Ne javlja se samo u djetinjstvu, što dermatolozi žele da znate o ovom čestom, kroničnom upalnom stanju kože

Atopijski dermatitis jedna je od najčešćih kožnih bolesti. Kod tog kroničnog upalnog stanja kožna barijera ne funkcionira onako kako bi trebala i ne može u koži zadržati potrebnu vlagu, pa je olakšan prodor iritansa, alergena i bakterija, što vodi do crvenila kože, svrbeža i suhoće, ponekad i do pucanja i vlaženja.

Vodeći su simptom atopijskog dermatitisa crvene mrlje na koži koje svrbe i vraćaju se. Najčešće se ovo stanje javlja u ranom djetinjstvu, no može se razviti u bilo kojoj dobi. Smatra se da u razvijenim područjima pogađa oko 20 posto djece i mladih. Pored disfunkcije kožne barijere, više čimbenika utječe na njegov razvoj, uključujući genetsku predispoziciju i osjetljivost imunološkog sustava.

Često atopijski dermatitis nazivaju ekcemom, no ekcem se odnosi na upalno stanje kože i taj termin pokriva više tipova dermatitisa. Uz atopijski, to su i kontaktni, numularni, stazni (ili venski) dermatitis, dishidroza i neurodermitis. Svaki od njih ima svoje uzroke, okidače i obrasce.

Što se događa kada bukne

Atopijski dermatitis karakteriziraju dvije faze koje se izmjenjuju - aktivna, odnosno akutna ili upalna faza, te faza remisije. Tijekom upalne faze, zbog oslabljene kožne barijere, kreće lančana reakcija - nakon što vanjski okidači prodru u kožu, imunološki sustav pokreće pretjerani upalni odgovor. Oslobađaju se upalni citokini, što dovodi do crvenila, otekline i karakterističnog intenzivnog svrbeža.

Teško je tada odoljeti i ne počešati se, no češanje dodatno oštećuje kožnu barijeru i produljuje upalu. Dijelom i to pomaže objasniti zbog čega atopijski dermatitis može biti tako uporan i zašto ga je teško smiriti nakon što bukne.

Kako se razlikuje od drugih upalnih stanja kože

Po simptomima atopijski dermatitis može nalikovati drugim upalnim stanjima kože, često se miješa, primjerice, s psorijazom ili kontaktnim dermatitisom. Dr. Dendy Engelman, dermatologinja, navodi kako ih se može razlikovati po lokaciji, izgledu, debljini i opsegu osipa, kao i po intenzitetu svrbeža.

- Jak svrbež karakterističan je za atopijski dermatitis, a mrlje su suhe, upaljene, ponekad hrapave, obično locirane u pregibima laktova, iza koljena, na vratu ili oko očiju. S vremenom, stalno češanje može uzrokovati zadebljanje kože. Kod psorijaze se, nasuprot tome, stvaraju deblji, jasnije ocrtani plakovi sa srebrno-bijelim ljuskicama na površini crvene kože. Često se javljaju na vlasištu, laktovima, koljenima i donjem dijelu leđa, a uzrokuje ih brza obnova stanica kože – objašnjava liječnica.

Kod kontaktnog dermatitisa okidač je uglavnom jasan, a promjena na koži pojavljuje se točno tamo gdje ju je dodirnuo iritans ili alergen. To može biti novi proizvod za njegu kože, parfem, deterdžent, nakit od nikla... Nastaje osip koji može peći i svrbjeti, a nakon što se okidač ukloni, često se povlači. Naravno, točnu dijagnozu postavit će dermatolog.

Uobičajeni, ali i skriveni okidači

Tipični okidači atopijskog dermatitisa prilično su dobro proučeni. Uključuju hladno vrijeme, suhi zrak, dlaku i ljuskice kože kućnih ljubimaca, znoj, grinje, pelud, čak i virusne bolesti poput prehlade.

- Dosljedna rutina u njezi kože koja uključuje redovitu upotrebu hidratantnih krema i izbjegavanje okidača, poput parfema, može biti korisna u sprečavanju blažih izbijanja upale. Treba znati da je atopijski dermatitis kronična recidivirajuća bolest koja ima aktivna i mirna razdoblja, no dosljedna njega kože često nije dovoljna za održavanje mirnog stanja – kaže dr. Shira Wieder, dermatologinja.

Drugim riječima, koža sklona ekcemu je reaktivna i ponekad su okidači skriveni. Po riječima dr. Wieder, najčešće se previđaju okidači među proizvodima za osobnu njegu, poput sapuna, šampona, regeneratora i deterdženata za rublje koji sadrže mirise, boje ili eterična ulja. Svakodnevna izloženost može pogoršati stanje, osim toga, utjecaji više okidača mogu se zbrajati. Tako kolonjska voda, parfemi, omekšivači i pojačivači mirisa mogu iritirati osjetljivu kožu, jaka sredstva za čišćenje ruku mogu oslabiti kožnu barijeru, tuširanje vrućom vodom i grube tkanine, poput vune, mogu izazvati svrbež i crvenilo. Svaku grubu tkaninu najbolje je zamijeniti pamučnom, savjetuje dr. Wieder.

Kako njegovati kožu s atopijskim dermatitisom

Atopijski dermatitis ne može se izliječiti, no apsolutno se može kontrolirati. Fokus je na podršci kožnoj barijeri, smirivanju upale i izbjegavanju okidača koji je mogu izazvati.

• Hidratacija kože je obavezna

Temelj njege je redovita hidratacija. Dr. Wieder preporučuje svakodnevno nanošenje gušćih hidratantnih krema i to odmah nakon tuširanja, po mogućnosti unutar 90 sekundi. Važno je nanijeti hidratantnu kremu dok je koža još vlažna. To pomaže zadržati vodu u koži i spriječiti njezino isušivanje, napominje dermatologinja.

• Kratko tuširanje toplom vodom

Dugotrajno izlaganje vrućini može oslabiti kožnu barijeru, stoga se tuširajte kratko i toplom vodom, a ne vrućom. Iako vrući tuš može u prvom trenutku djelovati umirujuće, s vremenom može pogoršati suhoću kože.

• Pažljivo čitajte popis sastojaka

Ključno je odabrati proizvode za njegu koji neće iritirati kožu, stoga pažljivo čitajte deklaracije. Birajte hidratantne kreme koje sadrže glicerin, vazelin, koloidne zobene pahuljice, ceramide i hijaluronsku kiselinu, jer ti sastojci pomažu u održavanju kožne barijere, navodi dr. Wieder. Upalu može smiriti niacinamid. S druge strane, sastojci poput retinoida, mirisa, lanolina i uree mogu izazvati iritaciju u aktivnoj fazi.

• Jednostavna njega

Kod njege kože sklone atopijskom dermatitisu, posebno kada upala bukne, manje je definitivno više. Kožu valja čistiti nježnim sredstvom za čišćenje bez mirisa i isprati mlakom vodom te odmah potom nanijeti blagu hidratantnu kremu.

Kad hidratantna krema nije dovoljna

Blagi ekcem koji reagira na obilnu upotrebu hidratantnih krema bez recepta ili 1-postotnog hidrokortizona često se može liječiti kod kuće. No, ako se iritacija pogorša ili traje unatoč dosljednoj kućnoj njezi, vrijeme je da potražite stručni savjet. Nema potrebe za patnjom, jer pomoći ima, kaže dr. Wieder. To može uključivati primjenu topičkih steroida dva do tri puta tjedno ili uključivanje nesteroidnih protuupalnih krema za dugotrajnije liječenje.

- U upornijim slučajevima moguće su i ciljane biološke injekcije, poput dupilumaba ili tralokinumaba, koje blokiraju specifične upalne puteve uključene u atopijski dermatitis – kaže dermatolog dr. Ariel Ostad. - Liječenje nije univerzalno. Ovisi o tome koliko je ekcem proširen, intenzivan, koliko se često pogoršava i koliko remeti svakodnevni život.

Znakovi infekcije

Tipični atopijski dermatitis svrbi i upaljen je, no ako se inficira, bit će i drugih simptoma. Znakovi upozorenja uključuju pojačanu bol (uz svrbež), pojavu gnoja, krasta, brzo širenje crvenila ili vrućicu. Ekcemi narušavaju kožnu barijeru, pa je povećana mogućnost bakterijske infekcije, posebno bakterijom Staphylococcus aureus (zlatni stafilokok). Pojave li se znakovi infekcije, važno je odmah potražiti liječničku pomoć.