Problemi s erekcijom mnogo su češći nego što se o njima otvoreno govori, a upravo zbog srama i brojnih zabluda muškarci ponekad predugo odgađaju razgovor s liječnikom. Erektilna disfunkcija pritom nije samo problem seksualnog života. Ponekad može biti jedan od prvih znakova da se u organizmu događa nešto što zahtijeva pozornost, uključujući bolesti krvnih žila, dijabetes, hormonalne poremećaje ili depresiju.
Erektilna disfunkcija najčešće se definira kao nemogućnost postizanja ili održavanja erekcije dovoljne za zadovoljavajući spolni odnos. No, ne izgleda jednako kod svakog muškarca. Netko uopće ne može postići erekciju, drugi je može postići, ali ne i dovoljno dugo održati, dok kod nekih erekcija nije dovoljno čvrsta za penetraciju. Stručnjaci su stoga za Men‘s Health izdvojili niz čestih zabluda o erektilnoj disfunkciji. Izdvajamo pet mitova koje je posebno važno razbiti.
1. MIT: Ako možete postići erekciju, nemate erektilnu disfunkciju
Nije tako jednostavno. Kako objašnjava dr. Daniel Williams, profesor na Odjelu za urologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta Wisconsin, erektilna disfunkcija ne znači nužno potpunu nemogućnost postizanja erekcije. Problem može biti i njezino održavanje dovoljno dugo za spolni odnos ili nedovoljna čvrstoća erekcije. Drugim riječima, činjenica da muškarac može postići erekciju sama po sebi ne isključuje erektilnu disfunkciju.
2. MIT: Erektilna disfunkcija pogađa samo starije muškarce
Rizik doista raste s godinama, ali problemi s erekcijom nisu rezervirani samo za stariju dob. Prema istraživanju objavljenom u publikaciji The Journal of Sexual Medicine, erektilna disfunkcija prisutna je kod približno 13 posto muškaraca u dobi između 25 i 44 godine. Među muškarcima od 45 do 54 godine udio raste na približno 25 posto. Dob je, dakle, važan čimbenik rizika, ali mlađa životna dob nije jamstvo da se problem neće pojaviti.
3. MIT: Jedan neuspjeh u krevetu znači da imate erektilnu disfunkciju
Gotovo svaki muškarac povremeno može imati problema s erekcijom i jedna takva situacija uglavnom nije razlog za zabrinutost. Urolog dr. Tobias Köhler iz Mayo klinike objašnjava da uzrok može biti sasvim prolazan: previše alkohola, iscrpljenost, stres ili jednostavno loš dan. Problem je ako se teškoće s postizanjem ili održavanjem erekcije ponavljaju i traju mjesecima. Ako teškoće potraju tri mjeseca ili dulje, preporučuje se razgovarati s liječnikom kako bi se provjerilo postoji li zdravstveni uzrok.
4. MIT: Erektilna disfunkcija znači da nešto nije u redu samo s penisom
Ovo je možda i najvažniji mit. Problemi s erekcijom ponekad mogu biti upozorenje na zdravstveni problem koji nema veze samo sa seksualnim funkcioniranjem. Za kvalitetnu erekciju potreban je dobar protok krvi, pa bolesti koje oštećuju krvne žile mogu prvo postati vidljive – upravo u spavaćoj sobi. Visoki krvni tlak i povišeni kolesterol, primjerice, mogu oštetiti krvne žile i smanjiti dotok krvi u penis. Krvne žile koje opskrbljuju penis vrlo su malog promjera, zbog čega se posljedice vaskularnih problema na erekciju mogu pojaviti prije simptoma poput bolova u prsima koji upozoravaju na srčanožilne bolesti. Erektilna disfunkcija može biti povezana i s dijabetesom, niskom razinom testosterona ili depresijom. Upravo zato trajne probleme s erekcijom ne treba samo pripisati godinama ili stresu i ignorirati ih.
5. MIT: Erektilna disfunkcija je “samo u glavi“
Psihičko stanje može snažno utjecati na seksualnu funkciju, ali to ne znači da je problem izmišljen ili isključivo psihološki. Prema dr. Williamsu, kod mnogih muškaraca riječ je o kombinaciji fizičkih i psiholoških čimbenika. Početni uzrok može, primjerice, biti smanjeni protok krvi u penis. Nakon nekoliko neuspješnih pokušaja može se pojaviti strah od ponavljanja problema, a tjeskoba tada dodatno otežava postizanje erekcije. Liječniku može pomoći ako muškarac obrati pozornost na okolnosti u kojima se teškoće pojavljuju jer se tako lakše može procijeniti jesu li u prvom planu fizički, psihološki ili kombinirani uzroci.
Životne navike
Važnu ulogu imaju i životne navike. Pušenje oštećuje krvne žile i time može otežati dotok krvi u penis. Prekomjerna konzumacija alkohola također može negativno utjecati na erekciju, a s erektilnim problemima povezuje se i korištenje brojnih rekreativnih i ilegalnih droga. Dobra je vijest da postoje različite mogućnosti liječenja. Prvi korak ne mora nužno biti odlazak specijalistu – obrada može početi kod liječnika obiteljske medicine. On može provjeriti, među ostalim, razinu glukoze i masnoća u krvi te procijeniti postoje li bolesti koje bi mogle biti povezane s problemom.
Još je jedna česta zabluda da će testosteron automatski riješiti problem. Ako muškarac ima normalnu razinu testosterona, njezino dodatno povećavanje najčešće neće riješiti erektilnu disfunkciju. Čak i kod dokazanog manjka testosterona, normaliziranje njegovih vrijednosti ne mora biti dovoljno te mogu biti potrebni i drugi oblici liječenja.
Najvažnije je zato dugotrajnije probleme s erekcijom ne promatrati isključivo kao neugodan problem u spavaćoj sobi. Erekcija ovisi o krvnim žilama, hormonima, živčanom sustavu i psihičkom stanju, pa promjena seksualne funkcije ponekad može biti jedan od prvih signala da vrijedi provjeriti i ostatak organizma.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....