Europa danas raspolaže znanstvenim spoznajama koje mogu promijeniti tijek kardiometaboličkih bolesti. Izazov je taj napredak brzo i dosljedno pretočiti u prevenciju, rano dijagnosticiranje, kontinuitet skrbi i dostupnost liječenja. Upravo je to bila polazišna točka događanja „State of Health - The Milan Dialogue”. Događanje je okupilo predstavnike iz više europskih zemalja kako bi utvrdili zajedničke prepreke i preduvjete koji bi Europi omogućili da znanstvena postignuća pretvori u bolje zdravstvene ishode.
Zdravlje i konkurentnost
Samo kardiovaskularne bolesti Europsku uniju stoje više od 282 milijarde eura godišnje, od čega se oko 47 milijardi eura odnosi na izgubljenu produktivnost. Tijekom 2021. godine zbog bolesti i invaliditeta izgubljeno je 256 milijuna radnih dana, a zbog prijevremenih smrti 1,3 milijuna godina potencijalnog radnog vijeka.
Sudionici događanja u Milanu istaknuli su da velik dio ekonomskog tereta kardiometaboličkih bolesti proizlazi iz njihovih komplikacija te da znatan dio troškova nastaje izvan zdravstvenih proračuna – za pojedince, obitelji, tržište rada i sustave socijalne zaštite.
Tri izazova, jedan zajednički smjer
Izdvajaju se tri ključna područja. Prvo je rano dijagnosticiranje. U Europskoj regiji Međunarodne dijabetičke federacije (IDF) 2024. godine s dijabetesom je živjelo oko 65,6 milijuna odraslih osoba, a njih 33,6 posto, odnosno približno 22 milijuna ljudi, nije znalo da ima dijabetes. Međutim, rano prepoznavanje rizika ima vrijednost samo ako nakon dijagnoze slijedi jasno definiran i kontinuiran put zdravstvene skrbi.
Drugo područje odnosi se na kontinuitet skrbi i mjerenje zdravstvenih ishoda. Putovi zdravstvene skrbi često su fragmentirani, a zajednički standardi nedostaju. Samo šest država članica sustavno prati kardiovaskularne ishode putem elektroničkih zdravstvenih kartona, dok većina nema sveobuhvatne nacionalne registre kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa.
Treće je područje pravodobna i pravedna dostupnost liječenja. Za lijekove odobrene centraliziranim postupkom u Europskoj uniji od 2021. do 2024. godine, medijan vremena od odobrenja do njihove dostupnosti pacijentima iznosio je 532 dana, uz raspon od 56 do 1.201 dana, ovisno o tržištu. Međutim, formalna dostupnost ne znači nužno i stvaran pristup liječenju. Kasno postavljanje dijagnoze, nepovezani putovi zdravstvene skrbi i nedostaci u daljnjem praćenju mogu onemogućiti da terapija dođe do pacijenata kojima je potrebna.
Europa ima prednost koju ne koristi
- Prevenciju kardiometaboličkih bolesti danas je moguće provoditi u velikom opsegu, a Europa si ne može priuštiti da stoji na mjestu. Lijekovi i dokazi postoje, ali potrebni modeli financiranja i sustavi još nisu uspostavljeni. Kada je riječ o prevenciji, Europa ima prednost koju gotovo i ne koristi: centralizirane sustave koji omogućuju brzu i široku primjenu dokazano učinkovitih intervencija. Vrijeme je da ponovno uspostavimo ravnotežu između ciljeva i resursa u zdravstvu. Izdvajanje tri centa od svakog eura za prevenciju nije dovoljno, a naši su postojeći sustavi osmišljeni za neposredno liječenje akutnih stanja, a ne za dugoročno očuvanje zdravlja velikog broja ljudi. Iskoristi li mogućnost prevencije kardiometaboličkih bolesti na razini cijele populacije, Europa će ojačati svoje zdravstvene sustave, dugoročnu održivost javnih financija i konkurentnost - rekao je David A. Ricks, predsjednik Uprave i glavni izvršni direktor tvrtke Eli Lilly and Company, koja je organizirala okupljanje u Milanu povodom godišnjeg kongresa Europskog udruženja za proučavanje dijabetesa (EASD) 2026. godine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....