Ostvare li se najnovije projekcije Eurostata, Hrvatska bi do 2100. godine mogla izgubiti 27 posto stanovništva i pasti sa sadašnjih oko 3,8 na samo oko 2,8 milijuna stanovnika. Cijela EU mogla bi izgubiti 53 milijuna stanovnika, s prosječnim gubitkom od 11,7 posto stanovništva, što bi značilo da će se populacija smanjiti sa 452 milijuna na 399 milijuna. Najveće gubitnice mogle bi biti Latvija (33,9 posto), Litva (33,4 posto), Poljska (31,6 posto) i Grčka (30,1 posto), dok bi porast bio najveći u nekoliko zemalja s malim brojem stanovnika: u Luksemburgu (36,4 posto), na Islandu (27,1 posto) i na Malti (26 posto). Ukupno bi 18 zemalja moglo doživjeti pad broja stanovnika, a dvanaest zemalja porast. Do kraja stoljeća svaki treći Europljanin bit će stariji od 65 godina. Istodobno, predviđa se da će se udio radno sposobnog stanovništva, koje je okosnica europskih gospodarstava, smanjiti sa 47,8 posto na 40,5 posto, piše Euronews.
Fertilitet i migracije
- Varijacije u porastu, odnosno padu broja stanovnika među zemljama uglavnom se temelje na razlikama u prošlim i projiciranim stopama migracije, u kombinaciji s razlikama u dobnoj strukturi. Zemlje s niskim fertilitetom i značajnim iseljavanjem u proteklim desetljećima obično imaju stariju dobnu strukturu, s malim brojem ljudi u mladoj i reproduktivnoj dobi - rekao je dr. Tomas Sobotka, zamjenik ravnatelja Bečkog instituta za demografiju. - Južnoeuropske zemlje imaju niži fertilitet od ostalih dijelova Europe i očekuje se da će tako i ostati.
Glavni razlog razlika među zemljama je (ne)ravnoteža između prirodnog prirasta i neto migracije, smatra i dr. Anne Goujon s istog instituta. Iako sve zemlje EU imaju nisku stopu nataliteta, zemlje s održivom imigracijom i dalje mogu rasti unatoč niskoj stopi nataliteta nakon 2050. (npr. Luksemburg i Malta), dok zemlje s niskom stopom nataliteta i slabijim priljevom migracija ili negativnom neto migracijskom bilancom imaju tendenciju pada (npr. Latvija, Litva i Poljska), komentirala je.
Prema dr. Dmitriju Jdanovu iz Instituta Max Planck za demografska istraživanja, tri glavna čimbenika objašnjavaju dinamiku stanovništva: smrtnost, fertilitet i migracije. Trenutna razina fertiliteta ne može podržati čak ni trenutni broj stanovnika, stoga je prirodni prirast nemoguć bez migracija. Razlike u smrtnosti specifične za pojedine zemlje u ovoj projekciji nisu dovoljno velike da bi objasnile razlike u dinamici stanovništva.
- Migracija je jedini čimbenik koji može osigurati rast broja stanovnika u Europi, a pretpostavke o migracijama razlikuju se od zemlje do zemlje - rekao je.
Ipak više rođenih
Ove projekcije ne iznenađuju dr. sc. Dražena Živića, demografa s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar - Područni centar Vukovar, posebnog savjetnika ministra demografije i useljeništva. Projekcije se uobičajeno rade prema sadašnjim trendovima matematičkim metodama i ne mogu ukalkulirati situacije koje je nemoguće predvidjeti, a to može biti i agresivnija populacijska politika, kaže dr. sc. Živić. Ipak, itekako je moguće da se ostvare, ako stanje i migracije ostanu kakvi su danas.
- Sve je to nama demografima dobro poznato, već 20 godina i na temelju UN-ovih i na temelju domaćih istraživanja upozoravamo da su takvi scenariji realni ako ozbiljno ne pristupimo okretanju trendova. Kad se gleda statistika, treba imati na umu da to nisu gole brojke, nego da iza njih stoje ljudske sudbine, pa kada se kaže da će niski natalitet utjecati na mirovinski sustav, to nije samo nacionalna razina, nego i osobna, svatko od nas to će osjetiti – upozorava i dodaje da nas ovakve projekcije mogu samo učvrstiti u naporima za povećanje nataliteta.
Raduje što se u 2025. godini, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, rodilo 32.285 živorođene djece, 527 više nego prethodne godine. To je i prva godina u kojoj je zaustavljen višedesetljetni pad broja rođenih. No, jedna je godina premalo da bi se sudilo o trendovima.
- Dobra je vijest i da se u prva dva mjeseca 2026. rodilo oko 250 djece više nego u prva dva mjeseca 2025. godine, a i u prva dva mjeseca 2025. rodilo se više djece nego u prva dva mjeseca 2024. godine. S takvim malim brojkama ne možemo značajno promijeniti situaciju i ne možemo slaviti, ali iako je porast skroman, svakako je hvalevrijedan. U demografiji se sve odvija dugoročno, pa mali pomak danas može značiti veći pomak u sljedećim godinama – ističe dr. sc. Živić.
I dalje više odlazaka Hrvata
Što se tiče migracija, ukupno gledano Hrvatska ima pozitivnu migracijsku bilancu, što znači da se veći broj ljudi useljava nego što se iseljava. Kad se gledaju samo hrvatski državljani, iako broj povrataka Hrvata iz iseljeništva raste, još je uvijek više onih koji odlaze iz zemlje. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2024. godini u zemlju se doselilo oko 13.000 hrvatskih državljana, a iz nje se iselilo njih oko 20 tisuća. Ipak, kaže dr. sc. Živić, bilježi se blagi pad broja odlazaka.
- Nismo još krenuli u puni demografski oporavak, ali zakoračili smo na dugi put tog oporavka. Strmoglavi pad uspjeli smo zaustaviti, a hoće li se dogoditi porast to sada ne možemo reći. Kad bismo svake godine porasli za tih jedan do dva posto, kao što smo porasli prošle godine u odnosu na pretprošlu, to bi nam donijelo pomak. A to znači da trebamo intenzivirati demografsku politiku i mjere. Ima tu i čimbenika na koje ne možemo utjecati, recimo, na globalne migracije zbog političke situacije, ali svojom migracijskom politikom možemo regulirati taj utjecaj – smatra dr. sc. Živić.
Velika četvorka
Zanimljivo je da projekcije Eurostata od zemalja „velike četvorke” samo Španjolskoj predviđaju rast. Skroman je, oko 1,3 posto, a ovisi u prvom redu o golemoj razini imigracije, kakvu je ta država imala u posljednja tri desetljeća, što joj je omogućilo brz rast stanovništva unatoč vrlo niskim stopama nataliteta, rekao je dr. Sobotka. Francuska bi pak trebala zabilježiti blagi pad (2,5 posto), dok bi u Njemačkoj stanovništvo moglo pasti za 10,6 posto, a u Italiji za čak 24 posto. Francuska stabilnost može zahvaliti višoj stopi nataliteta od većine drugih zemalja EU-a, mlađoj strukturi stanovništva i umjerenoj imigraciji. Veliki pad u Italiji posljedica je nižeg nataliteta i starijeg stanovništva – s prosječnom dobi od gotovo 49 godina Italija je zemlja s najstarijim stanovništvom u EU (čiji je prosjek 44,9 godina).
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....