Povodom Svjetskog dana debljine održana je stručna konferencija koja je okupila stručnjake iz kliničke medicine, javnog zdravstva, akademske zajednice i sporta, s porukom da je, iako je debljina priznata kao kronična bolest pod šifrom E66, percepcija u društvu i dalje često pogrešna, a rizici se ne prepoznaju dovoljno rano. Konferencija je bila usmjerena na rane rizike u studentskoj populaciji te na debljinu kao kroničnu bolest i njezine posljedice.
Oko 20 posto studenata imalo je prekomjernu tjelesnu masu
U panelu, posvećenom mladima, izv. prof. dr. sc. Sanja Ćurković predstavila je rezultate istraživanja provedenog na 258 studenata. Naglasak nije bio na samom ITM-u, nego na obrascima ponašanja koji dugoročno povećavaju rizik za debljinu i kronične nezarazne bolesti. Oko 20 posto studenata imalo je prekomjernu tjelesnu masu, dok je manji udio već ulazio u kategoriju debljine. Međutim, istraživanje je pokazalo i niz ‘tihih‘ rizičnih obrazaca.
Sudionici panela naglasili su kako kombinacija stresa, nedostatka sna, emocionalnog hranjenja i sjedilačkih navika predstavlja rani signal povećanog rizika za razvoj debljine i drugih kroničnih nezaraznih bolesti.
- Studente često zaobilazimo u javnozdravstvenim programima jer ih smatramo zdravima. Međutim, istraživanja pokazuju da čak 42 posto studenata u prvim godinama studija dobiva na tjelesnoj masi, najčešće zbog stresa, nepravilnih prehrambenih navika, nedostatka sna i smanjene tjelesne aktivnosti - upozorila je doc. dr. sc. Maja Baretić.
Liječnici upozoravaju da je upravo studentska dob ključna za formiranje dugoročnih životnih navika koje kasnije snažno utječu na zdravlje. Prema riječima dr. med. Jane Jelinić, u ambulantama se sve češće bilježe povišene vrijednosti krvnog tlaka, poremećaji masnoća u krvi i porast prekomjerne tjelesne mase, iako se radi o populaciji koja je još uvijek uglavnom bez simptoma bolesti. Stručnjaci su zaključili kako su studenti važna ciljna skupina za preventivne programe jer se upravo u toj životnoj fazi formiraju navike vezane uz prehranu, tjelesnu aktivnost i upravljanje stresom.
Debljina kao kronična bolest i teret za zdravstveni sustav
Drugi panel moderirala je dr. sc. Zrinka Mach, predsjednica Hrvatskog društva za kronične bolesti i domaćin oba panela.
- U Hrvatskoj je 63,4 posto odraslih s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom, a 22,3 posto ima debljinu. Oko 35 posto djece u dobi od 8 do 9 godina ima višak kilograma ili debljinu. Smatra se da bi se oko 30 posto kardiovaskularnih bolesti moglo spriječiti kada ne bi bilo debljine - rekla je prim. Ivana Brkić-Biloš iznijevši podatke iz Europske zdravstvene ankete 2019.
Kardiološke posljedice objasnila je doc. dr. sc. Dijana Rudan, naglašavajući hipertrofiju srca, aritmije i remodeliranje, ali i mogućnost oporavka. Gubitak od 10 posto tjelesne mase može poboljšati funkciju srca.
- Metaboličke bolesti predstavljaju domino-učinak na sve organe… bubrezi se često ‘pritaje’ i stradaju bez simptoma dok nije prekasno“, upozorila je, naglašavajući važnost ranih pokazatelja poput albuminurije - nadovezala se prof. dr. sc. Ingrid Prkačin.
Prof. dr. sc. Dario Rahelić posebno je istaknuo da je debljina bolest, a ne estetski problem.
- Donedavno se debljina doživljavala kao estetski problem… danas znamo da je to bolest, a ne stvar izgleda - poručio je.
Posebno zapaženo bilo je iskustvo Gorana Šprema, proslavljenog bivšeg olimpijca i ravnatelja Zaklade UniSport Srce, koji je otvoreno govorio o promjeni života nakon prestanka bavljenja profesionalnim sportom.
- U prva tri mjeseca nakon karijere dobio sam 15 kilograma, a sljedeće godine još 15. Ne osjetiš odmah, jednostavno se debljaš - rekao je. Naglasio je i da sportaši često nisu pripremljeni na taj rez, a posljedice se vide tek kroz vrijeme. Šprem je poručio svima da se kreću čim više.
E66 je i dalje podregistriran, a bez “papira” nema praćenja ni planiranja
Sudionici su naglasili da je debljinu važno i evidentirati, jer bez dijagnoze u sustavu nema ni kvalitetnog praćenja ni planiranja intervencija. U raspravi je istaknuto da je u posljednjih godinu dana u primarnoj zdravstvenoj zaštiti zabilježeno oko 60.000 osoba s dijagnozom E66, što je i dalje znatno manje od procjena stvarne prevalencije. Prevencija i liječenje odgovornost su cijelog sustava: od obitelji i škole do radnih okruženja i zdravstvenih ustanova te da su potrebni uvjeti koji podržavaju zdrave izbore poput prehrane, tjelesne aktivnosti, dostupne edukacije i multidisciplinarne skrbi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....