Od svibnja se porast infekcija majmunskim boginjama stalno povećava širom svijeta, izvan zapadnih i srednjoafričkih zemalja u kojima je bolest endemska. Od polovice svibnja do 27. srpnja 2022., potvrđeno je više od 20.000 slučajeva majmunskih boginja izvan endemskih zemalja, a od toga 13.043 u zemljama europske regije. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) u Hrvatskoj je do sada potvrđeno 11 slučajeva.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je epidemiju majmunskih boginja globalnom zdravstvenom krizom jer je bolest pogodila više od 16.000 ljudi u 74 zemlje.
- Odlučio sam da globalna epidemija majmunskih boginja predstavlja izvanredno stanje u području javnog zdravlja od međunarodnog značaja. Procjena WHO-a je da je rizik od majmunskih boginja umjeren na globalnoj razini i u svim regijama, osim u europskoj regiji gdje procjenjujemo rizik kao visok - rekao je šef WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus na nedavnoj konferenciji za novinare. Suvoditelj Grupe za istraživanje cjepiva klinike Mayo dr. Richard Kennedy, također je iznio svoje mišljenje, navodeći da se epidemija majmunskih boginja proširila daleko izvan onoga što vidimo u tipičnim epidemijama i vjerojatno će zahtijevati kolektivni globalni napor da se zaustavi.
Nakon korone nova pandemija?
Kako se virus majmunskih boginja nastavlja širiti diljem svijeta, postoji strah da bi bolest mogla donijeti još jednu pandemiju sličnu covid-19. Međutim, stručnjaci ističu da je bolest majmunskih boginja uglavnom blaga i samoograničavajuća. Oboljeli se oporave bez ikakvog liječenja specifičnog za majmunske boginje. Dr. William Schaffner, profesor medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Vanderbilt, rekao je da je bolest blaga iako može trajati neko vrijeme. Budući da se majmunske boginje rješavaju same od sebe, nema dostupnog specifičnog lijeka. Međutim, Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) preporučili su antivirusni lijek tecovirimat u slučaju teškog oblika bolesti.
Uobičajeni simptomi
Iako su simptomi majmunskih boginja slični bolesti velikih boginja, oni su manje teški. Uobičajeni simptomi infekcije majmunskim boginjama uključuju:
* groznicu
* glavobolju
* grlobolju
* natečene limfne čvorove
* bol u leđima
* nedostatak energije
* osip u početnoj fazi
* bolne lezije kako bolest napreduje.
Češći su netipični simptomi
U oboljelih u neendemskim zemljama prodromalni simptomi (umor, povišena tjelesna temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima i leđima, grlobolja) često izostaju ili im prvo prethodi osip koji je često atipičan - svega nekoliko lezija i/ili ograničen na genitalnu ili perianalnu regiju, a prisutne lezije mogu biti u različitim stadijima.
Tko je u rizičnoj skupini
Među oboljelima ima 82 žene, a 16 oboljelih osoba mlađe je od 18 godina. Za sada su većina svih oboljelih muškarci koji se deklariraju kao MSM (muškarci koji imaju spolne odnose s muškarcima. Među oboljelima su i 82 žene, a 16 oboljelih su djeca mlađa od 18 godina. Radi se o prijenosu bliskim kontaktom i svatko u bliskom kontaktu s bolesnom osobom može se zaraziti i oboljeti. Dokazi ukazuju na to da majmunske boginje nisu spolno prenosiva bolest - bilo koja vrsta bliskog fizičkog kontakta između bilo kojeg čovjeka može širiti majmunske boginje, bez obzira je li kontakt seksualan ili ne.
Što ako se razbolimo
Inkubacija bolesti je uobičajeno od 6 do 13 dana, a rjeđe od 5 do 21 dan. Liječenje je simptomatsko i u većini slučajeva bolest prođe kroz dva do četiri tjedna. Osobama s blagim simptomima savjetuje se odmaranje i pijenje mnogo tekućine, a u težim slučajevima propisuju se antivirusni lijekovi. HZJZ je objavio preporuke o tome kako se treba ponašati u slučaju pojave bolesti:
* oboljela osoba treba ostati izolirana u odvojenoj sobi dok god kraste, koje su dio osipa, ne otpadnu,
* ne smije dijeliti predmete s ostalim članovima kućanstva (npr. odjeću, posteljinu, ručnike, pribor za jelo, tanjure, čaše),
* suzdržati se od seksualne aktivnosti i bliskog fizičkog kontakta dok se osip ne povuče.
* posebno treba izbjegavati bliski kontakt s osobama oslabljenog imunološkog sustava, malom djecom, trudnicama i, iz predostrožnosti, s kućnim ljubimcima.
* Bliski kontakti oboljele osobe trebaju pratiti zdravstveno stanje u razdoblju od 21 dan od zadnjeg kontakta s oboljelom osobom, što uključuje mjerenje tjelesne temperature dva puta dnevno i u slučaju pojave simptoma javiti se nadležnom liječniku ili epidemiologu koji provodi zdravstveni nadzor nad osobom koja je identificirana kao bliski kontakt bolesnika,
* izbjegavati bliski fizički kontakt s malom djecom, trudnicama i imunokompromitiranim osobama, budući da su to skupine kod kojih je povećan rizik od težih oblika bolesti,
* članovi obitelji i osobe koje njeguju oboljelu osobu trebaju nositi masku i jednokratne rukavice te održavati higijenu ruku (pranje i dezinfekcija),
* u prostoriji u kojoj boravi oboljela osoba treba se za vrijeme bolesti spriječiti podizanje prašine (ne koristiti usisivač, ne mesti na suho, ne koristiti ventilator),
* čistiti prostorije vlažnom krpom s uobičajenim sredstvima za čišćenje, a povremeno treba dezinficirati površine tijekom bolesti i po završetku bolesti,
* odjeću i posteljinu oboljeloga ne rastresati, već pažljivo bez podizana prašine staviti u najlonsku veću do pranja,
* odjećom i posteljinom oboljele osobe treba rukovati s rukavicama i maskom.
Hoćemo li se trebati cijepiti?
U Europskoj uniji je registrirano cjepivo protiv velikih boginja koje je temeljeno na nereplicirajućem virusu vakcinije. U pretkliničkim studijama pokazalo je visoku razinu zaštite od smrtonosne doze virusa majmunskih boginja, a iako nije formalno registrirano za sprječavanje majmunskih boginja, smatra se da će u velikoj mjeri biti učinkovito u zaštiti ljudi od majmunskih boginja.
Europski centar za kontrolu bolesti (ECDC) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučili su primjenu tog cjepiva za zaštitu osoba izloženih majmunskim boginjama (unutar 4 -14 dana od prvog izlaganja), a ovisno o dostupnim količinama cjepiva i epidemiološkoj situaciji u zemlji, dolazi u obzir i procjepljivanje određenih kategorija stanovništva.
Europska komisija je novcem za hitna stanja kupila 100.000 doza cjepiva koje će donirati zemljama članicama. Hrvatska će dobiti 1400 doza cjepiva koje se očekuje do kraja ove godine i vjerojatno će biti namijenjeno osobama pod povećanim rizikom.