Koliko ste puta čuli ili sami izgovorili rečenicu: "Ma nije mi ništa, samo me boli glava"? Upravo zbog toga glavobolju često doživljavamo kao bezazlen dio užurbanog života, posljedicu stresa, neprospavane noći ili previše vremena provedenog pred ekranom. No, iza tog naizgled svakodnevnog simptoma krije se mnogo složenija priča. Iako više od 90 posto glavobolja nije posljedica ozbiljne bolesti, one mogu značajno narušiti kvalitetu života, a u određenim situacijama biti i prvi znak hitnog neurološkog stanja koje zahtijeva brzu liječničku pomoć.
O tome kako razlikovati migrenu od tenzijske glavobolje, kada glavobolju više ne smijemo liječiti samo tabletama protiv bolova i koje su najveće novosti u liječenju migrene, razgovarali smo s akademkinjom Vanjom Bašić Kes, specijalisticom neurologije, pročelnicom Katedre za neurologiju Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te neurologinjom Kliničkog bolničkog centra "Sestre milosrdnice". Jedna od vodećih hrvatskih stručnjakinja za glavobolje i migrenu objašnjava zašto glavobolju nikada ne bismo smjeli olako shvatiti, ali i zašto danas, zahvaljujući novim terapijama i boljem razumijevanju bolesti, više nema razloga godinama živjeti s bolovima.
Koliko su glavobolje čest zdravstveni problem?
Glavobolja je jedan od najčešćih razloga zbog kojih ljudi traže liječničku pomoć. Procjenjuje se da će gotovo svaka osoba barem jednom u životu doživjeti značajniju glavobolju, dok se više od polovine odraslih suočava s barem jednom epizodom glavobolje tijekom godine. Iako su u većini slučajeva benigne, glavobolje mogu značajno utjecati na kvalitetu života, radnu sposobnost i svakodnevno funkcioniranje, zbog čega predstavljaju važan javnozdravstveni problem.
Koje su najčešće vrste glavobolja s kojima se susrećete u praksi?
Najčešće viđamo tenzijske glavobolje, migrenu i glavobolje povezane s prekomjernom uporabom lijekova protiv bolova. Tenzijska glavobolja najčešći je oblik i obično se opisuje kao pritisak ili stezanje oko glave. Migrena je neurološka bolest koju karakteriziraju napadaji jake, pulsirajuće glavobolje, često praćeni mučninom, povraćanjem te osjetljivošću na svjetlo i zvuk. Kod dijela bolesnika javlja se i aura - prolazni neurološki simptomi koji prethode glavobolji. Migrena pogađa oko 12-15 posto odrasle populacije, pri čemu je dva do tri puta češća kod žena. Oko dva posto populacije pati od kronične migrene, što znači da imaju glavobolju najmanje 15 dana u mjesecu tijekom najmanje tri mjeseca.
Koliko ljudi pati od kroničnih glavobolja ili migrene?
Više od 90 posto glavobolja pripada skupini primarnih glavobolja, poput migrene ili tenzijske glavobolje, koje nisu posljedica druge bolesti. Iako nisu opasne po život, mogu biti izrazito onesposobljavajuće i zahtijevaju odgovarajuće liječenje.
S druge strane, manji broj glavobolja posljedica je ozbiljnijih stanja poput moždanog udara, krvarenja, tumora, meningitisa ili upalnih bolesti krvnih žila. Upravo zato važno je prepoznati situacije u kojima je potrebna hitna liječnička procjena.
Je li istina da većina glavobolja nije opasna?
S obzirom na to da više od 90 posto glavobolja pripada skupini primarnih glavobolja, poput migrene ili tenzijske glavobolje koje nisu posljedica druge bolesti, u većini slučajeva znači da glavobolja nije opasna po život. No, i taj mali postotak, ispod 10 posto, dovoljan je da budemo jako oprezni s bolesnicima koji se tuže na glavobolju.
Kada je potrebna dijagnostička obrada glavobolja i zašto?
Dodatna obrada nije potrebna kod svake glavobolje. Međutim, postoje tzv. ‘crvene zastavice‘ koje zahtijevaju hitnu dijagnostiku.
To su:
- iznenadna, izrazito jaka glavobolja koja doseže vrhunac u nekoliko sekundi ili minuta,
- nova glavobolja nakon 50. godine života,
- glavobolja praćena povišenom temperaturom, ukočenim vratom ili poremećajem svijesti,
- pojava neuroloških simptoma poput slabosti, utrnulosti, poremećaja govora ili vida,
- glavobolja nakon ozljede glave,
- postupno pogoršavanje glavobolja kroz vrijeme,
- glavobolja kod osoba s malignim bolestima ili oslabljenim imunitetom.
U tim slučajevima potrebno je učiniti odgovarajuću neurološku obradu, najčešće magnetsku rezonanciju ili CT mozga, a prema potrebi i druge pretrage.
Koliko glavobolje mogu narušiti kvalitetu života osobe?
Glavobolje, osobito migrena i kronične glavobolje, mogu značajno narušiti kvalitetu života. Osim same boli, često su praćene mučninom, osjetljivošću na svjetlo i zvuk, umorom te poteškoćama s koncentracijom, zbog čega osobe tijekom napada nerijetko nisu u mogućnosti obavljati svakodnevne aktivnosti.
Učestale glavobolje mogu dovesti do izostanaka s posla ili iz škole, smanjene radne učinkovitosti, ograničavanja društvenih aktivnosti i narušavanja obiteljskog života. Kod dijela oboljelih razvija se i osjećaj tjeskobe zbog nepredvidljivosti napada, što dodatno opterećuje psihičko zdravlje. Nije slučajno da Svjetska zdravstvena organizacija i brojne međunarodne neurološke udruge migrenu svrstavaju među vodeće uzroke onesposobljenosti u osoba radno aktivne dobi.
Važno je naglasiti da glavobolja nije samo simptom koji treba ‘pretrpjeti‘. Pravodobna dijagnoza i odgovarajuće liječenje mogu značajno smanjiti učestalost i intenzitet napada te omogućiti oboljelima kvalitetniji i aktivniji život.
Primjećujete li da pacijenti često predugo čekaju prije nego što potraže pomoć?
Da, vrlo često. Mnogi pacijenti godinama pokušavaju sami kontrolirati glavobolje lijekovima protiv bolova, smatrajući ih neizbježnim dijelom svakodnevice ili posljedicom stresa i umora. Liječniku se najčešće javljaju tek kada glavobolje postanu učestalije, intenzivnije ili kada lijekovi više ne pružaju zadovoljavajuće olakšanje.
Takvo odgađanje nije poželjno jer pravodobna dijagnoza omogućuje razlikovanje primarnih od sekundarnih glavobolja, sprječava razvoj glavobolje zbog prekomjerne uporabe analgetika te omogućuje uvođenje odgovarajuće preventivne terapije. Danas postoje učinkovite mogućnosti liječenja, osobito za osobe s migrenom, pa nema razloga da netko godinama trpi česte i onesposobljavajuće glavobolje bez stručne pomoći.
Koliko je opasno često uzimanje lijekova protiv bolova?
Prekomjerna uporaba analgetika predstavlja jedan od najčešćih razloga razvoja kronične glavobolje. Ako se lijekovi protiv bolova uzimaju više od 10 do 15 dana mjesečno, ovisno o vrsti lijeka, mogu izazvati tzv. glavobolju zbog prekomjerne uporabe lijekova.
Osim toga, dugotrajno uzimanje analgetika može povećati rizik od oštećenja želuca, bubrega, jetre i kardiovaskularnih komplikacija. Zbog toga je važno liječiti uzrok glavobolje, a ne samo ublažavati simptome.
Što je s alternativnim metodama, kao što je primjerice akupunktura - koliko pomaže?
Komplementarne metode mogu imati mjesto u liječenju pojedinih bolesnika, ali ne zamjenjuju dokazano učinkovitu medicinsku terapiju. Akupunktura je jedna od najbolje istraženih metoda te može smanjiti učestalost tenzijskih glavobolja i migrena kod dijela pacijenata. Korisne mogu biti i tehnike opuštanja, mindfulness, biofeedback, kognitivno-bihevioralna terapija te redovita tjelesna aktivnost.
Važno je naglasiti da učinak ovih metoda varira među pojedincima te ih je najbolje koristiti kao dio cjelovitog plana liječenja.
Kako djeluju komplementarne metode u liječenju glavobolja?
Komplementarne metode najbolje rezultate daju kada se kombiniraju sa standardnim medicinskim liječenjem. Njihov cilj nije samo smanjiti bol, nego i djelovati na čimbenike koji pridonose nastanku glavobolja, poput stresa, napetosti mišića ili poremećaja spavanja.
Najviše dokaza postoji za redovitu aerobnu tjelesnu aktivnost, tehnike upravljanja stresom, biofeedback, kognitivno-bihevioralnu terapiju i akupunkturu. Kod pojedinih bolesnika određenu korist mogu imati i suplementi poput magnezija ili riboflavina, ali njihovu primjenu treba dogovoriti s liječnikom.
Najvažnija poruka jest da danas glavobolje, pa i migrena, više ne treba prihvaćati kao stanje s kojim se jednostavno mora živjeti. Zahvaljujući novim lijekovima i sve boljem razumijevanju bolesti, većini pacijenata moguće je značajno smanjiti učestalost i intenzitet glavobolja te poboljšati kvalitetu života.
Ima li još nekih novosti na tom polju koje mogu pomoći kod glavobolja?
Posljednjih godina postignut je značajan napredak u razumijevanju migrene. Sve se više naglašava individualizirani pristup liječenju, pri kojem se terapija prilagođava obrascu glavobolja, životnim navikama i drugim bolestima pojedinog pacijenta.
Veliku važnost imaju i nefarmakološke mjere - redovit san, pravilna prehrana, dovoljno tekućine, upravljanje stresom i prepoznavanje osobnih okidača migrene. Digitalni dnevnici glavobolja i mobilne aplikacije također pomažu u praćenju simptoma i procjeni učinkovitosti liječenja.
Postoje li novi lijekovi ili metode prevencije koji su promijenili pristup liječenju?
Najveći iskorak posljednjih godina predstavljaju lijekovi usmjereni na CGRP (kalcitoninu srodan peptid), molekulu koja ima ključnu ulogu u nastanku migrene.
Monoklonska protutijela protiv CGRP-a ili njegova receptora omogućuju učinkovitu prevenciju migrene kod bolesnika s čestim napadajima, uz dobru podnošljivost. Dostupni su i novi lijekovi za liječenje akutnih napada migrene, poput gepanata, koji predstavljaju alternativu osobama koje ne mogu uzimati triptane ili kod kojih oni nisu učinkoviti.
Za pojedine bolesnike koriste se i neuromodulacijski uređaji koji neinvazivnom električnom ili magnetskom stimulacijom živaca mogu smanjiti učestalost ili intenzitet glavobolja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....