Prim.dr.sc. Borka Pezo Nikolić, kardiologinja. VEDRAN PETEH CROPIX
potražite pomoć

Kardiologinja Pezo Nikolić: Ovih pet simptoma nisu normalna posljedica vrućine. Srce je među prvim žrtvama toplinskog vala!

Kako zaštititi organizam tijekom ekstremnih vrućina

Novi toplinski val je ovdje, klime rade punom snagom, boce s vodom nosimo sa sobom na svakom koraku, ne izlazi nam se van. I dok većina ljudi vjeruje da je najveći problem ljetnih vrućina osjećaj nelagode, liječnici upozoravaju da visoke temperature mogu ozbiljno opteretiti srce i krvne žile. Upravo tijekom toplinskih valova iz godine u godinu raste broj ljudi koji zbog dehidracije, naglog pada krvnog tlaka ili pogoršanja kroničnih bolesti završavaju u hitnim službama. Kako zaštititi organizam kada temperature ponovno prijeđu 35 stupnjeva, kome prijeti najveći rizik i zašto neke navike koje smatramo bezazlenima mogu biti opasne, objasnila nam je prim. dr. sc. Borka Pezo Nikolić, kardiologinja.

- Ljeto je razdoblje u kojem je organizam suočen s pojačanim toplinskim opterećenjem i velikim zahtjevima za termoregulaciju. Zbog sve češćih toplinskih valova, upozorenja meteorologa i meteoalarmi postali su dio naše svakodnevice. Upravo zato važno je razumjeti kako visoke temperature utječu na srce i krvne žile te kako smanjiti zdravstvene rizike.

image

Životna dob nije presudan čimbenik - puno je važnija prisutnost kroničnih bolesti, govori doktorica.

VEDRAN PETEH CROPIX

Iako većina ljudi spas od vrućine traži u hladu i rashlađenim prostorima, tijekom ljetnih toplinskih valova iz godine u godinu bilježimo porast broja pregleda u hitnim službama te hospitalizacija zbog dehidracije i komplikacija koje ona može izazvati, osobito kod starijih osoba i kroničnih bolesnika - objašnjava i dodaje kako su kronični bolesnici posebno osjetljiva skupina tijekom toplinskih valova. Isto tako važno je znati da neki lijekovi mogu povećati osjetljivost kože na sunce, odnosno uzrokovati fotosenzitivnost.

- Istodobno, visoke temperature dovode do širenja krvnih žila, a ako se tome pridruži nedovoljan unos tekućine i dehidracija, može doći do značajnog pada krvnog tlaka, vrtoglavice, nesvjestice ili pogoršanja postojeće srčane bolesti. Unatoč tome, terapiju nikada ne treba samoinicijativno prekidati ili mijenjati. Ako se zbog vrućine jave tegobe ili izrazito nizak krvni tlak, potrebno je javiti se liječniku koji će procijeniti treba li privremeno prilagoditi terapiju - kaže kardiologinja.

image

Val vrućine širi se zemljom

SHUTTERSTOCK

Nikako alkohol

Hladno pivo možda zvuči primamljivo, ali nije dobro rješenje. Alkohol potiče gubitak tekućine i dodatno dehidrira organizam, što tijekom velikih vrućina može povećati rizik od pada krvnog tlaka, nesvjestice i srčanih komplikacija. Puno bolji izbor su voda ili napitci koji nadoknađuju tekućinu i elektrolite, naglašava dr. Pezo Nikolić.

Kaže kako je jako bitno osigurati dovoljan dnevni unos tekućine. Ali ne u smislu - pijte dovoljno vode, nego da se nikada ne dopusti biti žedan.

- Nemojte piti tek kada osjetite žeđ jer je to već znak da je organizmu potrebna nadoknada tekućine. Većini odraslih tijekom velikih vrućina preporučuje se unos oko 2 do 2,5 litre tekućine dnevno, ovisno o tjelesnoj aktivnosti i gubicima znojenjem. Poseban oprez potreban je kod osoba koje uzimaju diuretike te kod bolesnika s uznapredovalim zatajenjem srca ili kroničnom bubrežnom bolešću. Oni ne bi smjeli samostalno povećavati unos tekućine, nego se o tome trebaju savjetovati sa svojim liječnikom - govori nam.

Isto tako sama životna dob nije presudan čimbenik - puno je važnija prisutnost kroničnih bolesti. Istina je da mlađe osobe uglavnom lakše podnose visoke temperature jer imaju bolju sposobnost prilagodbe organizma.

- Kod njih međutim češće viđamo rizična ponašanja poput prekomjernog unosa alkohola, intenzivne tjelesne aktivnosti ili dugotrajnog boravka na suncu u najtoplijem dijelu dana. S druge strane, starije osobe imaju slabiju sposobnost termoregulacije i češće boluju od kroničnih bolesti, zbog čega su pod većim rizikom od komplikacija. Dakle, i mladi i stariji mogu imati ozbiljne posljedice toplinskog vala - samo iz različitih razloga.

image

Slušajte svoje tijelo

SHUTTERSTOCK

Pet najvažnijih savjeta kardiologinje za sigurno ljeto

1. Pijte dovoljno tekućine - nemojte čekati žeđ

Žeđ je već znak da organizmu nedostaje tekućine. Većini zdravih odraslih osoba tijekom velikih vrućina potrebno je oko 2-2,5 litre tekućine dnevno, osim ako liječnik nije drugačije preporučio.

2. Izbjegavajte sunce između 10 i 17 sati

Ako morate biti vani, potražite hlad, nosite laganu svijetlu odjeću, šešir i zaštitite kožu kremom sa zaštitnim faktorom.

3. Ne prekidajte terapiju na svoju ruku

Visoke temperature mogu sniziti krvni tlak, ali lijekove za srce i tlak nikada nemojte samostalno ukidati ili smanjivati. Ako imate tegobe, javite se svom liječniku.

4. Zaboravite na alkohol kao osvježenje

Hladno pivo ili druga alkoholna pića dodatno dehidriraju organizam i mogu povećati rizik od pada tlaka, nesvjestice i srčanih komplikacija.

5. Slušajte svoje tijelo

Vrtoglavica, jaka slabost, ubrzan rad srca, bol u prsima ili otežano disanje nisu normalna posljedica vrućine. U tom slučaju odmah se sklonite u hlad, nadoknadite tekućinu. Ako simptomi ne prolaze ili su izraženi, potražite liječničku pomoć

10. kolovoz 2026 14:44