Nije da nam nikada nije proletjela misao glavom ugledavši vitku osobu pokraj sebe: ‘Vidi ga, taj je sigurno savršeno zdrav. Ni ne zna što znači povišen kolesterol.‘ No, činjenica je da vanjski izgled ne može uvijek otkriti ono što se događa unutar našeg organizma. Možete biti atleta i redovito vježbati te se hraniti uravnoteženo, a ipak imati povišenu razinu kolesterola u krvi. Jedini način da to saznate jest napraviti krvnu pretragu, odnosno lipidni profil (ukupni kolesterol, LDL i HDL kolesterol te trigliceridi). Povišen kolesterol često ne uzrokuje nikakve simptome pa mnogi ljudi godinama ne znaju da imaju povećan rizik za bolesti srca i krvnih žila. Zastrašujući podaci pokazuju da više od 60 posto odraslih u Hrvatskoj ima povišeni LDL (loši) kolesterol.
Važno je znati da je kolesterol masnoća koja je nužna za normalno funkcioniranje organizma. Sudjeluje u stvaranju hormona, vitamina D i staničnih membrana, no problem nastaje kada ga u krvi ima previše, osobito kada je povišena razina LDL-kolesterola. Često ga zovemo i lošim kolesterolom jer se može nakupljati u stijenkama krvnih žila. S vremenom to može dovesti do stvaranja aterosklerotskih plakova koji sužavaju arterije i povećavaju rizik od srčanog i moždanog udara.
Za osobe bez većeg kardiovaskularnog rizika HZJZ navodi okvirne poželjne vrijednosti:
- ukupni kolesterol niži od 5,0 mmol/L
- LDL-kolesterol niži od 3,0 mmol/L
- HDL-kolesterol viši od 1,0 mmol/L (kod muškaraca), odnosno viši od 1,2 mmol/L (kod žena)
- trigliceridi niži od 1,7 mmol/L
No, važno je naglasiti da ne postoji jedna idealna vrijednost koja vrijedi za sve. Osobe koje već imaju bolest srca i krvnih žila, šećernu bolest, kroničnu bubrežnu bolest ili druge čimbenike visokog rizika često trebaju postići znatno niže vrijednosti LDL-kolesterola. Liječnik zato ne procjenjuje samo jedan broj na laboratorijskom nalazu, nego cijelu sliku zdravstvenog stanja.
Činjenice koje se vežu uz visok kolesterol
Iako životne navike imaju veliku ulogu, genetika također može značajno utjecati na razinu kolesterola, ističe kardiologinja Zoe Astroulakis za Daily Mail.
Jedan od primjera je obiteljska hiperkolesterolemija, nasljedni poremećaj kod kojeg su razine LDL-kolesterola povišene od najranije životne dobi. Osobe s tom bolešću stoga imaju povećan rizik od ranog razvoja ateroskleroze i bolesti srca, no nažalost mnogi ne znaju da je imaju sve dok se ne pojave ozbiljne posljedice.
I mršave osobe mogu imati višak masnoće. Naime, unatoč normalnoj tjelesnoj masi, netko svejedno može imati povećanu količinu visceralne masnoće, odnosno masnog tkiva koje se nakuplja oko unutarnjih organa, osobito u području trbuha. Takav tip masnog tkiva povezuje se s većim rizikom od inzulinske rezistencije, šećerne bolesti tipa 2 i nepovoljnijih vrijednosti masnoća u krvi. Na količinu visceralne masnoće mogu utjecati prehrana, tjelesna aktivnost, genetika, ali i neke kronične bolesti.
Spol i hormonske promjene također mogu utjecati na rizik od bolesti srca i krvnih žila. Prije menopauze žene imaju određenu zaštitu povezanu s djelovanjem estrogena, no nakon pada razine ovog hormona taj se zaštitni učinak smanjuje. U razdoblju nakon menopauze može doći do nepovoljnih promjena u lipidnom profilu, uključujući porast LDL-kolesterola i promjene u razinama HDL-kolesterola. Poseban oprez potreban je kod žena koje su imale komplikacije u trudnoći poput preeklampsije ili gestacijskog dijabetesa jer one kasnije u životu mogu imati povećan rizik za kardiovaskularne bolesti.
Visok kolesterol ne možemo vidjeti, ali...
Povišen kolesterol često nema simptoma pa ga logično nazivamo tihim čimbenikom rizika, no, navodi kardiologinja, kod osoba s vrlo visokim vrijednostima, osobito kod nasljednih poremećaja, mogu se pojaviti određeni znakovi. Među njima su:
- ksantelazme - žućkaste naslage masnoće oko kapaka
- kornealni luk (arcus corneae) - sivkasti ili bijeli prsten oko rožnice, osobito ako se pojavi u mlađoj dobi
- ksantomi tetiva - čvrste kvržice uz Ahilovu tetivu ili tetive šaka
Takvi znakovi nisu uvijek posljedica povišenog kolesterola, ali ipak mogu biti razlog za dodatnu liječničku obradu i konačno, liječenje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....