Muči vas neki ožiljak ili vas brine kako će predstojeća operacija utjecati na vaš izgled i kako da smanjite ožiljak koji će ostati nakon nje? To je zapravo vrlo čest problem jer ožiljci, čak i ako su vrlo mali te se nalaze na mjestima pokrivenim odjećom, mogu biti izvor anksioznosti. Možda se brinete da ne cijeli dovoljno brzo ili da izgleda lošije nego što smatrate da bi trebao, možda vas smeta i zateže ili samo želite da bude što manje vidljiv. Kako bi ožiljke učinili manje vidljivima i neugodnima, ljudi su spremni iskušati sve dostupne metode. No, osim raznih krema, gelova, flastera, pa čak i stikova za ožiljke koji se danas nude na tržištu, postoji i jedna metoda o kojoj se malo govori - rehabilitacija ožiljaka. Iskusna praktičarka integrativne medicine, fizioterapeutkinja i kinezioterapeutkinja Ana Kutija, specijalizirana upravo za tretman ožiljaka ili takozvanu scarwork terapiju, zna sve o procesu nastanka ožiljaka i manualnim tehnikama koje mogu pomoći u cijeljenju kože.
Bolje cijeljenje nije jedina dobrobit
Ana Kutija u rehabilitaciji ožiljaka koristi više pristupa: fascijalni rad, miofascijalno opuštanje, MSTR® (McLoughlin Scar Tissue Release®) i ScarWork pristup. No, ističe da nijedna od tih metoda nije usmjerena na agresivno "lomljenje" tkiva, nego na nježan, individualno prilagođen pristup čiji je cilj poboljšanje pokretljivosti tkiva, smanjenje osjećaja napetosti i stvaranje uvjeta da se osoba ponovno osjeća slobodnije i ugodnije u vlastitom tijelu. Istraživanja pokazuju da fizički i manualni pristupi rehabilitaciji ožiljka mogu pomoći u poboljšanju pokretljivosti tkiva, smanjenju osjećaja zategnutosti, osjetljivosti te u poboljšanju kvalitete života.
- Važno je naglasiti da kod manualne terapije rezultat ovisi o vrsti ožiljka, dubini zahvaćenog tkiva, vremenu koje je proteklo od operacije ili ozljede, općem zdravstvenom stanju, redovitosti tretmana, emocionalnom stanju i razini stresa. Glavna učinkovitost terapije je poboljšanje mobilnosti jer se oslobađaju napetost i ograničenja u fasciji poboljšavajući opseg pokreta i fleksibilnost, a smanjuju se i bol i nelagoda. Uz to, potiče se zdrava regeneracija tkiva i hidratacija, podržavajući prirodni proces zacjeljivanja kože, a rješava se i emocionalni utjecaj ožiljaka, potičući osjećaj olakšanja - kaže Kutija, napominjući da su rezultati individualni. Nekad osoba osjeti promjenu već nakon jednog tretmana, posebno ako postoji izražen osjećaj napetosti ili promjena percepcije tog dijela tijela, dok kod starijih ili većih ožiljaka proces može biti postupniji jer ožiljak ima svoju biologiju i svoj ritam. - Osim što pomaže da ožiljak zacijeli optimalno, tretman također potiče bolju cirkulaciju, smanjuje upalu i pruža osjećaj olakšanja - kaže.
Mali podražaji mijenjaju percepciju tijela
Tretman je, ističe, nježan i individualno prilagođen. - Počinje razgovorom, jer mi nije važan samo izgled ožiljka nego cijela priča, kako je nastao, što osoba osjeća, što joj smeta. Zatim promatram kako se tkivo ponaša, kakva je pokretljivost kože, postoji li osjećaj povlačenja, koliko duboko idu restrikcije i priraslice, kvalitetu okolnog tkiva, odnos s fascijalnim lancima - opisuje fizioterapeutkinja, napominjući da ljudi često očekuju snažan pritisak, ali najčešće ostanu iznenađeni koliko mali i precizni podražaji mogu promijeniti doživljaj vlastitog tijela. Po potrebi, u tretman uključuje i disanje, svjesni pokret i jednostavne preporuke za kućni rad. Najčešće joj se javljaju osobe nakon carskog reza, operacija dojke, abdominalnih zahvata, ortopedskih operacija, laparoskopskih zahvata i različitih traumatskih ozljeda, poput opeklina i ožiljaka nakon padova.
Pomaže i kod svježih i kod starih ožiljaka
- Tretirati se mogu i svježi i stari ožiljci jer je tijelo dinamičan sustav i katkad male promjene u osjećaju i pokretljivosti mogu biti vrlo značajne. Kod svježih ožiljaka često radim nježnije i postupnije jer je proces remodeliranja tkiva još uvijek aktivan, a upravo u tom razdoblju tkivo se prirodno reorganizira, prilagođava opterećenjima i sazrijeva, pa podrška cijeljenju može pomoći da ožiljak ostane što pokretljiviji, mekši i ugodniji. S druge strane, ne postoji rok nakon kojeg je kasno baviti se ožiljkom. U praksi često susrećem ljude koji dolaze s ožiljcima starima nekoliko godina, pa čak i desetljeća. Iako je proces cijeljenja davno završen, osoba ponekad i dalje osjeća zatezanje, promjene osjeta, nelagodu pri pokretu ili osjećaj da određeni dio tijela nije potpuno slobodan u pokretu. Zbog toga i stari ožiljci mogu pokazati promjene u kvaliteti tkiva, pokretljivosti i subjektivnom osjećaju nakon odgovarajućeg pristupa rehabilitaciji. Posebno kod starijih ožiljaka primjećujem da je tijelo tijekom godina razvilo određene obrasce prilagodbe, promjene u načinu disanja, držanju, raspodjeli opterećenja ili načinu izvođenja pokreta kako bi zaštitilo određeno područje. Kada se poboljša pokretljivost i smanje restrikcije, osoba često tek tada primijeti koliko je dugo nesvjesno kompenzirala - pojašnjava Kutija.
Briga o ožiljku i nakon tretmana
U praksi fizioterapeutkinja često radi 1-3 tretmana kod manjih i svježijih ožiljaka te 3-4 ili više tretmana kod starijih, većih ili višestrukih ožiljaka. Nakon operacije ili ozljede ipak prvo treba malo pričekati jer, kako kaže, ne radi se direktno na svježoj, nezacijeljenoj rani. Tek kad tkivo postane medicinski stabilno, može se krenuti s tretmanima ožiljka, nakon minimalno dva mjeseca, a nakon nekih operacija treba čekati i do tri mjeseca. Poslije tretmana preporučuje samomasažu i njegu ožiljka.
- Njega podrazumijeva hidrataciju kože i ožiljka. Može se namazati kantarionovo ulje ili krema za ožiljke, važno je samo da su sastojci potpuno prirodni, da nema sintetičkih sastojaka - ističe Kutija.
Oslobađanje emocija
- Svaka fizička trauma ostavlja neki oblik "zapisa" na našem tijelu, pa tako i u mozgu. Ožiljak je zapravo malo drugačije tkivo nego ono kakvo je bilo prije operacije. To tkivo je fibrozno, manje elastično od zdravog tkiva, ali ono što je možda najvažnije - nema proprioceptora. A to znači da do mozga ne dolazi pravilna informacija o tom tkivu, što za posljedicu ima "crne rupe" u motoričkoj mapi. Pojednostavljeno rečeno, mozak ne zna pravilno upravljati razrezanim tkivom - pojašnjava Kutija, dodajući da je unutar ožiljka osjet smanjen, nema klizanja vlakana, tkivo je slijepljeno. Zato, kaže, rad na ožiljcima dovodi do oslobađanja i popuštanja tkiva koje je ožiljak povukao k sebi. No, imamo i emocionalnu stranu jer ožiljak nije samo fizičko iskustvo, već često ostavlja i emocionalni trag.
- Nekim ljudima ožiljak postane neutralan dio njihove priče. Kod drugih ostane osjećaj nelagode pri dodiru, izbjegavaju pogled na taj dio tijela ili imaju osjećaj da tijelo više nije "njihovo kao prije". Stoga rehabilitacija ožiljka kod nekih ljudi nije samo rad na tkivu, nego i oslobađanje emocija koje su ostale zaglavljene u tijelu, prilika da ponovno uspostave osjećaj povjerenja, ugode i slobode u vlastitom tijelu - kaže fizioterapeutkinja. A za to nikad nije kasno, poručuje naša sugovornica, jer remodeliranje tkiva ne prestaje potpuno nakon prve godine. Živčani sustav, obrasci kretanja i kvaliteta tkiva mogu se mijenjati i kasnije. Cilj je da ožiljak postane dio tijela koji više ne traži pažnju.
Dug proces cijeljenja
Cijeljenje rane složen je i dugotrajan proces koji ovisi o brojnim čimbenicima i mehanizmu nastanka rane te uključuje niz međusobno povezanih biokemijskih i fizioloških promjena čiji je cilj ponovno uspostavljanje cjelovitosti tkiva i kože. Taj proces odvija se kroz četiri faze: hemostaza (kad u prvim satima nakon nastanka rane tijelo zaustavlja krvarenje), upalna faza (prvih nekoliko dana, kad u područje rane dolaze stanice imunosnog sustava koje uklanjaju oštećeno tkivo i potencijalne mikroorganizme te stvaraju uvjete za obnovu), proliferativna faza (koja može trajati od nekoliko dana do nekoliko tjedana i u kojoj počinje stvaranje novog tkiva) te faza maturacije, odnosno remodeliranja (koja može trajati mjesecima, ponekad i dulje od godinu dana). Upravo ta posljednja faza često je najmanje poznata. Rana može izgledati zatvoreno izvana, konci mogu biti uklonjeni, ali proces cijeljenja još traje. Ožiljak postupno sazrijeva, reorganizira kolagenska vlakna i prilagođava se opterećenjima kojima je tkivo izloženo - pojašnjava fizioterapeutkinja Ana Kutija. Stoga, ističe, cilj nije ukloniti ožiljak nego pomoći da se što bolje integrira u okolno tkivo, da ostane mekši, pokretljiviji, funkcionalniji i da ne postane izvor dugotrajne frustracije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....