Moždani udar ne pogađa samo starije osobe. Premda je u toj životnoj dobi znatno češći, može se dogoditi i mladima, koji zbog toga ponekad ne prepoznaju ozbiljnost prvih simptoma i prekasno potraže pomoć. Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazuju porast broja evidentiranih novih slučajeva među osobama mlađima od 55 godina između 2017. i 2022., no za pouzdanu procjenu trenda potrebno je analizirati dobno specifične stope kroz dulje razdoblje. O tome zašto moždani udar nastaje i u mlađoj dobi, na koje znakove treba odmah reagirati te kako smanjiti rizik razgovarali smo s prim. dr. sc. Stelom Rutović, specijalisticom neurologije iz KB-a Dubrava.
Zašto se moždani udar kod mladih teže prepoznaje?
Simptomi moždanog udara u osnovi su slični neovisno o životnoj dobi. Najčešće se radi o iznenadnoj slabosti jedne strane tijela, smetnjama govora, asimetriji lica, poremećajima vida ili ravnoteže. Iako pojedina istraživanja upućuju na određene razlike u učestalosti pojedinih simptoma između mlađih i starijih bolesnika, klinička slika, kaže neurologinja, prvenstveno ovisi o lokalizaciji i opsegu moždanog oštećenja. Razlika je često u prepoznavanju simptoma.
- Kod starije osobe koja iznenada počne otežano govoriti ili joj oslabi ruka, relativno brzo posumnjamo na moždani udar. Kod mlađih osoba isti se simptomi ponekad pripisuju drugim uzrocima, osobito ako nemaju poznate čimbenike rizika. Osim toga, mlađe osobe mogu podcijeniti ozbiljnost simptoma jer ne očekuju da bi u njihovoj dobi moglo doći do moždanog udara, što može dovesti do odgađanja traženja medicinske pomoći - upozorava.
Čimbenici rizika za moždani udar kod mladih
Nekoliko je specifičnih uzroka koji su u toj populaciji relativno češći.
- Među njima su disekcije vratnih arterija, odnosno rascjep unutar arterijske stijenke, određene srčane anomalije, poput otvorenog ovalnog otvora (PFO), koji u određenim okolnostima može biti povezan s nastankom moždanog udara, te pojedina protrombotska stanja i autoimune bolesti. Migrena s aurom također je povezana s povećanim rizikom od ishemijskog moždanog udara, a ta je povezanost posebno dobro dokumentirana kod mlađih žena. Dodatnu pozornost treba obratiti na primjenu kombinirane hormonske kontracepcije koja sadrži estrogen te na određene čimbenike povezane s trudnoćom i razdobljem nakon poroda - kaže dr. Rutović.
Uz navedeno, dodaje da važnu ulogu i u mlađoj životnoj dobi imaju klasični vaskularni čimbenici rizika, poput povišenog krvnog tlaka, pušenja, šećerne bolesti, poremećaja masnoća u krvi, pretilosti i nedovoljne tjelesne aktivnosti. Rizik od moždanog udara može povećati i konzumacija određenih droga.
- Zbog raznolikosti mogućih uzroka, dijagnostička obrada mlađih bolesnika s moždanim udarom često je opsežnija. Važno je utvrditi uzrok moždanog udara jer o tome ovisi daljnje liječenje i prevencija njegova ponovnog nastanka - pojašnjava.
Znakovi na koje treba obratiti pozornost
Pitali smo našu sugovornicu koji su prvi znakovi moždanog udara koje bi svatko trebao znati prepoznati.
- Prije svega, važno je obratiti pozornost na način nastanka simptoma. Za moždani udar karakteristična je iznenadna pojava neuroloških smetnji, često unutar nekoliko sekundi ili minuta. Najprepoznatljiviji znakovi su iznenadna slabost ili oduzetost jedne strane tijela, spušten usni kut te smetnje govora, bilo da osoba otežano izgovara riječi ili ima poteškoća s razumijevanjem govora. Mogu se pojaviti i nagli gubitak vida, dvoslike te iznenadni poremećaji ravnoteže i koordinacije. Izrazito jaka, naglo nastala glavobolja, osobito ako je osoba opisuje kao najjaču u životu, također zahtijeva hitnu medicinsku obradu jer može upućivati na moždano krvarenje - navodi neurologinja Stela Rutović.
Važno je znati i da povlačenje simptoma ne znači da je opasnost prošla.
- Ako slabost ruke ili smetnje govora traju nekoliko minuta i zatim potpuno nestanu, moguće je da se radi o tranzitornoj ishemijskoj ataci, odnosno TIA-i, koja može biti upozorenje na moždani udar. Zato je iznimno važno pravodobno prepoznati simptome i odmah osigurati hitno medicinsko zbrinjavanje. Danas imamo učinkovite mogućnosti liječenja akutnog moždanog udara, ali njihov uspjeh u velikoj mjeri ovisi o vremenu proteklom od nastanka simptoma - upozorava.
Proces oporavka nakon moždanog udara
Mlađa životna dob uglavnom je povezana s povoljnijim funkcionalnim ishodom nakon moždanog udara, međutim, ističe dr. Rutović, to ne znači da je oporavak nužno brži ili potpun. Ishod uvelike ovisi o težini moždanog udara, lokalizaciji oštećenja, pravodobnosti liječenja i mogućnostima rehabilitacije.
- Rehabilitacija se temelji na istim osnovnim principima neovisno o životnoj dobi, a njezini se ciljevi prilagođavaju individualnim potrebama i životnim okolnostima bolesnika. Kod mlađih osoba posebna se pozornost često posvećuje povratku profesionalnim, obiteljskim i društvenim obvezama te aktivnostima koje su obavljale prije moždanog udara - kaže doktorica.
Ipak, jedan od važnih izazova kod mlađih bolesnika jest činjenica da dobar funkcionalni oporavak ne znači nužno i potpuni povratak prijašnjem načinu života.
- Bolesnik može biti samostalan u hodanju i osnovnim aktivnostima, a istodobno imati nemotoričke posljedice koje često nisu odmah vidljive okolini. Među njima se posebno ističu izražen umor, smetnje pažnje, koncentracije i pamćenja, poremećaji spavanja te emocionalne poteškoće, uključujući depresiju i anksioznost. Takve posljedice mogu znatno utjecati na kvalitetu života i otežati povratak svakodnevnim i profesionalnim aktivnostima, čak i kada je motorički oporavak vrlo dobar - govori nam naurologinja i naglašava da je u rehabilitaciji, osim motoričkog oporavka, važno obuhvatiti i kognitivne te psihološke poteškoće, uz individualiziran i multidisciplinaran pristup.
Promjenom životnih navika možemo spriječiti 80 posto moždanih udara
Procjenjuje se da bi se odgovarajućim preventivnim mjerama moglo spriječiti i do 80 posto moždanih udara. Velik dio rizika povezan je s čimbenicima na koje možemo utjecati, zbog čega promjene životnih navika i pravodobno liječenje postojećih bolesti imaju iznimno važnu ulogu u prevenciji.
- Kad govorimo o preventivnim mjerama, prije svega bih izdvojila redovitu kontrolu krvnog tlaka. Hipertenzija je jedan od najvažnijih čimbenika rizika, a velik broj ljudi, uključujući i mlađe osobe, nije ni svjestan da ima povišen tlak. Zato je važno povremeno ga izmjeriti, čak i kada se osjećamo potpuno zdravo. Uz to, savjetovala bih prestanak pušenja, redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje primjerene tjelesne težine i uravnoteženu prehranu. Preporučuje se najmanje 150 minuta aerobne tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta tjedno. Važno je i ograničiti unos alkohola te kontrolirati vrijednosti šećera i masnoća u krvi, osobito kod osoba koje imaju dodatne čimbenike rizika ili obiteljsku sklonost kardiovaskularnim bolestima. Jednako je važno pravodobno prepoznati i odgovarajuće liječiti već postojeće bolesti te redovito uzimati propisanu terapiju, čak i kada one ne uzrokuju nikakve tegobe. Mladima bih posebno naglasila da o prevenciji ne trebaju početi razmišljati tek u pedesetim ili šezdesetim godinama. Briga o zdravlju važna je već u mlađoj životnoj dobi, a životne navike koje tada usvojimo mogu imati velik utjecaj na rizik od kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti u budućnosti - zaključuje neurologinja Stela Rutović.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....