Dr. Gordan Dorčić, nefrolog i  doc. dr. sc. Ana-Marija Liberati Pršo, dr. med., spec. interne medicine, subspec. endokrinologije i dijabetologije te dr. sc. nutricionizma. Foto: Lucija Očko/CROPIX
Hrvatski stručnjaci

Dodaci prehrani koje mnogi uzimaju bez razmišljanja kod bubrežnih bolesnika mogu napraviti ozbiljnu štetu

U novom Dia Logu razgovaramo o bolesti koja pogađa oko 300.000 Hrvata

U Hrvatskoj oko 300.000 ljudi boluje od bubrežnih bolesti, a oko 5000 ih treba dijalizu ili transplantaciju bubrega. Što je uzrok oštećenja bubrega, može li se spriječiti kronična bubrežna bolest, koje su najvažnije pretrage, zašto se bolesti bubrega otkrivaju u uznapredovaloj fazi, kada nastupa dijaliza i koji su njezini izazovi, kao i u suplementaciji te koji vitamini najčešće nedostaju kroničnim bubrežnim bolesnicima. Sve su to pitanja na koja su nam u Dia Logu odgovarali doc. dr. sc. Ana-Marija Liberati Pršo, endokrinologinja, dijabetologinja i nutricionistica, te dr. med. Gordan Dorčić, nefrolog.

- Najčešći uzrok oštećenja bubrega, u gotovo 50 posto slučajeva, su istovremeno i najčešće kronične bolesti, kako u Hrvata tako i u svijetu, a to su dijabetes i hipertenzija. Druga polovica su bolesti (auto)imune prirode, genetske bolesti, mehanička oštećenja. Dakle, sve što kroz kronične bolesti na kraju dovodi do bubrežnog zatajenja, odnosno progresije kronične bubrežne bolesti, uvelike je moguće spriječiti, pogotovo ako govorimo o šećernoj bolesti i arterijskoj hipertenziji - kažu naši sugovornici.

Kad je riječ o simptomima, uvijek ih ima, samo ovisi prepoznajemo li ih.

- Kako bubrežna bolest ima pet faza, gotovo u svakoj se može nešto utvrditi i vidjeti kako se zapravo bolest manifestira. Kad je bubrežna bolest uznapredovala, tada se pojave pravi simptomi, a to je već negdje kad se izgubi 50 posto bubrežne funkcije, tada bude promjena u urinu, je li taman, ili jako bijel ili pjenušav, može se pojaviti hipertenzija, uroinfekcije, kamenci u bubregu. U početku, ako se ne obave neke pretrage, simptoma gotovo da i nema - kaže dr. Dorčić.

- Kod osoba sa šećernom bolešću, a to je ipak populacija koja najviše pati od kroničnih bubrežnih bolesti, laboratorijske pretrage su najučestaliji i najbolji način za otkrivanje poremećaja rada bubrega, a te pretrage su dostupne i u laboratorijima domova zdravlja. Osim glukoze, vrijednosti kreatinina, ureje, kalija i tromjesečnog hemoglobina HbA1c, analizira se i (24-satni urin), pa kroz analizu i određivanje količine proteina i albumina možemo vidjeti je li i u kojoj mjeri prisutna bubrežna ozljeda odnosno insuficijencija. Tu je i analiza cistatina C, a radi se o laboratorijskoj pretrazi koja je preciznija i bolje odražava bubrežnu funkciju nego kreatinin, posebice kod pacijenata s visokim stupnjem pretilosti ili pak kod teške pothranjenosti - kaže doc. Liberati Pršo.

Dobrom kontrolom dijabetesa i hipertenzije (optimalni tlak je prema važećim smjernicama 120-140/80 mmHg) pomoću lijekova, te pravilnom prehranom i stilom života, ističe nefrolog Dorčić, bubrežna se bolest može dugo držati pod nadzorom.

- Kad je pacijent u uznapredovaloj fazi bubrežne bolesti, može se početi pripremati za transplantaciju, a to uključuje brojne testove i pretrage za sve druge organe, kako bi pacijent bio pripremljen za operativni postupak. Kada počne s dijalizom, automatski dolazi na listu čekanja Eurotransplanta, koji je međunarodna organizacija i Hrvatska ima čast biti dio toga od 2007. godine. Priprema za transplantaciju provodi se prema nacionalnim smjernicama izrađenima u suradnji s Hrvatskim društvom za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju, a usklađene su s europskim smjernicama. Hrvatska je u vrhu Europe po transplantaciji bubrega i broju donora - ističe dr. Dorčić.

Ravnoteža nutrijenata: što je nužno, a što može štetiti?

Nedostatak određenih vitamina i minerala također je jedna od karakteristika kod osoba koje boluju od kroničnih bubrežnih bolesti.

- Okosnica suplementacije kod bubrežnih bolesnika je vitamin D radi imunoloških funkcija i održavanja koštanog zdravlja; potom, u svrhu održavanja stvaranja krvnih stanica, odnosno sprečavanja anemije, kontrola i primjena folacina, željeza i eritropoetina te na kraju krajeva, u svrhu održavanja mišićne mase, primjena karnitina te proteinska prehrana odnosno primjena određenih aminokiselina. Treba biti oprezan kod davanja suplemenata kao što su cink, bakar, selen, kalcij, proteini te suplementi koji sadrže kalij. Dugotrajno liječenje određenim lijekovima za dijabetes, kao što je recimo metformin, a takvih osoba ima i u ovom segmentu kroničnih i bubrežnih bolesti, može dovesti do deficita i vitamina B skupine, pogotovo B12, pa se i na to treba paziti. Pacijenti koji imaju visoke stupnjeve bubrežne insuficijencije trebaju značajno smanjiti unos proteina, dok pacijenti kad dođu već u postupak dijalize, ga itekako trebaju povećati. Ukoliko se mikronutricija pažljivo primjenjuje, uz adekvatnu dijagnostiku deficita te praćenje nadoknade, štetnije je ne dati pacijentu neki suplement samo iz straha zato što je bubrežni bolesnik, nego mu dati onoliko koliko je potrebno da se korigira taj deficit - zaključuju naši sugovornici.

04. lipanj 2026 03:17