Teniska zvijezda Alexander Zverev osvojio je svoj drugi Grand Slam naslov unatoč kroničnoj autoimunoj bolesti i dokazao da bolest ne stoji na putu svjetskoj karijeri.
Nakon svog prvog velikog naslova u Parizu, 29-godišnjak, rođen 1997. u Hamburgu nakon što su se njegovi roditelji iz Rusije preselili u Njemačku, slavio je i na US Openu. U finalu je teniska zvijezda, koja igra za njemačku zastavu, pobijedila Amerikanca Bena Sheltona u četiri seta. U svom emotivnom pobjedničkom govoru, Zverev je uputio posebne riječi svojoj majci Irini. Unatoč dijagnozi dijabetesa tipa 1, koji mu je otkriven s četiri godine, rekao je, ‘uvijek je vjerovala u moju karijeru‘.
- Ona je najvažnija i najjača osoba koju poznajem - rekao je 29-godišnjak.
Zverev živi s dijabetesom tipa 1 od ranog djetinjstva, a tijekom svojih mečeva mora si ubrizgavati inzulin. Od 2022. otvoreno govori o svojoj dijagnozi, osnovao je i zakladu za djecu s dijabetesom tipa 1.
- Želim pokazati da možeš daleko dogurati s ovom bolešću - objašnjava Zverev.
Boluje od četvrte godine
Dijabetes je kronična metabolička bolest kod koje je poremećena regulacija razine šećera u krvi. Hormon inzulin igra ključnu ulogu u tome. Stvara se u gušterači i osigurava da šećer iz hrane prelazi iz krvi u stanice tijela, gdje se koristi kao energija. Ako ovaj mehanizam ne funkcionira ispravno, previše šećera ostaje u krvi i razina šećera u krvi raste, zbog čega je dijabetes poznat i kao šećerna bolest. Ono što je manje poznato jest to da se u slučaju neadekvatnog liječenja povisuju rizici za mnoge druge bolesti poput moždanog i srčanog udara, oštećenja bubrega, amputacije... Razlikuju se dva glavna oblika: tip 1 i tip 2.
- Dijabetes tipa 1 obično se razvija u djetinjstvu ili adolescenciji i predstavlja autoimunu bolest. U tom procesu, imunološki sustav tijela napada i uništava stanice gušterače koje proizvode inzulin. Kao rezultat toga, tijelo više ne može samo proizvoditi inzulin. Oboljele osobe ovise o opskrbi inzulinom do kraja života i moraju redovito provjeravati razinu šećera u krvi.
- Dijabetes tipa 2 obično se neprimjetno razvija u odrasloj dobi. Tijelo u početku proizvodi inzulin, ali stanice tijela reagiraju sve lošije na njega, razvija se inzulinska rezistencija. Rizični čimbenici uključuju pretilost, nedostatak tjelovježbe i genetsku predispoziciju. U mnogim slučajevima, na tip 2 mogu pozitivno utjecati promjene životnog stila, ali ponekad su potrebni i lijekovi ili inzulin.
Dijabetes ograničava svakodnevni život
Zbog bolesti, razina šećera u krvi je trajno povišena, a simptomi koji se osjećaju su:
- umor,
- nedostatak motivacije,
- mučnina,
- vrtoglavica,
- snažan osjećaj žeđi,
- učestalo mokrenje.
Dijabetička koma i trajna oštećenja
Ako su vrijednosti šećera jako povišene, postoji rizik od oštećene svijesti, što može dovesti čak do dijabetičke kome. Ako dijabetes ostane neliječen dugi niz godina, može doći i do dugotrajnih oštećenja. Bolest uglavnom pogađa male krvne žile koje opskrbljuju tkivo. Posljedica može biti oštećenje mrežnice, bubrega i živaca, kao i loše zacjeljivanje rana, uz povećan rizik od srčanog udara i moždanog udara.
Stalni životni pratitelj
Kako bi se izbjegli simptomi i posljedična oštećenja, pacijenti s dijabetesom tipa 1 moraju sami uzimati inzulin. Da bi znali pravu količinu, važno je stalno pratiti razinu šećera u krvi, a ona se mijenja s hranom, pićem i tjelesnom aktivnošću, dobom dana, lijekovima ili hormonskim promjenama.
Za Aleksandra Zvereva dugo nije bilo jasno može li se sport i bolest spojiti.
- Imao sam problema s liječnicima jer su mi uvijek govorili da su natjecateljski sportovi s dijabetesom nemogući. Općenito, prije 20, 25 godina postojala je i zabluda da je sport nezdrav ili čak opasan za dijabetičare - rekao je Zverev u intervjuu za "FAZ" krajem 2025. godine.
On sam danas kaže da tjelovježba "može biti najbolja stvar za dijabetičare" i pomaže održati stabilniju razinu šećera u krvi čak i bez inzulina.
Uz to, praćenje šećera i liječenje postali su znatno bolji. Tijekom Zverevova djetinjstva oboljeli su morali ručno mjeriti razinu šećera u krvi svaki put ubadajući se iglom u prst, dok danas moderne tehnologije znatno olakšavaju život s ovom bolešću.
- Možeš živjeti kao dijabetičar da to gotovo više ne primjećuješ, imaš inzulinsku pumpu koja ti ubrizgava inzulin, imaš senzor koji pokazuje razinu šećera u krvi pomoću provjere na mobitelu - rekao je Zverev za FAZ.
Ubrizgavanje inzulina pri promjeni strane
Ipak, bolest je stalni pratitelj.
- Još uvijek postoje slučajevi kad sam hiperglikemičan ili hipoglikemičan. To je normalno. Ali to je puno rjeđe nego prije - kaže Zverev. Na turnirima poput finala Grand Slama, međutim, ne oslanja se na automatsku tehnologiju. Budući da je Zverev tijekom meča predaleko od mobitela, senzor ne reagira dovoljno brzo. Stoga koristi promjene strane za ručnu provjeru vrijednosti i ubrizgavanje inzulina ako je potrebno.
Zverevu i cijeloj zajednici oboljelih od dijabetesa, njegovi uspjesi vjerojatno će imati i ogromno simboličko značenje. Na web stranici svoje zaklade opisuje: "Želim biti uzor djeci koja su već bolesna, ali i podrška ljudima koji još uvijek mogu izbjeći dijabetes tipa 2 aktivnim životom i pravom prevencijom."
Također, poručio je da želi iskoristiti svoju platformu da pokaže da ljudi s dijabetesom mogu sve.
U siječnju 2026. izrazio je svoju veliku želju u intervjuu: "Ako itko ikada postane Grand Slam prvak s dijabetesom, bit ću najsretnija osoba na svijetu, čak i ako to nisam ja."
Nekoliko mjeseci kasnije osvojio je svoj prvi Grand Slam naslov na French Openu u Parizu i postao upravo to.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....