na rizik od prijevremene smrti. Rezultati su pokazali da životne okolnosti i svakodnevne navike mogu imati znatno veći utjecaj na biološko starenje nego naslijeđeni geni.

- Okolišni čimbenici objasnili su oko 17 posto razlika u riziku od smrti, dok su genetske predispozicije objašnjavale manje od dva posto - rekla je jedna od autorica istraživanja, prof. Cornelia van Duijn sa Sveučilišta Oxford.

To je posebno zanimljiva vijest za osobe koje imaju obiteljsku povijest određenih bolesti jer sugerira da genetika nije nužno unaprijed napisana sudbina. Iako se naslijeđeni rizici ne mogu promijeniti, na velik dio čimbenika koji utječu na zdravlje i starenje ipak možemo djelovati.

Istraživači su među najvažnijim okolišnim čimbenicima izdvojili prihode kućanstva, socioekonomski status, vlasništvo nad domom, zaposlenost te činjenicu živi li osoba s partnerom. To pokazuje da na proces starenja ne utječu samo ono što jedemo i koliko vježbamo, nego i širi uvjeti u kojima živimo.

Među životnim navikama posebno su se izdvojili pušenje, razina tjelesne aktivnosti, količina sna te odlazak u teretanu barem jednom tjedno. Stručnjaci ističu da životne okolnosti i navike mogu izravno utjecati na stanično starenje. Bolesti, primjerice, mogu ubrzati starenje stanica jer dugotrajni stres organizma može izazvati oštećenja stanica, upalne procese i poremećaje normalnih staničnih funkcija.

Pušenje snažno povećava rizik od određenih bolesti, uključujući pojedine vrste raka, dok onečišćenje zraka i izloženost toksinima mogu ubrzati proces starenja i povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti i malignih bolesti. Slično vrijedi za prekomjernu konzumaciju alkohola i nedostatak tjelesne aktivnosti.

Genetika ipak nije nevažna. Njezina uloga uvelike ovisi o bolesti. Demencija te rak dojke i jajnika, primjerice, snažnije su povezani s genetskim čimbenicima nego bolesti pluća, srca ili jetre. No ni kod osoba koje imaju povećani genetski rizik nije jednostavno predvidjeti hoće li se određena bolest doista razviti. Upravo zato stručnjaci naglašavaju važnost životnih navika i okolišnih čimbenika.

Na ovo možemo utjecati

Istraživanja biološkog starenja još uvijek su u tijeku, ali postoje podaci koji sugeriraju da se određenim promjenama načina života može usporiti, a možda djelomično i preokrenuti biološko starenje. Među najvažnijim preporukama stručnjaci navode najmanje sedam sati sna tijekom noći, prehranu koja se većim dijelom temelji na namirnicama biljnog podrijetla, održavanje zdrave tjelesne težine te najmanje 150 minuta tjelesne aktivnosti tjedno.

Savjetuje se i smanjenje konzumacije alkohola, izbjegavanje pušenja, redovita upotreba zaštite od sunca, dobra oralna higijena te što bolja kontrola svakodnevnog stresa.

I možda je upravo to najvažnija poruka istraživanja. Starenje nije proces nad kojim imamo potpunu kontrolu, ali nije ni nešto što je u cijelosti unaprijed određeno našim genima. Male odluke koje donosimo svaki dan mogu dugoročno imati mnogo veći utjecaj na naše zdravlje nego što mislimo.