Godine 1995. na dominikanskom groblju u mađarskom gradu Vacu iskopano je 265 mumija. Ova lokacija za pokope bila je u upotrebi od 1731. do 1838. godine. Kombinacija niske temperature, postojanje ventilacije te niska vlažnost doprinijeli su izvrsnom očuvanju uzoraka. Nedavna DNA analiza očuvanog tkiva otkrila je mutaciju gena Adenomatous polyposis coli, odnosno APC gena koji se povezuje sa tom smrtonosnom gastrointestinalnom bolešću.
"Karcinom debelog crijeva je iznimno čest u današnje doba i dokazano je povezan s genetskim nasljeđem", tvrdi Rina Rosin-Arbesfeld, znanstvenica sa Sveučilišta u Tel Avivu na kojem se provelo istraživanje.
"Željeli smo otkriti jesu li ljudi i u prošlosti imali APC mutaciju, koliko je česta bila te je li možda riječ o sasvim istoj s kojom se susrećemo danas", ističe Rosin-Arbesfeld. Drugim riječima, tražili su potvrdu je li povećanje broja oboljelih od raka isključiva posljedica čovjekovog utjecaja na prirodu.
Znanstvenici tvrde da će ovo otkriće otvoriti posve nova područja u istraživanju porijekla patogenih elemenata.
Meka tkiva - riznica informacija za znanstvenike
Israel Hershkovitz, član istraživačkog tima koji je otkrio mutaciju, tvrdi da vrlo malo bolesti napada kostur, ali da meka tkiva iznimno dobro čuvaju dokaze o nekadašnjim bolestima. "Ona pružaju odličnu priliku za provođenje detaljnih genetskih analiza i testova kojima možemo utvrditi širok raspon patogena", kaže Hershkovitz.
Nezdrave navike suvremenog čovjeka, uključujući pretjeranu konzumaciju obrađene hrane i nedovoljnu količinu vježbanja, potiču razvoj karcinoma debelog crijeva. No, sada znamo da je za to sigurno odgovoran i APC gen. Drugim riječima, to znači da je predispozicija za dobivanje raka najvjerojatnije postojala daleko prije suvremenog doba.
S obzirom na to da je mutacija za sada pronađena u samo jednom uzorku, ipak su potrebna dodatna istraživanja kako bi se mogli izvući daljnji zaključci.