Muškarci misle da su sigurni do pedesete, ali istina je drukčija: U ovoj dobi naglo raste rizik od srčanog udara

Srčane bolesti i dalje su vodeći uzrok obolijevanja i smrti kod muškaraca i žena diljem svijeta, pa i u Hrvatskoj. Istraživači nastoje ne umanjivati rizike za žene, koje mogu, primjerice, imati drukčije i netipičnije znakove srčanog udara.

Međutim, s obzirom na to da žene češće i redovitije odlaze na zdravstvene preglede, a muškarci imaju značajnu prednost kada je riječ o riziku od srčanog udara, istraživači se nadaju da će se više poduzeti kako bi se potaknulo muškarce da ranije odu na procjenu rizika za kardiovaskularne bolesti. Ako je suditi prema novim studijama, kardiovaskularni pregled trebali bi napraviti još u mlađoj dobi.

Prema novoj studiji, rizik od kardiovaskularnih bolesti za muškarce počinje rasti u srednjim tridesetima – znatno ranije nego što se sličan trend javlja kod žena.

Istraživači sa sjedištem u SAD-u pratili su zdravlje 5.112 ljudi u prosjeku oko 34 godine. Budući da su sudionici bili zdravi i u dobi od 18 do 30 godina kada je studija započela sredinom 1980-ih, mogli su pratiti slučajeve kardiovaskularnih bolesti (uključujući moždane udare i zatajenje srca) tijekom vremena.

Ateroskleroza koja se godinama razvija utječe i na porast krvnog tlaka koji je najčešći pojedinačni rizični čimbenik za srčane bolesti.

Prostock-studio/Shutterstock

Rani markeri

Prema podacima, 35 godina je kritična dob kada se počinju pojavljivati razlike između rizika od kardiovaskularnih bolesti kod muškaraca i žena. Žene još u tim godinama uživaju zaštitu protektivnih hormona, a većinu razlike uzrokuje koronarna bolest srca, najčešći uzrok srčanih udara, gdje masne naslage začepljuju arterije i blokiraju protok krvi.

- Kod muškaraca to se može činiti rano, ali srčane bolesti razvijaju se desetljećima, a rani markeri mogu se otkriti u ranoj odrasloj dobi. Probir u ranijoj dobi može pomoći u ranijem prepoznavanju čimbenika rizika, omogućujući preventivne strategije koje smanjuju dugoročni rizik - kaže epidemiologinja Alexa Freedman sa Sveučilišta Northwestern u SAD-u.

Nakon što su uzeli u obzir i druge čimbenike rizika za kardiovaskularne bolesti, uključujući krvni tlak, kolesterol, razinu šećera u krvi, status pušenja, tjelesnu aktivnost i tjelesnu težinu, razlika je smanjena, ali nije nestala.

Podaci su pokazali da muškarci dosežu razinu incidencije kardiovaskularnih bolesti od 5 posto otprilike sedam godina ranije od žena, odnosno 50,5 godina naspram 57,5 godina, u prosjeku. Za urođene srčane mane konkretno, incidencija od 2 posto doseže se kod muškaraca deset godina prije žena.

Moždani udari bez značajnije razlike po spolu

Što se tiče rizika od moždanog udara, razlika između muškaraca i žena nije bila velika, dok se jaz za zatajenje srca, kada ono ne pumpa onako kako bi trebalo, počeo pojavljivati kasnije u životu.

- Ispitanici su bili relativno mladi, svi su bili mlađi od 65 godina na posljednjem praćenju, a moždani udar i zatajenje srca obično se razvijaju kasnije u životu - kaže Freedman.

Iako studija nije detaljno obrađivala razloge za razliku između muškaraca i žena, razlike u spolnim hormonima i razinama kolesterola mogle bi dati djelomično objašnjenje. Smatra se da rizik za kardiovaskularne bolesti kod muškaraca počinje rasti već u srednjim tridesetima zbog niza bioloških, metaboličkih i životnih čimbenika koji se akumuliraju tijekom vremena i ranije se manifestiraju u muškaraca nego kod žena, što potvrđuju novija znanstvena istraživanja.

Glavni razlozi za raniji porast rizika kod muškaraca

• Kardiovaskularne promjene počinju rano

U srednjim tridesetima kod muškaraca dolazi do ubrzanog porasta stope razvoja ateroskleroze i drugih srčanih problema. Prije te dobi rizik je sličan za oba spola. Uzrok tome djelomično leži u tome što se ateroskleroza (nakupljanje plaka u arterijama) razvija vrlo polako i tiho, često desetljećima prije prvih simptoma. Sredinom 30-ih već se mogu akumulirati značajne promjene koje povećavaju rizik.

• Razlike u hormonskim i biološkim čimbenicima

Muškarci općenito imaju nižu razinu estrogena, hormona koji je kod žena prije menopauze povezan s nekim zaštitnim učincima na krvne žile (npr. povoljniji lipidni profil i bolja endotelna funkcija). Zato se razlika u riziku pojavljuje ranije u muškaraca. Istraživanja su pokazala da bi mogućnost hormonskih, genetskih i bioloških razlika mogla biti dio objašnjenja, iako nije potpuno rasvijetljeno.

• Tradicionalni čimbenici rizika počinju djelovati ranije

Neki od najvažnijih čimbenika koji povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti počinju se akumulirati još u 30-ima:

• Povišen krvni tlak (hipertenzija) – najčešći pojedinačni rizični čimbenik za srčane bolesti. Povišene razine LDL-kolesterola i poremećaji metabolizma lipida ubrzavaju stvaranje plaka u arterijama.
• Pretilost i metabolički sindrom – često povezani s višim rizikom za bolesti srca i krvnih žila.
• Dijabetes i inzulinska rezistencija – ozbiljno oštećuju krvne žile ako se ne kontroliraju.
• Pušenje, nezdrava prehrana, fizička neaktivnost i prekomjerni alkohol – kumulativno narušavaju kardiovaskularno zdravlje dugoročno.

Iako ovi čimbenici ne objašnjavaju u potpunosti raniji porast rizika kod muškaraca, njihov rani početak i kumulativni učinak vrlo je važan za razvoj bolesti. Zbog toga se sve više medicinskih stručnjaka slaže da prevencija i rani skrining trebaju početi već u 30-ima, a ne tek nakon 40 ili 50 godina života.

• Rizični obrasci zdravlja i ponašanja

Muškarci u 30-ima često imaju manje preventivnih pregleda, kasnije otkrivanje hipertenzije ili dislipidemije i rjeđe se obraćaju liječniku u usporedbi sa ženama. To znači da se prvi znaci zdravstvenih problema mogu otkriti tek kada su bolest i rizični čimbenici već napredovali.

Desetogodišnja razlika u riziku od srčanih mana između spolova već je i ranije zabilježena, no ova nova studija analizirala je novije podatke i proširila prethodne analize na više vrsta kardiovaskularnih bolesti. Istraživanje je objavljeno u časopisu Journal of the American Heart Association.