Koliko često vam se ovo događa? Neurolog otkriva pet očitih znakova kognitivnog propadanja

Za razliku od bolova u leđima ili koljenu, koji nas vrlo brzo upozore da nešto nije u redu, kognitivno propadanje često ne primjećujemo odmah. Ovo stanje, naime, normalan je dio starenja. Možda ćete primijetiti da vam je sve izazovnije ili teže pratiti razgovor, sjetiti se telefonskog broja ili obaviti jednostavan zadatak koji ste nekada radili gotovo automatski. Prema Benu Parrisu, profesoru kognitivne neuroznanosti na School of Psychology Sveučilišta Bournemouth, dio odgovora nalazi se u frontalnom režnju mozga. On se nalazi iza čela i odgovoran je za takozvane izvršne funkcije, odnosno planiranje, organizaciju, usmjeravanje pažnje i sposobnost prilagodbe različitim situacijama. Frontalni režanj s godinama prirodno prolazi kroz promjene, ali brzina tog procesa razlikuje se od osobe do osobe, piše The Telegraph.

Zato vrijedi obratiti pozornost na prve promjene. Same po sebi ne znače da osoba ima demenciju, međutim, njihovo učestalo pojavljivanje ili pogoršavanje razlog je za razgovor s liječnikom. Profesor Parris navodi nekoliko znakova koji upućuju na kognitivno propadanje mozga:

1. Sve teže istodobno radite dvije stvari

Jedan od ranijih znakova promjena u kognitivnom funkcioniranju može biti poteškoća pri prebacivanju s jednog zadatka na drugi. Primjerice, kako objašnjava profesor, pripremate ručak i istodobno razgovarate s partnerom. Dok ste ovaj multitasking nekada obavljali gotovo automatski, sada možda primjećujete da vam treba više vremena za odgovaranje jer vam je pažnja još uvijek usmjerena na ono što trebate napraviti u kuhinji.

- To je povezano s kognitivnom fleksibilnošću, odnosno sposobnošću mozga da prebacuje pažnju između različitih zadataka. Sposobnost istodobnog upravljanja različitim zahtjevima jedan je od složenijih svakodnevnih zadataka, pa promjene na tom području mogu postati primjetne relativno rano – ističe Parris.

2. Izostavljate riječi iz rečenica

Umor, stres ili rastresenost mogu učiniti da pogrešno izgovorimo riječ ili je jednostavno preskočimo. Ipak, ako se taj scenarij ponavlja često, vrijedi obratiti pažnju. Parris takve pogreške povezuje s inhibicijom odgovora, jednom od izvršnih funkcija frontalnog režnja. Ona nam pomaže usredotočiti se na relevantne informacije i potisnuti one koje nam u određenom trenutku nisu potrebne. Učestalo izostavljanje riječi može biti jedan od ranih znakova jezičnih promjena koje se mogu pojaviti kod kognitivnog slabljenja, iako samo po sebi nije dovoljno za postavljanje dijagnoze.

3. Miješate riječi koje su međusobno povezane

Još jedan znak na koji treba obratiti pozornost jest učestalo zamjenjivanje riječi sličnog značenja ili onih koje pripadaju istoj skupini. Ako, primjerice, želite reći ‘vilica‘, ali vam umjesto toga na pamet dolaze ‘žlica‘ ili ‘nož‘, riječ koju tražite nije jedina koja se aktivira u vašem umu. Problem nastaje ako se takve zamjene događaju sve češće i ako su riječi koje izgovarate sve udaljenije od one koju ste zapravo željeli reći. Učestalost takvih pogrešaka, kao i udaljenost između izgovorene i namjeravane riječi koju ste željeli izreći, mogu pružiti informacije o ozbiljnosti kognitivnih promjena.

4. Ulazite u trgovinu bez novčanika

Naizgled jednostavan odlazak po kruh i mlijeko zapravo uključuje niz mentalnih procesa. Morate se sjetiti što trebate kupiti, odlučiti u koju ćete trgovinu otići i konačno, pobrinuti se oko načina plaćanja. Kada sve funkcionira kako treba, o tim koracima gotovo uopće ne razmišljamo. No ako sve češće izlazite iz kuće bez novčanika ili zaboravljate neki drugi dio plana (popis namirnica), moguće je da imate poteškoća s radnim pamćenjem. Jedan takav događaj nije razlog za paniku, ali učestalo ponavljanje predstavlja razlog za propitkivanje.

5. Kružite po trgovini i ne možete pronaći ono što tražite

Kada idemo u trgovinu, oslanjamo se na kratkoročno pamćenje kako bismo zapamtili što trebamo kupiti, ali i na prostorno pamćenje, koje nam omogućuje da razumijemo gdje se nalazimo u odnosu na okolinu. Ako te sposobnosti oslabe, objašnjava profesor, možete primijetiti da se više puta vraćate u isti prolaz jer ste zaboravili gdje ste već bili ili što ste ondje tražili.

Kada su promjene učestale, posjetite liječnika

Ako primijetite da kognitivne promjene počinju značajno utjecati na svakodnevni život ili se postupno pogoršavaju, preporučuje se razgovor s liječnikom. Posebno je važno reagirati ako promjene primijete članovi obitelji. Osoba sama ponekad nije svjesna vlastitog kognitivnog propadanja, stanje poznato kao anosognozija. Uzrok simptoma ne mora nužno biti demencija. Slične tegobe mogu biti povezane i s drugim zdravstvenim problemima, uključujući moždani udar ili tumor, zbog čega je pravodobna liječnička procjena važna.

‘Hrana‘ za dobar mozak

Preporuke su u velikoj mjeri iste kao i one koje vrijede za očuvanje fizičkog zdravlja.

• Krećite se i hranite se zdravo

Tjelovježba i prehrana među najvažnijim su čimbenicima na koje možemo utjecati. Prehrana bogata nutrijentima poput folata i omega-3 masnih kiselina, kao što su zeleno lisnato povrće, riba, orašasti plodovi i bobičasto voće, povezuje se sa sporijim kognitivnim propadanjem. Također, trening snage dvaput tjedno povezan je s manjim smanjenjem volumena mozga i boljim rezultatima na testovima pamćenja, dok aerobna aktivnost poboljšava cirkulaciju, uključujući dotok krvi u mozak.

• Ograničite unos alkohola i prestanite pušiti

Konzumiranje alkohola povezuje se sa smanjenjem volumena pojedinih dijelova mozga važnih za pamćenje te lošijim rezultatima na testovima kognitivnih sposobnosti. Pušenje je još jedan čimbenik koji vrijedi izbjegavati želite li očuvati tjelesno i kognitivno zdravlje.

• Čitajte i učite nove vještine

Baš kao što tjelesna aktivnost čuva tijelo, mentalna aktivnost pomaže očuvanju kognitivnih funkcija. Stoga su aktivnosti poput učenja sviranja novog instrumenta ili učenja novog jezika, čitanja zahtjevnijih knjiga, računanja bez kalkulatora, rješavanja zagonetki i kvizova itekako dobrodošle u jačanju kognitivnih sposobnosti. Svaka se mentalna aktivnost povezuje s odgodom kognitivnog propadanja.

• Budite među ljudima i provodite vrijeme u prirodi

Društveni život je izuzetno važan. Razgovor, druženje s prijateljima i obitelji te planiranje zajedničkih aktivnosti zahtijevaju da mozak obrađuje informacije, pamti detalje, prati razgovor i prilagođava se drugima. Uz to, boravak u prirodi povezuje se s boljim radnim pamćenjem. Stoga iskoristite svaki trenutak za druženje, razgovor i boravak u prirodi i to s ljudima čije vam društvo najviše znači.